DRUŠTVENA SVIJEST HRVATSKE ZA RTL: OBRAZOVANJE I MARLJIVI RAD NISU JAMSTVO ZA USPJEŠAN POSAO I DOBAR ŽIVOT
Promocija plus je ekskluzivno za RTL provela veliko istraživanje o društvenoj svjesti u Hrvatskoj. Istraživanje će biti predstavljeno u nekoliko tematski blokova u RTL-ovim emisijama.
Je li za posao važnija stranačka iskaznica neke stranke (!) ili obrazovanje? Koliko su zaposleni zadovoljni sadašnjim poslom, a koliko ih razmišlja o traženju posla izvan zemlje? To je dio pitanja na koje odgovore donosi prvo veliko hrvatsko istraživanje o stanju društvene svijesti („slika nacije“) koje je tijekom lipnja ove godine provela agencija Promocija plus ekskluzivno za RTL Hrvatska.
Znatna većina zaposlenih hrvatskih građana potpuno je ili uglavnom zadovoljno svojim sadašnjim poslom (65%), dok je 15,2% njih nezadovoljno uz 19,6% onih koji nit' je zadovoljno niti nezadovoljno. U odnosu na istraživanje iz 2022. godine zabilježen je veliki rast udjela zadovoljnih (54,2% u 2022.). Što se tiče ovogodišnjeg istraživanja nešto veća koncentracija zadovoljnih zabilježena je među muškarcima (69,6%), te u dobnim skupinama od 30 do 50 godina (najmanje su zadovoljni najmlađi zaposlenici). Zadovoljniji su zaposleni s duljinom radnog staža od 10-20 godina (71,8%). Zadovoljstvo poslom raste i s razinom obrazovanja (najmanje obrazovani su u svega 48,3% slučajeva zadovoljni poslom, a među visokoobrazovanim iznosi 74,1%). Najzadovljniji svojim poslom žive u Sjevernojadranskoj regiji (Istra i Hrvatsko primorje; 84,6%) i u Sjevernoj Hrvatskoj (69,3%), a najmanje su zadovoljni na području Središnje i gorske regije (53,7%).
Značajna promjena u odnosu na prošlo istraživanje zabilježeno je i na području traženja/promjene posla. Udio zaposlenih koji su u potrazi za drugim poslom u ovogodišnjem istraživanju iznosi 30,9% (prema prošlih 37,8%). Zanimljivo je da je među tražiteljima posla, dominantno zaposlenih u privatnom sektoru, sada 3,1% onih koji su u potrazi za novim poslom izvan Hrvatske (što je nešto manje nego 2022. godine kad je taj udio iznosio 3,4%). Kad se općenito govori o tražiteljima novog posla ili promjene radnog mjesta žene su nešto aktivnije u potrazi u odnosu na svoje muške kolege (32,9% prema 28,7%). Češće su to i mlađi zaposlenici i oni s manje radnog staža u odnosu na svoje starije kolege (bilo starije po dobi ili po radnom stažu), ali i zaposleni s najvišim stupnjem obrazovanja. Najmanje aktivni u traženju novog posla dolaze iz Sjevernojadranske regije gdje je ujedno zabilježen i najveća razina zadovoljstva sadašnjim poslom.
Za 64,8% zaposlenih važno je formalno, završeno obrazovanje za posao koji obavljaju. Kod žena je obrazovanje češće povezano s poslom koji obavljaju (67,3%) nego kod muškaraca (61,8%). Znatno je češća veza obrazovanja s poslom među najviše obrazovanima, 78,7%, što istovremeno pokazuje da je skoro jedna četvrtina visokoobrazovanih završila fakultete a da ne rade u struci za koju su se toliko dugo obrazovali. Povezanost posla s formalnim obrazovanjem se povećava s duljinom radnog staža (najčešća je veza među onima s najduljim radnim stažom, 76,3%).
