Društvena svijest Hrvatske za RTL: Obrazovanje i marljivi rad nisu jamstvo za uspješan posao i dobar život
Promocija plus je ekskluzivno za RTL provela veliko istraživanje o društvenoj svjesti u Hrvatskoj. Istraživanje će biti predstavljeno u nekoliko tematski blokova u RTL-ovim emisijama.
Je li za posao važnija stranačka iskaznica neke stranke (!) ili obrazovanje? Koliko su zaposleni zadovoljni sadašnjim poslom, a koliko ih razmišlja o traženju posla izvan zemlje? To je dio pitanja na koje odgovore donosi prvo veliko hrvatsko istraživanje o stanju društvene svijesti („slika nacije“) koje je tijekom svibnja i lipnja ove godine provela agencija Promocija plus ekskluzivno za RTL Hrvatska.
Više od polovice zaposlenih hrvatskih građana potpuno je ili uglavnom zadovoljno svojim sadašnjim poslom (52,4%), dok je 23% njih nezadovoljno uz isto toliko onih koji nit' je zadovoljno niti nezadovoljno. Drugačije gledano, oko polovice zaposlenih nije zadovoljno svojim radnim mjestom odnosno poslom kojeg sada rade. Pri tom je zabilježena nešto veća koncentracija zadovoljnih među muškarcima (56,7%) nego među ženama (51,5%). Zadovoljstvo poslom raste s dobi zaposlenih (najmanje su zadovoljni najmlađi zaposlenici, dok su najzadovoljniji među najstarijima), kao i sa duljinom radnog staža (početnici, do 5 godina radnog staža su značajno najnezadovoljniji poslom). Zadovoljstvo poslom raste i sa razinom obrazovanja (najmanje obrazovani su u svega 35,3% slučajeva zadovoljni poslom, a među visokoobrazovanim iznosi 60%). Najzadovljniji svojim poslom žive u Sjevernojadranskoj regiji (Istra i Hrvatsko primorje; 60,8%) i u Sjevernoj Hrvatskoj (58,8%), a najmanje su zadovoljni svojim poslom Dalmatici (50,2%).
Uz ovako relativnu nisku razinu zadovoljstva posla razumljivo bi bilo da je i visoki udio zaposlenih u potrazi za drugim poslom. A je li tome tako? Znatno je veći udio onih koji ne traže posao (57,2%) u odnosu na udio onih koji nisu zadovoljni svojim poslom. Tako premda su nezadovoljni s poslom, vrlo često ne čine ništa da bi promjenili posao (što može biti pokazatelj i izvanjskih ali i osobnih faktora). Zanimljivo je da 3,4 posto zaposlenih u našoj zemlji, dominantno iz privatnog sektora, su u potrazi za novim poslom ali izvan Hrvatske (prevedeno u brojke to bi značilo da oko 20 tisuća zaposlenih iz privatnog sektora je u nekom obliku potrage za radnim mjestom izvan zemlje). Kad se općenito o tražiteljima novog posla ili promjene radnog mjesta žene koje su nezadovoljne svojim poslom su i nešto aktivnije u potrazi u odnosu na svoje muške kolege (41,1% prema 34,5%). Češće su to i mlađi zaposlenici i oni s manje radnog staža u odnosu na svoje starije kolege (bilo starije po dobi ili po radnom stažu). Najmanje aktivni u traženju novog posla rade dolaze iz Središnje i gorske Hrvatske (Moslavina, Banija, Kordun, Lika) sa 69,1% netražitelja novog posla, odnosno 63,3% iz Dalmacije.
Za tri petine (59,1%) zaposlenih važno je formalno, završeno obrazovanje za posao koji obavljaju. Kod žena je obrazovanje češće povezano s poslom koji obavljaju (61,2%) nego kod muškaraca (57,9%). Znatno je češća veza obrazovanja s poslom među najviše obrazovanima, 71,7%, što istovremeno pokazuje da je skoro jedna trećina visokoobrazovanih završila fakultete a da ne rade u struci za koju su se toliko dugo obrazovali. Povezanost posla s formalnim obrazovanjem se povećava s duljinom radnog staža (najčešća je veza među onima s najduljim radnim stažom, 75,9%, a najmanja među početnicima među kojima iznosi 53,7%).
