Domovinski pokret i Ivan Penava „profitirali“ od inicijative za opozivom predsjednika Vlade (CRO Demoskop, veljača 2023.)
HDZ zadržao veliku prednost ispred političke konkurencije; SDP drugi mjesec zaredom bilježi rast podrške; Možemo! i dalje treći ispred Mosta i Domovinskog pokreta koji je najveći međumjesečni dobitnik
▪ Predsjednik Milanović povećao prednost na ljestvici najpozitivnijih domaćih političara ispred premijera Plenkovića, Tomislav Tomašević treći, a Ivan Penava na četvrtom mjestu
▪ Andrej Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi izbor; Hrvoje Zeklanović i dalje na trećem mjestu
▪ Blagi rast ocjene za rad predsjednika Republike, Hrvatski sabor i Vlada zabilježili blagi pad ocjena za rad
▪ Katastrofalni potresi u Turskoj i Siriji, te visoka inflacija najvažnije teme mjeseca
Da su izbori provedeni početkom ožujka HDZ bi bio relativni izborni pobjednik sa značajnom prednosti ispred političke konkurencije, SDP-a ali i ostalih političkih stranaka. Ta se prednost zadržala unatoč napada oporbe i pokušaja opoziva predsjednika Vlade RH. Tako je u mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 1. i 3. ožujka HDZ zabilježio izbor od 25,7 posto (25,5 posto prije mjesec dana). Na drugom mjestu je SDP koji je drugi mjesec zaredom zabilježio rast izborne podrške te u ovomjesečnom istraživanju bilježi izbor od 15,4 posto (prema prošlomjesečnih 15 posto). Platforma Možemo! se zadržala na trećem mjestu ali sa sve manjom prednosti ispred prvog pratitelja, Mosta. Možemo! bilježi izbornu potporu 9,8 posto (u odnosu na 9,7 posto iz veljače). Mostova se izborna podrška je na 9,3 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 9,1 posto). Domovinski pokret je na petom mjestu s izborom od 6,8 posto (u veljači 6,3 posto). Ukupno gledajući, dvije trećine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći dio „uzima“ HDZ. Svih pet stranaka vodeće petorke su zabilježile rast izborne podrške na međumjesečnoj razini, što nije zabilježeno niti u jednom dosadašljem mjerenju posljednjeg mandata. Najveći je međumjesečni rast zabilježio pokretač oporbene inicijative za opoziv predjsdnika Vlade, Domovinski pokret i to 0,5 postotnih bodova; SDP +0,4 postotna boda; Most i HDZ po 0,2 postotna boda i Možemo 0,1 bodova. Na međugodišnjoj razini od vodeće petorke dvije su stranke zabilježila međugodišnju rast (Domovinski pokret +0,5 postotni bodova, HDZ 0,4), dok su ostale tri u negativnom međugodišnjem saldu (Možemo -2,7 boda, SDP -1,7 bodova, Most -1,3 boda).
U ostatku političke scene izdvojile su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto izborne podrške). U prvoj su skupini iznad 1 posto sljedećih devet stranaka: Centar (3,2 posto), Fokus i Radnička fronta (sve tri po 1,3 posto), HSS i Ključ Hrvatske (po 1,2 posto), Socijaldemokrati (1,1 posto), Hrvatski suverenisti, HNS i IDS (po 1 posto). Ispod jedan posto su ove četiri stranke: BM 365 (0,6 posto), HSU (0,5 posto), HSLS (0,4 posto) i Reformisti (0,3 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 2,3 posto. I dalje se mjeri visok udio neodlučnih birača (16,5 posto prema prošlomjesečnih 16,4 posto).
Čelni ljudi države na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji
Predsjednik Milanović je u izboru za najpozitivnijeg domaćeg političara i dalje na vrhu ove ljestvice (gdje se neprekidno nalazi još od ožujka 2021. godine). Zoran Milanović je najpozitivniji aktualni hrvatski političar za 16,8 posto ispitanika (prema prošlomjesečnih 15,8 posto). Na drugom mjestu ove ljestvice nalazi se premijer Plenković s izborom od 15,1 posto (prema 15,4 posto iz veljače). Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević je na trećem mjestu najpozitivnijih hrvatskih političara s izborom od 4,8 posto (u prethodnom mjesecu 5,3 posto), a slijedi ga gradonačelnik Vukovara i predsjednik DP-a, Ivan Penava s 3,9 posto (prema prošlomjesečnih 3,4 posto). Peto mjesto drži potpredjsdnik Vlade Oleg Butković s izborom od 2 posto (u veljači 1,3 posto). Šesto mjesto s izborom od 1,7 posto dijele Peđa Grbin i Sandra Benčić, a među deset najpozitivnijih političara su još Nikola Grmoja, Karolina Vidović Krišto i Ivica Puljak (svi s 1,4 posto izbora). Zanimljivo je da je među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara šest predsjednika stranaka - HDZ, SDP, Možemo, DP, Centar, te Odlučnost i pravednost, dok je „izostao“ predsjednik Mosta.
