Bojkot trgovina i novi skok inflacije smanjile potporu Vladi i HDZ-u
▪ HDZ na vrhu ljestvice rejtinga stranaka s padom podrške, SDP drugi sa sve manjim zaostatkom, Možemo ispred Mosta, DP-a i Domino
▪ Predsjednik Milanović na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara ispred Andreja Plenkovića na drugom i Ivane Kekin na trećem mjestu
▪ Andrej Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi izbor; Vili Beroš se vratio na treće mjesto
▪ Pad ocjena za rad Hrvatskog sabora i Vlade RH, pad potpore Vladi za njezin rad
▪ Bojkot trgovina i uspjeh rukometaša na Svjetskom rukometnom prvenstvu najznačajniji događaji u proteklom mjesecu
Da su izbori provedeni početkom veljače HDZ bi bio relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja, SDP-a ali i ostatka političke konkurencije. Tako je u mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 4. i 6. veljače HDZ zabilježio izbor od 26 posto (u prosincu 26,9 posto). Na drugom mjestu je SDP s 23,5 posto (prema 23,6 posto iz siječnja). Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 9,9 posto (prošli mjesec 9,2 posto). Na četvrtom je mjestu i dalje Most koji u ovomjesečnom mjerenju bilježi podršku od 6,5 posto (prema 6,4 posto iz siječnja). Na petom je mjestu DP s 2,4 posto izbora (u siječnju 1,9 posto). Domino na šestom mjestu bilježi izbor od 2,1 posto (u siječnju 1,9 posto). Ukupno gledajući, više od dvije trećine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka od čega najveći dio „uzima“ HDZ. Od vodećih stranaka četiri su zabilježile pozitivan prinos na svom izbornom „kontu“ (Možemo +0,7; DP +0,5; Domino +0,2; Most +0,1 postotnih bodova), dok su dvije stranke u negativnom saldu (SDP -0,1; HDZ -0,9 postotnih bodova). Na međugodišnjoj razini u odnosu na prošlogodišnju veljaču od vodećih stranaka tri su stranke zabilježile međugodišnji rast (SDP +7,5 postotnih bodova; Možemo +1,0; HDZ +0,4). U međugodišnjem minusu je Most (-2,5 postotnih bodova) i DP (-6 postotnih bodova).
Ostatak političkih stranaka s rejtingom manjim od 2 posto grupirane su u dvije skupine s pragom od 1 posto. Pet je stranaka iznad 1 posto (HSS 1,3 posto, Nezavisna platforma Sjever i IDS po 1,2 posto, Centar i HNS po 1,1 posto). Ispod jedan posto su sljedeće stranke: HSU i RF (0,8 posto), Fokus i HSLS (po 0,7 posto), Pravo i pravda (0,5 posto), Hrvatski suverenisti (0,4 posto), Odlučnost i pravednost (0,3 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 2,3 posto, uz 17,1 posto neodlučnih.
Najutjecajniji hrvatski politički dvojac na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 28,8 posto ispitanika (u odnosu na 27,2 posto iz siječnja). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugi na ove ljestvice s izborom od 13,3 posto (prema 14,5 posto iz prošlog mjerenja u prosincu). Na trećem je mjestu Ivana Kekin s izborom od 3,2 posto (prema prošlomjesečnih 6 posto). Četvrto mjesto s izborom od 2,8 posto drži zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević (u siječnju 1,8 posto). Slijede tri predsjednika stranaka: Božo Petrov s 2,4 posto (u siječnju 1,5 posto), Siniša Hajdaš Dončić s 2,1 posto (u siječnju 1,1 posto) i Ivana Penava s 2 posto (u siječnju 0,9 posto). Među 10 top političara još su: Marija Selak Raspudić (1,7 posto), Ivan Anušić (1,3 posto) i Miro Bulj (1,1 posto).
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 35,8 posto (u odnosu na 34,4 posto iz siječnja). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 13,9 posto (u siječnju 16,3 posto). Na treće se mjesto vratio Vili Beroš s izborom od 2,8 posto (u siječnju 2,9 posto). Milorad Pupovac je sada četvrti izbor s 2,3 posto (prema 3 posto u siječnju). Peto mjesto drži Ivan Penava s 2,2 posto izbora (u siječnju 2,1 posto), a slijedi Dragan Primorac s izborom od 2,1 posto (prema prošlomjesečnih 2,1 posto). U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Gordan Jandroković (2,0 posto), Hrvoje Zekanović (1,8 posto), Tomislav Tomašević (1,7 posto) i Josip Dabro (1,4 posto).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada Sabora i Vlade
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom godine podupire 16 posto građana (preme 20,6 posto iz siječnja). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 76,3 posto (prema 68,4 posto u siječnju). Kakav je smjer zemlje ne zna 7,7 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 41,8 posto (najniža od početka prvog mandata Andreja Plenkovića), dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina višestruko niža i iznosi 12,6 posto. Glasači oporbenih stranaka su još i kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (Most 7,8 posto; SDP 7,7 posto; Možemo! 6,5 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,12 (u siječnju ta je ocjena iznosila 2,17). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,82 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima platforme Možemo i iznosi 1,85.
Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju doživljaja njezina rada za svoj rad dobila ocjenu 2,16 (prema prošlomjesečnih 2,22). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,42), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (DP 2,07; Most 1,74; SDP 1,63; Možemo 1,63). Dožviljaj rada Vlade RH utvrđivan je i kroz razinu podrške politici Vlade Andreja Plenkovića koju u devetom mjesecu trećeg mandata podržava 22,8 posto ispitanika (u odnosu na prošlomjesečno mjerenje kad je iznosila 24 posto). Ovomjesečna razina potpore radu Vlade Andreja Plenkovića je treća najniža od početka prvog mandata premijera Plenkovića još od 2016. godine.
Bojkot trgovina i uspjeh rukometaša na Svjetskom prvenstvu u rukometu najvažnije teme proteklog mjeseca
Bojkot trgovina najvažnija je tema mjeseca za 29,2 posto građana, dok je uspjeh rukometaša na Svjetskom prvenstvu u rukometu najvažnija tema za 27,1 posto ispitanika. Pobjeda Zorana Milanovića u izborima za predsjednika Republike izbor je 11,9 posto ghrađana za događaj mjeseca, dok su za 11 posto to visoke cijene hrane i drugih važnih proizvoda u hrvatskim trgovinam. Slučaj Dabro (pucanje i ucjena Vlade) najvažnija je tema za 5 posto ispitanika, a studentski prosvjedi u Srbiji za 4,4 posto. Iznad 1 posto izbora je zabilježen za dvije teme: inauguracija Trumpa i njegove prijetnje Panami, Kanadi i Danskoj (1,6 posto) i problemi u bolnici u Čakovcu (1,5 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 1 posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
