Domovinski pokret i Ivan Penava dobitnici u slučaju plakata i HOS-a na čelu Kolone sjećanja u Vukovaru
▪ HDZ uz blagi međumjesečni pad i dalje uvjerljivo vodi na vrhu ljestvice rejtinga stranaka, pad podrške bilježe i SDP, Možemo! te Most, Domovinski pokret u plusu i preskočio Most
▪ Predsjednik Milanović zadržao vrh ljestvice najpozitivnijih domaćih političara ispred premijera Plenkovića, Ivan Penava se vratio na treće mjesto
▪ Andrej Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi izbor; ministar Grlić Radman i dalje na trećem mjestu
▪ Blagi rast ocjene za rad predsjednika Republike, uz blagi pad ocjena za rad Hrvatskog sabora i Vlade RH
▪ Rat u Gazi i hrvatsko glasanje u UN-u najvažnija tema proteklog mjeseca
Da su izbori provedeni početkom studenog HDZ bi bio relativni izborni pobjednik s izraženom prednosti ispred političke konkurencije, SDP-a ali i ostalih političkih stranaka. Tako je u mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 6. i 9. studenog HDZ zabilježio izbor od 25,3 posto (25,6 posto prije mjesec dana). Na drugom mjestu je SDP s 15,2 posto (u odnosu na 15,6 posto iz listopada). Možemo! čvrsto drži treće mjesto s 11 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 11,4 posto). Na valu aktualne infromativne kampanje u susret ovogodišnjoj Koloni sjećanja u Vukovaru, uz promoviranje plakata i uz odluku da na čelu Kolone sjećanja budu pripadnici HOS-a, Domovinski je pokret nakon više od dvije godine preskočio Most i sada zauzima četvrto mjesto s izborom od 8,4 posto (u listopadu 7,5 posto). Most je zabilježio potporu od 7,4 posto (prema prošlomjesečnih 8,2 posto). Ukupno gledajući, više od dvije trećine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći dio „uzima“ HDZ. Od pet vodećih stranaka u ovomjesečnom mjerenju samo je Domovinski pokret u plusu (Domovinski pokret +0,9 postotnih bodova), dok su četiri u međumjesečnom minusu: Most (-0,8 postotnih bodova), Možemo! i SDP (obje po -0,4 postotna boda) i HDZ (-0,3 postotna boda). Na međugodišnjoj razini u odnosu na prošlogodišnji studeni od vodeće petorke tri su stranke zabilježile međugodišnji rast (Domovinski pokert +2,3 postotnih bodova, Možemo +1,0 i HDZ +0,6 postotnih bodova). U međugodišnjem minusu su Most (-2 postotna boda) i SDP (-1,3 postotnih bodova).
U ostatku političke scene izdvojile su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto). U prvoj su skupini iznad 1 posto sljedećih osam stranaka: Centar (1,8 posto), Radnička fronta (1,7 posto), Fokus (1,4 posto), HSS (1,3 posto), HNS (1,2 posto), Socijaldemokrati (1,1 posto) te IDS i Hrvatski suverenisti (obje po 1,0 posto). Ispod jedan posto su ovih pet stranaka: Odlučnost i pravednost (0,8 posto), Ključ Hrvatske (0,8 posto), HSU (0,7 posto), HSLS (0,6 posto) i AP-Akcija za promjene (0,5 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 1,9 posto. I dalje se mjeri visok udio neodlučnih birača (16,7 posto prema prošlomjesečnih 16,5 posto).
Čelni ljudi države na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji
Predsjednik Milanović je u izboru za najpozitivnijeg domaćeg političara i dalje na vrhu ove ljestvice (gdje se neprekidno nalazi još od ožujka 2021. godine). Zoran Milanović je najpozitivniji aktualni hrvatski političar za 18,2 posto ispitanika (u odnosu na prošlomjesečnih 17,4 posto). Na drugom mjestu ove ljestvice nalazi se premijer Plenković s izborom od 15,4 posto (prema 15 posto iz listopada). Na treće se mjesto vratio predsjednik Domovinskog pokreta i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava s izborom od 4,1 posto (prema prošlomjesečnih 2 posto). Četvrto mjesto drži gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević s 3,2 posto izbora (u listopadu 3,1 posto). Kandidatkinja Možemo! za hrvatsku premijerku Sandra Benčić je „skliznula“ za jedno mjesto i sada je četvrti izbor 3 posto (u prethodnom mjesecu 4,2 posto). Na šestom je mjestu s 1,7 posto izbora Dalija Orešković (u listopadu 1,4 posto), a slijedi je predsjednik SDP-a Peđa Grbin s 1,6 posto izbora (prema prošlomjesečnih 1,9 posto). Među deset najpozitivnijih političara su još Karolina Vidović Krišto i Biljana Borzan (obje po 1,3 posto izbora) te Božo Petrov (1,0 izbora). Među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara šest je predsjednika stranaka - HDZ, SDP, Možemo, DP, Most te Odlučnost i pravednost.