Među biračima HDZ-a najpozitivniji je premijer Plenković (62,2 posto među biračima HDZ-a), a slijedi ministar Butković (5,2 posto), predsjednik Milanović (4 posto) i Ivan Penava (3,7 posto), dok ih je 6,4 posto neodlučnih (Ne zna), ali i 9,3 posto ne bira nikoga (Nitko). Među biračima SDP-a prvi je izbor za najpozitivnijieg političara predsjednik Milanović (za 49,8 posto birača SDP-a), a slijedi Peđa Grbin (13,6 posto), uz 3,5 posto neodlučnih i 14,2 posto onih koji ne biraju nikoga (Nitko). Glasači Možemo! za najpozitivnijeg političara biraju Tomislava Tomaševića (26 posto), a slijedi predsjednik Milanović (20,9 posto), Sandra Benčić (11,2 posto) i Ivana Kekin (4,2 posto) uz 1,2 posto neodlučnih, ali i 19,8 posto koji ne biraju nikoga (Nitko). Predsjednik Milanović je najčešći izbor za najpozitivnijeh političara među glasačima Mosta (21 posto), a slijedi Nikola Grmoja (17,7 posto) i Božo Petrov (10,4 posto), te Karolina Vidović Krišto (8,6 posto) i Marin Miletić (6,9 posto). Neodlučnih Mostovaca je 5,6 posto, a nikoga ne bira njih 10,7 posto. Ivan Penava je najčešći izbor za najpozitivnijeg domaćeg političara među glasačima Domovinskog pokreta u 40,1 posto slučajeva, a slijedi ga Zoran Milanović (20,1 posto), Karolina Vidović Krišto (5,6 posto) i Stipe Mlinarić (4,3 posto), uz 8,2 posto neodlučnih, a njih 8,6 posto ne bira nikoga.
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je premijer Plenković s izborom 27,8 posto (u odnosu na 27,5 posto iz veljače). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 16,8 posto (u veljači 17 posto). Svoje treće mjesto je i peti mjesec zaredom zadržao Hrvoje Zekanović s izborom od 3,4 posto (prema 3,8 posto prije mjesec dana), a slijedi Gordan Jandroković s izborom od 2,9 posto (u veljači 2,4 posto). Peto mjesto s izborom od 2,3 posto drži Peđa Grbin (u odnosu na prošlomjesečnih 1 posto), dok je Milorad Pupovac sada šesti s izborom od 2,2 posto (u veljači 1,9 posto). Dalje slijede Nikola Grmoja s izbrom od 1,3 posto, te minisatar Mario Banožić i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s 1,2 posto. Ovu nepopularnu listu Top-10 političara zatvara ministar Vili Beroš s 1,1 posto izbora.
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom ožujka podupire 16,9 posto građana (u odnosu na 17,4 posto iz veljače). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 72,5 posto (prema 72,1 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 10,6 posto građana (prema 10,5 posto iz prethodnog mjeseca). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 58,6 posto, dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (SDP 7,8; Domovinski pokret 3,4 posto; Most 3 posto; Možemo! 1,7 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,74 (prema 2,70 iz veljače). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,46), a slijedi ocjena birača Mosta (3,07), platforme Možemo (2,82), Domovinskog pokreta (2,63), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,21).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,11 (u veljači 2,16). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,92 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima platforme Možemo! i iznosi 1,55.
Vlada RH je početkom ožujka za svoj rad dobila ocjenu 2,26 (prema 2,28 iz prethodnog mjeseca). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,51), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (Most 1,95; SDP 1,86; Domovinski pokret 1,68; Možemo 1,58). Politiku Vlade RH u trideset i drugom mjesecu mandata podržava 27,8 posto ispitanika (u odnosu na 28,8 posto iz veljače). U usporedbi s istim, 32. mjesecom mandata, razina podrška politici Vlade RH niža je od one koju je zabilježila prethodna Vlada A. Plenkovića u istoj fazi prvog mandata: u lipnju 2019. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 31,6 posto (sada 27,8 posto). Međutim, ona je viša od one koju je u kolovozu 2014. bilježila koalicijska Vlada SDP-a i premijera Zorana Milanovića kada je iznosila 20,3 posto.
Tragični potres u Turskoj i Siriji i odlazak hrvatskih spasitelja najvažnija tema mjeseca
Tragični potres u Turskoj i Siriji i odlazak hrvatskih spasitelja u pomoć unesrećenima pogođenim potresom najvažnija je tema mjeseca za 36 posto ispitanika. Na drugom mjestu se nalazi već stara i dobro poznata tema, rast stope inflacije i poskupljenja s izborom od 18,4 posto, a slijedi proces uhodavanja s novom valutom, EUR-om s 8,3 posto izbora. Pobjeda pjesme Leta 3, Mama ŠČ u natjecanju za pjesmu Eurovizije zabilježila je izbor od 6,6 posto, dok je još jedna stara tema (ruska agresija na Ukrajinu, godišnjica agresije) izbor 5,8 posto ispitanika. Inicijativa oporbe za opozivom premijera Plenkovića je zabilježila izbor od 3,8 posto. Optužbe oporbe na račun državne odvjetnice i zahtjev za njezinom smjenom najvažnija je tema prethodnog mjeseca za 2,8 ispitanika, a isti udio je zabilježen i u slučaju smrti Miroslava Ćire Blaževića. Još su dvije teme zabilježile izbor iznad 2 posto: problemi s puštanjem posvojitelja iz zatvora u Zambiji (2,3 posto) i izdavanje narodnih obveznica Republike Hrvatske (2,1 posto). Sve su ostale teme zabilježile manji izbor.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
