Afere su samo blago naškodile rejtingu HDZ-a (CRO Demoskop za RTL, veljača 2023.)
▪ HDZ unatoč padu podrške zbog aktualnih afera i dalje zadržao veliku prednost ispred političke konkurencije; SDP nakon tri mjeseca zaustavio pad podrške; Možemo! i dalje treći ispred Mosta i Domovinskog pokreta
▪ Predsjednik Milanović unatoč padu izbora zadržao prvo mjesto ljestvice najpozitivnijih domaćih političara ispred premijera Plenkovića, Tomislav Tomašević treći, a Ivan Penava na četvrtom mjestu
▪ Andrej Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi izbor; Hrvoje Zeklanović i dalje na trećem mjestu
▪ Najniža ocjena za rad predsjednika Republike od početka mandata, Hrvatskom saboru malo viša ocjena od prošlomjesečne, ocjene za rad Vlade RH ostala ista
▪ Uvođenje EUR-a uz neopravdano dizanje cijena proizvoda najvažnija tema mjeseca
Da su izbori provedeni početkom veljače HDZ bi bio relativni izborni pobjednik sa značajnom prednosti ispred političke konkurencije, SDP-a ali i ostalih političkih stranaka. Ta se prednost zadržala unatoč aktualnih afera koje su kulminirale u javnom prostoru tijekom provođenja mjesečnog istraživanja CRO Demoskop. Tako je u mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 1. i 3. veljače HDZ zabilježio izbor od 25,5 posto (26,4 posto prije mjesec dana). Na drugom mjestu je SDP koji je nakon tri mjeseca zaustavio pad izborne podrške te u ovomjesečnom istraživanju bilježi izbor od 15 posto (prema prošlomjesečnih 14,8 posto). Platforma Možemo! se zadržala na trećem mjestu ali sa sve manjom prednosti ispred prvog pratitelja, Mosta. Možemo! bilježi izbornu potporu 9,7 posto (u odnosu na 10,1 posto iz siječnja). Mostova se izborna podrška zadržala na istoj prošlomjesečnoj razini (9,1 posto), dok je Domovinski pokret na petom mjestu s izborom od 6,3 posto (u siječnju 6,1 posto). Ukupno gledajući, dvije trećine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći dio „uzima“ HDZ. Kod vodeće petorke dvije su stranke zabilježile pad izborne podrške na međumjesečnoj razini (HDZ -0,9 postotnih bodova, te Možemo! za -0,4 boda), dok su dvije stranke u vrlo malom izbornom „plusu“ (Domovinski pokret i SDP, obje po +0,2 postotna boda). Zanimljiva je i usporedba s rezultatima zabilježenim prije godinu dana. Od vodeće petorke samo je jedna stranka zabilježila međugodišnju rast (Domovinski pokret +2,1 postotna boda), dok su ostale četiri u negativnom međugodišnjem saldu (Možemo -3,2 boda, SDP -2,9 bodova, Most -2 boda, HDZ -0,7 bodova).
U ostatku političke scene u odnosu na prošlomjesečno mjerenje izdvojile su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto izborne podrške). U prvoj su skupini iznad 1 posto sljedećih devet stranaka: Centar (3 posto), Socijaldemokrati (1,6 posto), Fokus, HSS i Radnička fronta (sve tri po 1,4 posto), Hrvatski suverenisti (1,1 posto), te HNS, HSU i IDS (po 1 posto). Ispod jedan posto su ovih četiri stranke: Ključ Hrvatske (0,9 posto), HSLS (0,8 posto), BM 365 (0,7 posto) i Reformisti (0,5 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 2,3 posto. I dalje se mjeri visok udio neodlučnih birača (16,4 posto prema prošlomjesečnih 16,3 posto).
Čelni ljudi države na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji
Predsjednik Milanović je u izboru za najpozitivnijeg domaćeg političara, unatoč ovomjesečnom padu izbora, i dalje na vrhu ove ljestvice (gdje se neprekidno nalazi još od ožujka 2021. godine). Zoran Milanović je najpozitivniji aktualni hrvatski političar za 15,8 posto ispitanika (prema prošlomjesečnih 16,4 posto). Na drugom mjestu ove ljestvice, ali sa sve manjim zaostajanjem, nalazi se premijer Plenković s izborom od 15,4 posto (prema 15 posto iz siječnja). Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević je na trećem mjestu najpozitivnijih hrvatskih političara s izborom od 5,3 posto (u prethodom mjesecu 4,9 posto), a slijedi ga gradonačelnik Vukovara i predsjednik DP-a, Ivan Penava s 3,4 posto (prema prošlomjesečnih 3,6 posto). Peto mjesto drži predsjednik SDP-a, Peđa Grbin s 1,8 posto (u veljači 1,6 posto), a slijedi Sandra Benčić na šestom mjestu s izborom od 1,7 posto (u siječnju 1,9 posto). Među deset vodećih političara još su Nikola Grmoja (1,6 posto), Dalija Orešković i Oleg Butković (po 1,3 posto) i Karolina Vidović Krišto (1,2 posto). Zanimljivo je da je među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara pet predsjednika stranaka - HDZ, SDP, Možemo, DP, te Odlučnost i pravednost, dok su „izostali“ predsjednici Mosta i Centra. Osim toga, uz predsjednika Vlade samo je jedan član Plenkovićevog tima među prvih 10 najpozitivnijih domaćih političara (potpredsjednik Vlade Oleg Butković).