Tek polovica zaposlenih smatra da je viša razina obrazovanja povezana s njihovim bržim napredovanjem u karijeri (49,8%). Ova relativno visoka razina udjela istovremeno otkriva nešto sasvim drugo: polovica hrvatskih zaposlenika ne smatra da je napredovanje u karijeri povezano s većim obrazovanjem, već je to napredovanje povezano s nekim drugim čimbenicima o kojima će biti malo kasnije riječ. Zanimljiv je radni entuzijazam među najmlađima, koji povezuju napredovanje u karijeri s visinom obrazovanja u 57,7% slučajeva, dok već u sljedećoj dobnoj skupini (između 31 i 40 godina), taj entuzijazam znatno splašnjava i iznosi tek 39,8% (ujedno je i najniže zabilježena razina upravo u ovoj dobnoj skupini). Zanimljiv je i podatak o ovoj povezanosti visine obrazovanja i napretka u karijeri među najobrazovanijima koji smatraju da jedno ima utjecaja na drugo u tek 34,3% slučajeva.
Da je za uspjeh u životu je važnije biti u političkoj stranci nego biti dobro obrazovan smatra više od pola hrvatskih građana (52,8%). To je stajalište češće rasprostranjeno među muškarcima (56%) nego među ženama (49,8%). Ovo stajalište češće podupiru iz zrelijih dobnih skupina, te oni sa srednjim i nižim obrazovanjem, a češće dolaze iz velikih urbanih središta, najčešće žive u Dalmaciji, Slavoniji i Središnjoj i gorskoj Hrvatskoj.
Ovo „protuprirodno“, odnosno još bolje reći protudruštveno i antirazvojno stajalište ima svoju potvrdu u još jednom pokazatelju koji bi trebao zabrinuti kreatore društvenih i ekonomskih odnosa u našoj zemlji. Da je veza bitna za dobar posao smatra visokih 58,7% hrvatskih građana, što bi mogao biti indirektni pokazatelj razine korumpiranosti i nepotizma u radno-pravnim odnosima (ali i u društvu općenito). U povom stajalištu nema bitnije razlike između pogleda muškaraca i žena, dok među dobnim skupinama je ovo stajalište najzastupljenije u zrelim dobnim skupinama (40 -60 godina), među niže i srednje obrazovanim.
Prethodni pokazatelji daju naslutiti neke negativne elemente orijentacijskog okvira, barem kad se govori o radu, obrazovanju i zapošljavanju. Međutim, sljedeće stajalište daje jasnu potvrdu o tome kakva je povezanost napornog rada i uspjeha u životu. Da je marljiv rad najbolja garancija uspjeha smatra manje od polovice hrvatskih građana 47,5%. Nema bitnije razlike u stajalištima muškaraca i žena, dok je najmanja razina slaganja s ovom tvrdnjom zabilježena u dobnim skupinama od 30 do 50 godina, odnosno najproduktivnijem dijelu populacije (42% među onima od 31-40 godina i 35% za one između 41-50 godina). Najmanje vrednovanje marljivog rada zabilježeno je među građanima sa sednjom školom (44,9%), te među građanima iz većih gradova. Najmanje stanovnika zagrebačke regije smatra da se isplati marljiv rad (43,7%), te u Središnjoj i gorskoj Hrvatskoj (46%) i Dalmaciji (47,4%).
Sveukupno gledajući hrvatski su građani ne gledaju blagonaklono na povezanost obrazovanja i napredovanja u karijeri, nerijetko rade posao za koji se nisu formalno obrazovali, a često vjeruju da je za dobar posao i napredovanje bitnija pripadnost političkoj stranci ili neka dobra veza od obrazovanja. Marljii rad nije neko pretjerano jamstvo za uspjeh u životu. Uglavnom, prilično anti-razvojni pokazatelji koji traže ozbiljnije akcije kreatora političkog života ali i ekonomskog i društvenog razvoja.
*Istraživački projekt Društvena svijest u Hrvatskoj provodeno je između 23. svibnja i 15. lipnja 2022. godine na 1054 ispitanika iz cijele Hrvatske metodom terenskog istraživanja osobnog intervjua u kućanstvu ispitanika (CAPI - kompjutorski potpomognuto osobno intervjuiranje). Uzorak je slučajan, stratificirani (prema regijama, županijama i veličini naselja), reprezentativan uzorak ispitanika starijih od 18 godina. Odstupanja strukture uzorka od strukture ukupne populacije po spolu, dobi i obrazovanju su naknadno korigirana metodom ponderiranja. Standardna greška ukupnog uzorka: ±3,02% uz razinu pouzdanosti od 95%. Istraživanjem su obuhvaćeni ispitanici iz 316 naselja iz svih županija.
