DRUŠTVENA SVIJEST HRVATSKE ZA RTL: SUKOB IZMEĐU TRADICIONALNIH I MODERNIH POGLEDA NA BRAK I OBITELJ
Promocija plus je ekskluzivno za RTL provela veliko istraživanje o društvenoj svjesti u Hrvatskoj. Istraživanje će biti predstavljeno u nekoliko tematski blokova u RTL-ovim emisijama.
Postoje li polarizacijske crte ili društveni procjep između spolova, odnosno generacijski jaz kad se govori o braku, obitelji? Ili, kakav je doživljaj tradicionalne obitelji u odnosu na izvanbračne zajednice? Što je s pravom žene na odluku o prekidu trudnoće, a kako se gleda na posvajanje djece od istospolnih parova? Sve su to zanimljiva pitanja, kao i na brojna druga, na koje odgovore donosi jedino hrvatsko istraživanje o stanju društvene svijesti (svojevrsna slika/presjek „stanja nacije“) koje je tijekom lipnja ove godine po drugi put provela agencija Promocija plus ekskluzivno za RTL Hrvatska.
Iako se stalno govori o nezadovoljstvu stanjem u Hrvatskoj, više od dvije trećine hrvatskih građana (67,6%) zadovoljno ili izrazito zadovoljno svojim osobnim životom, dok je svega 10,4% njih nezadovoljno uz dvadesetak posto koji nit' je zadovoljno niti nezadovoljno. Drugačije gledano, oko jedne trećine hrvatskih građane nije zadovoljno svojim životom. Među muškarcima i ženama nema značajnije razlike u u odnosu prema zadovoljstvu osobnim životom, ali je ona uočljiva prema dobi i obrazovanju. Što su ljudi stariji, to su manje zadovoljni životom (najčešće zadovoljni oni iz dobne skupine od 30 do 39 godina, njih 76,6%, a najrjeđe su zadovoljni oni stariji od 60 godina ili njih samo 59,6%). Najzadovljniji svojim životom su stanovnici Sjevernojadranske regije (77,6%), dok su najmanje zadovoljni stanovnici Dalmacije (58,9%).
U utvrđivanju važnosti pojedinih područja osobnog života uvjerljivo dominira izbor obitelji kao najvažniji dio života hrvatskih građana (za 75,2% upravo je obitelj najvažniji čimbenik u njihovim životima), daleko ispred religije na drugom mjestu (koja je prvi izbor u 5% slučajeva), posla (4,9 posto), slobodnog vremena i prijatelja (po 4%), dok je politika na začelju prema važnosti za osobni život (s izborom od 2,1%).
Djeca su važan dio naše kulture i generacijskog naslijeđa. Za 65,1% hrvatskih građana djeca daju smisao životu (s nešto većim udjelom kod žena nego kod muškaraca, znatno češće kod starijih nego kod mlađih, kao i kod manje obrazovanih u odnosu na one s najvišim obrazovanjem, dok su građani sa sjevera Hrvatske najprivrženiji stavu o smislu života uz djecu). Vjernici (svih religija) su znatno češće zagovornici stjališta o djeci u odnosu na ateiste i agnostike.
Međutim, građani Hrvatske su podijeljeni oko toga je li brak nužan za sretan život. Skoro jednak udio građana oko gledanja na brak i njegovu ulogu u sretnom životu. Tako 39,2% ih misli da jest, dok njih 37,4% mnije da nije, uz dvadestak posto koji se ne može odlučiti. Što se tiče razlike između spolova, nije uočena bitnija razlika u odnosu prema nužnosti braka za sretan život, ali je zato vidljiv utjecaj dobi na ovakav stav jer se s protekom godina znatno povećava udio onih koji smatraju da je brak nužan za sretan život. Učestalija je koncentracija ispitanika s manjim obrazovanjem, ali i iz manjih mjesta kojima je brak bitan za osobnu sreću, a najčešće u Dalmaciji i Zagrebačkoj regiji. I u odnosu na brak se uočava razlika između vjernika (svih religija) i ateista/agnostika.
Moderni oblik zajedničkog života koji je sve češći u našoj zemlji, izvanbračna zajednica, dobila je svoju legitimaciju u rezultatima ovog istraživanja. Više od polovice hrvatskih građana smatra da su bračna i izvanbrčna zajednica jednakovrijedne (odnosno 62,4 posto prema 55,4% ispitanika u istraživanju iz 2022. godine). Žene su nešto naklonjenije stajalištu koje izjednačava izvanbračnu zajednicu s brakom, a posebno je zastupljeno stajalište u dobnim skupinama do 40 godina (za skoro 70 posto građana nema razlike između bračne i izvanbračne zajednice). Obrazovaniji znatno češće izjednačavaju ova dva oblika zajednice, posebice u najvećim naseljima. I u ovoj se temi razlikuju vjernici i oni koji to nisu, uz znatno češće podržavatelje među ateistima/agnosticima.
Zanimljiv je i vrlo visoki udio ispitanika, posebno žena, kojima je prihvatljivo stajalište da žene ne žele brak ali da odgajaju djecu kao samohrane majke (69,6 posto hrvatskih građana podržava takvo stajalište u odnosu na 61,7 posto iz 2022.).