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je premijer Plenković s izborom 27,5 posto (u odnosu na 27,8 posto iz siječnja). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 17 posto (u siječnju 15,5 posto), što je ujedno i najlošiji rezultat u posljednjih pola godine. Svoje treće mjesto je i četvrti mjesec zaredom zadržao Hrvoje Zekanović s izborom od 3,8 posto (prema 3,6 posto prije mjesec dana), a slijedi Gordan Jandroković s izborom od 2,4 posto (u siječnju 2,5 posto). Peto mjesto s izborom od 1,9 posto dijele Milorad Pupovac (prema prošlomjesečnih 2,8 posto) i Nikola Grmoja (u siječnju 1,5 posto). Dalje slijede bivša ministrica Gabrijela Žalac (1,3 posto), te dva aktualna ministra Mario Banožić i Gordan Grlić Radman (obojica po 1,2 posto). Ovu nepopularnu listu Top-10 političara zatvara gradonačelnik Zagreba i jedan od čelnika platforme Možemo!, Tomislav Tomašević s 1,1 posto izbora.
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom veljače podupire 17,4 posto građana (u odnosu na 20,6 posto iz siječnja). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 72,1 posto (prema 67,9 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 10,5 posto građana (prema 11,5 posto iz prethodnog mjeseca). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 54,5 posto, dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Možemo! 10,4 posto; SDP 10,3; Domovinski pokret 3,4 posto; Most 1,2 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio najnižu ocjenu od početka mandata: 2,70 (prema 2,89 u siječnju). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,35), a slijedi ocjena birača Mosta (2,96), Domovinskog pokreta (2,84), platforme Možemo (2,71), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,18).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,16 (u siječnju 2,12). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,88 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima platforme Možemo! i iznosi 1,69.
Vlada RH je početkom veljače za svoj rad dobila ocjenu 2,28 (identična onoj iz prošlomjesečnog mjerenja). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,56), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (Most 1,95; SDP 1,93; Domovinski pokret 1,82; Možemo 1,69). Politiku Vlade RH u trideset i prvom mjesecu mandata podržava 28,8 posto ispitanika (u odnosu na 30,6 posto iz siječnja). U usporedbi s istim, 31. mjesecom mandata, razina podrška politici Vlade RH niža je od one koju je zabilježila prethodna Vlada A. Plenkovića u istoj fazi prvog mandata: u svibnju 2019. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 32,7 posto (sada 28,8 posto). Međutim, ona je viša od one koju je u srpnju 2014. bilježila koalicijska Vlada SDP-a i premijera Zorana Milanovića kada je iznosila 22,3 posto.
Uvođenje EUR-a, neopravdano dizanje cijena proizvoda i usluga, Vladine mjere najvažnija tema mjeseca
Ovomjesečna tema broj jedan je proces uvođenja EUR-a praćeno neopravdanim povećanjem cijena dijela proizvoda i usluga, uz mjere Vlade na ograničenju tog neopravdanog rasta u konverziji kune u novu vlautu. To je tema s izborom od 42,5 posto, čime se svrstala u dvadeset najistaknutijih tema i događaja u dvadeset godina otkako se provodi istraživački projekt CRO Demoskop. Na drugom mjestu se nalazi već stara i dobro poznata tema, rast stope inflacije i poskupljenja s izborom od 12,7 posto, a slijedi slučaj s posvajanjem djece iz DR Kongo sa 7 posto izbora. Dvije aktualne afere vladajućih (afera softver i rasprave o tome tko je AP; afera sa zapošljavanjem u Hrvatskim šumama) su zabilježile izbor od 6,3 posto, dok je još jedna stara tema (ruska agresija na Ukrajinu) izbor 6,2 posto ispitanika. Ulazak u šengenski prostor je bila znatno manje birana tema od drugog EU-para te je zabilježila izbor od 5,7 posto. Štrajk u zagrebačkoj Čistoći je najvažnija tema prethodnog mjeseca za 5,3 ispitanika. Još su četiri teme zabilježile izbor iznad 1 posto: neuspjeh hrvatskih rukometaša na Svjetskom prvenstvu i besplatan obrok djeci u školama u cijeloj zemlji (obje s izborom od 1,7 posto), sporost u obnovi od potresa (1,5 posto), te prosvjedi i rasprave o novom Zakonu o pomorskom dobru (1,1 posto). Sve su ostale teme zabilježile manji izbor (pa i neke već dobro znane, poput pandemije COVID-a ili sukoba predsjednika Republike i predsjednika Vlade RH).
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