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je premijer Plenković s izborom 30,5 posto (u odnosu na 30,3 posto iz listopada). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 10,8 posto (u listopadu 13,1 posto). Treće mjesto i u ovomjesečnom istraživanju drži ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman s izborom od 4,5 posto (prije mjesec dana 4,1 posto), dok je Ivan Penava s izborom od 4 posto na četvrtom mjestu (u listopadu 0,5 posto). Milorad Pupovac je na petom mjestu s izborom od 2,8 posto (prije mjeec dana 2,2 posto). Dalje slijede poznata politička imena: Tomislav Tomašević (2,2 posto), Peđa Grbin (1,5 posto), Ivan Pernar i Hrvoje Zekanović (obojica po 1,1 posto), Gordan Jandroković (1,0 posto).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom studenog podupire 18,2 posto građana (u odnosu na 18,4 posto iz listopada). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 69 posto (prema 67,3 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 12,8 posto građana (prema 14,2 posto iz prethodnog mjeseca). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 56,5 posto, dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Domovinski pokret 9,1 posto; SDP 7,6 posto; Most 7,4 posto; Možemo! 6,5 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,89 (prema 2,85 iz listopada). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,86), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,12) Mosta (3,00) i Domovinskog pokreta (2,87), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,36). Radi usporedbe zanimljivi su rezultati koje su u istom mjesecu mandata zabilježeni za prethodnike aktualnog predsjednika. U 45. mjesecu mandata bivša predsjednica Grabar-Kitarović za svoj je rad zabilježila ocjenu od 3,12, dok je bivši predsjednik Josipović u istom mjesecu mandata zabilježio još i veću ocjenu (3,67).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,09 (u listopadu 2,11). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,94 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima platforme Možemo i iznosi 1,78.
Vlada RH je početkom studenog za svoj rad dobila ocjenu 2,23 (prema 2,25 iz prethodnog mjeseca). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,61), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (Domovinski pokret 1,97; Most 1,94; SDP 1,85; Možemo 1,68). Politiku Vlade RH u četrdesetom mjesecu mandata podržava 25,2 posto ispitanika (u odnosu na 25,6 posto iz listopada). U usporedbi s istim, 40. mjesecom mandata, razina podrška politici Vlade RH niža je od one koju je zabilježila prethodna Vlada A. Plenkovića u istoj fazi prvog mandata: u veljači 2020. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 32,5 posto (sada 25,2 posto). Ona je niža i od one koju je u travnju 2015. bilježila koalicijska Vlada SDP-a i premijera Zorana Milanovića kada je iznosila 30,1 posto.
Rat u Gazi i hrvatsko glasanje protiv primirja najvažnija tema mjeseca
Ratni sukob između Izraela i Hamasa u Gazi, Hrvatska u UN-u glasala protiv rezolucije o primirju najvažnija je tema za 34,1 posto hrvatskih građana. Na drugom je mjestu već dobro poznata, stara tema – visoka ingflacija – koja je zadržala svoju visoku poziciju s izborom od 13,4 posto. S izborom od 13 posto je problem svinjske kuge te prosvjedi seljaka i uzgajivača svinja. Dalje slijedi veliki požar plastike u Osijeku s velikim zagađenjem (6,5 posto izbora), rat u Ukrajini (4,5 posto), prijepori oko Kolone sjećanja u Vukovaru zbog HOS-a na čelu kolone (4,3 posto), slučaj Agrokor (arbitraža, odbijena optužnica) s izborom od 3,4 posto. Sve su ostale teme zabilježile manji izbor od 3 posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