Značajna je razlika u stajalištu muškaraca i žena u odnosu na važnost karijera dva spola. Muškarcima je češće nego ženama prihvatljivo stajalište prema kojemu je karijera muškarca važnija od karijere žene (svakom četvrtom muškarcu i svakoj devetoj ženi). Ponovo se uočava ogromna generacijska razlika u odnosu na ovu temu, gdje stariji od 60 godina značajano češće podržavaju ovakvo stajalište o prednosti muške karijere. Regionalno uvjerljivo najčešće ovo stajalište ima poklonike u Dalmaciji. Ovo tradicionalno stajalište o „prirodnoj podjeli“ uloga u obitelji pronalazi svoju potvrdu u još jednom pokazatelju: skoro svaki treći hrvatski punoljetni građanin smatra da žena u obitelji treba pružiti toplinu i emocije a muškarac sigurnost i financije (31,8% podržavatelja u odnosu na 40,6% koji se ne slažu s takvim tradicionalnim stajalištem). I u ovom se slučaju ponavljaju iste polarizacijske crte (mladi-stariji; manje obrazovani – najviše obrazovani; manja mjesta – veliki gradovi; vjernici – ateisti/agnostici).
Podijeljeno je mišljenje i oko toga kod koga djeca trebaju živjeti u slučaju rastave braka. Da je normalno da žive s majkom misli 40,2% ispitanika, dok ih se 33,1% se ne slaže s time, a njih 22,1% se niti slaže niti ne slaže s takvom tvrdnjom. Zabilježena je slična podijeljenost i kod pitanja oko izbjegavanja rastave braka, pri čemu se 44,4% građana ne slaže sa stajalištem da bi rastavu braka trebalo izbjegavati pod svaku cijenu, dok njih 28,6% ima takvo mišljenje uz 30,1% „suzdržanih“ ili koji ne znaju.
Uočava se deklaratorna spremnost za ravnopravno obavljanje kućanskih poslova. Naime, skor dvije trećine građana (62,3%) se slaže kako ne postoje muški i ženski poslovi već zajednički poslovi u kući koje treba obaviti (nešto manje od 67,5% izmjerenih prije 3 godine). Pri tom je uočljiva velika razlika između stajališta muškaraca i žena (svega 53,6% muškaraca i 70,3% žena).
Ne postoji slučaj u kojem bi pobačaj bio opravdan, stajalište koje je posljednjih godina aktualno kako kod nas tako i u mnogim drugim zemljama zapadne civilizacije. S takvim se stajalištem ne slaže 58,8 posto hrvatskih građana (prema 62,6 posto iz 2022. godine), dok svega 19,3 posto građana zastupa takvo stajalište (uz 16,1% „neopredjeljenih“). I u ovom se slučaju bitno razlikuju pogledi muškaraca i žena, ali i između najmlađih i najstarijih naših sugrađana, kao i između najslabije obrazovanih i onih najobrazovanijih, ali i između vjernika i onih koji nisu vjernici. Vidljiva je i razlika između stanovnika iz manjih mjesta i velikih urbanih središta, kao i između Dalmacije i Sjevernojadranske regije.
Da odluka o pobačaju ne smije biti samostalna odluka žene smatra trećina hrvatskih građana, dok se tom stajalištu protivi njih 39,3% (prema 41,7% iz 2022.), uz svakog četvrtog koji nema stajalište o tome ili je na pola puta između ova dva suprostavljena stajališta. Žene su češće zagovornice tog prava žena na samostalno odlučivanje (skoro 50%).
Zanimljiva su i stajališta o istospolnim parovima. Podijeljena su stajališta o tome jesu li istospolni parovi koji nemaju djecu isto obitelj. Da jesu smatra 37,4% ispitanika (prema 41,9% iz 2022.), dok njih 46,6% ne smatra (uz 16% „suzdržanih“ ili neizjašnjenih). Velika je podijeljenost zabilježena i kod odnosa prema pravu istosolnih parova na posvajanje djece. Svaki drugi ispitanik se protivi tom pravu (sada 52,4% prema 47,6% prije tri godine), dok se 28,2% slaže (prije tri godine 32,8%), uz 19,4% onih koji se niti slažu niti ne slažu, odnosno nemaju stajalište o tome.
Sveukupno gledajući u pogledu na brak, obitelj i položaj žene i muškarca izrazite su polarizacijske crte između tradicionalnijih i modernijih pogleda na ove teme između mlađih ispitanika i onih iz najstarije skupine. Jednako tako se znatno razlikuju pogledi između slabije obrazovanih i najobrazovanijih, kao i između građana koji žive u manjim mjestima i onih koji su iz najvećih urbanih središta. Vrlo često su razlike zamjetne između Dalmacije i Slavonije s jedne strane i Sjevernojadranske regije i Sjeverne Hrvatske s druge strane (Zagrebačka regija je na klackalici između ova dva velika procesa: tradiocionaog i modernog). Značajna se razlika uočava i između ispitanika koji su se izjasnili da pripadaju nekoj od vjerskih zajednica i onih koji su se izjasnili da ne pripadaju niti jednoj konfesiji.
*Istraživački projekt Društvena svijest u Hrvatskoj provodeno je između 5. i 21. lipnja 2025. godine na 1075 ispitanika iz cijele Hrvatske metodom terenskog istraživanja osobnog intervjua u kućanstvu ispitanika (CAPI - kompjutorski potpomognuto osobno intervjuiranje). Uzorak je slučajan, stratificirani (prema regijama, županijama i veličini naselja), reprezentativan u općoj populaciji starijih od 18 godina. Odstupanja strukture uzorka od strukture ukupne populacije po spolu, dobi i obrazovanju su naknadno korigirana metodom ponderiranja. Standardna greška ukupnog uzorka: ±3,02% uz razinu pouzdanosti od 95%. Istraživanjem su obuhvaćeni ispitanici iz 331 naselja iz svih županija.