Manje od polovice zaposlenih smatra da je viša razina obrazovanja povezana s bržim napredovanjem u karijeri (45,3%). Ova relativno visoka razina udjela istovremeno otkriva nešto sasvim drugo: više od polovice hrvatskih zaposlenika ne smatra da je napredovanje u karijeri povezano s većim obrazovanjem, već je ono povezano s nekim drugim čimbenicima o kojima će biti malo kasnije riječ. Zanimljiv je radni entuzijazam među najmlađima, koji povezuju napredovanje u karijeri s visinom obrazovanja u 50,6% slučajeva, dok već u sljedećoj dobnoj skupini (između 31 i 40 godina), taj entuzijazam znatno splašnjava i iznosi 43,7%. Zanimljiv je i podatak o ovoj povezanosti visine obrazovanja i napretka u karijeri među najobrazovanijima koji smatraju da jedno ima utjecaja na drugo u tek 32,1% slučajeva.
Da je za uspjeh u životu je važnije biti u političkoj stranci nego biti dobro obrazovan smatra više od pola hrvatskih građana (sada 53,8% prema 52,8% u 2022. godini). To je stajalište češće rasprostranjeno među ženama (54,9%) nego među muškarcima (52,6%). Ovo stajalište češće podupiru iz zrelijih dobnih skupina (stariji od 50 godina), te oni sa srednjim i nižim obrazovanjem, a češće dolaze iz velikih urbanih središta, najčešće žive u Slavoniji i Dalmaciji i Slavoniji.
Ovo „protuprirodno“, odnosno još bolje reći protudruštveno i antirazvojno stajalište ima svoju potvrdu u još jednom pokazatelju koji bi trebao zabrinuti kreatore društvenih i ekonomskih odnosa u našoj zemlji. Da je veza bitna za dobar posao smatra visokih 51,1% hrvatskih građana, što bi mogao biti indirektni pokazatelj razine korumpiranosti i nepotizma u radno-pravnim odnosima (ali i u društvu općenito). Ovo stajalište je češće zabilježeno među ženama (55,9%) nego među muškarcima (45,9%), dok među dobnim skupinama je ovo stajalište najzastupljenije u zrelim dobnim skupinama (stariji od 50 godina), među niže i srednje obrazovanim.
Prethodni pokazatelji daju naslutiti neke negativne elemente orijentacijskog okvira, barem kad se govori o radu, obrazovanju i zapošljavanju. Međutim, sljedeće stajalište daje jasnu potvrdu o tome kakva je povezanost napornog rada i uspjeha u životu. Da je marljiv rad i izvrsnost najbolja garancija uspjeha smatra manje od polovice hrvatskih građana (49,4%). Nema bitnije razlike u stajalištima muškaraca i žena, dok je najmanja razina slaganja s ovom tvrdnjom zabilježena u dobnim skupinama od 30 do 50 godina, odnosno najproduktivnijem dijelu populacije (45,8% među onima od 30-39 godina i 37,9% za one između 40-49 godina). Najmanje vrednovanje marljivog rada zabilježeno je među građanima sa sednjom školom. Najmanje stanovnika središnje i gorske regije smatra da se isplati marljiv rad i izrvsnost (36%), te u Dalmaciji (41,1%).
Sveukupno gledajući hrvatski su građani ne gledaju blagonaklono na povezanost obrazovanja i napredovanja u karijeri, nerijetko rade posao za koji se nisu formalno obrazovali, a često vjeruju da je za dobar posao i napredovanje bitnija pripadnost političkoj stranci ili neka dobra veza od obrazovanja. Marljii rad nije neko pretjerano jamstvo za uspjeh u životu. Uglavnom, prilično anti-razvojni pokazatelji koji traže ozbiljnije akcije kreatora političkog života ali i ekonomskog i društvenog razvoja.
*Istraživački projekt Društvena svijest u Hrvatskoj provodeno je između 5. i 21. lipnja 2025. godine na 1075 ispitanika iz cijele Hrvatske metodom terenskog istraživanja osobnog intervjua u kućanstvu ispitanika (CAPI - kompjutorski potpomognuto osobno intervjuiranje). Uzorak je slučajan, stratificirani (prema regijama, županijama i veličini naselja), reprezentativan u općoj populaciji starijih od 18 godina. Odstupanja strukture uzorka od strukture ukupne populacije po spolu, dobi i obrazovanju su naknadno korigirana metodom ponderiranja. Standardna greška ukupnog uzorka: ±3,02% uz razinu pouzdanosti od 95%. Istraživanjem su obuhvaćeni ispitanici iz 331 naselja iz svih županija.
