Društvena svijest Hrvatske za RTL: Sukob između tradicionalnih i modernih pogleda na brak i obitelj
Promocija plus je ekskluzivno za RTL provela veliko istraživanje o društvenoj svjesti u Hrvatskoj. Istraživanje će biti predstavljeno u nekoliko tematski blokova u RTL-ovim emisijama.
Postoje li polarizacijske crte ili društveni procjep između spolova, odnosno generacijski jaz kad se govori o braku, obitelji? Ili, kakav je doživljaj tradicionalne obitelji u odnosu na izvanbračne zajednice? Što je s pravom žene na odluku o prekidu trudnoće, a kako se gleda na posvajanje djece od istospolnih parova? Sve su to zanimljiva pitanja, kao i na brojna druga, na koje odgovore donosi prvo veliko hrvatsko istraživanje o stanju društvene svijesti (svojevrsna slika/presjek „stanja nacije“) koje je tijekom svibnja i lipnja ove godine provela agencija Promocija plus ekskluzivno za RTL Hrvatska.
Iako se stalno govori o nezadovoljstvu stanjem u Hrvatskoj, više od dvije trećine hrvatskih građana (68,2%) zadovoljno ili izrazito zadovoljno svojim osobnim životom, dok je svega 11,9% njih nezadovoljno uz dvadesetak posto koji nit' je zadovoljno niti nezadovoljno. Drugačije gledano, oko jedne trećine hrvatskih građane nije zadovoljno svojim životom. Među muškarcima i ženama nema značajnije razlike u u odnosu prema zadovoljstvu osobnim životom, ali je ona uočljiva prema dobi i obrazovanju. Što su ljudi stariji, to su manje zadovoljni životom (najčešće zadovoljni oni iz dobne skupine od 18 do 30 godina, njih 81%, a najrjeđe su zadovoljni oni stariji od 70 godina ili njih samo 59%). Najzadovljniji svojim životom su Dalmatici (73,4%), dok su najmanje zadovoljni stanovnici Slavonije (62%).
U utvrđivanju važnosti pojedinih područja osobnog života uvjerljivo dominira izbor obitelji kao najvažniji dio života hrvatskih građana (za skoro 70% upravo je obitelj najvažniji čimbenik u njihovim životima), daleko ispred religije na drugom mjestu (koja je prvi izbor u 7,6% slučajeva), slobodnog vremena (7%), dok je politika na začelju prema važnosti za osobni život (s izborom od 5,4%; možda toliko imamo profesionalnih političara na svim razinama pa je i razumljiv njihov prioritet). Posao je hrvatskim građanima prema odabiru za najvažniji element njihova života na sličnoj razini kao i prijatelji (6,6%, odnosno 6,8%).
Djeca su važan dio naše kulture i generacijskog naslijeđa. Za 63,6% hrvatskih građana djeca daju smisao životu (s nešto većim udjelom kod žena nego kod muškaraca, znatno češće kod starijih nego kod mlađih, kao i kod manje obrazovanih u odnosu na one s najvišim obrazovanjem, dok su Dalmatinci najprivrženiji stavu o smislu života uz djecu).
Međutim, građani Hrvatske su podijeljeni oko toga je li brak nužan za sretan život. Oko 40% ih misli da jest, dok njih 37% mnije da nije, uz dvadestak posto koji se ne može odlučiti. Što se tiče razlike između spolova, nije uočena bitnija razlika u odnosu prema nužnosti braka za sretan život, ali je zato vidljiv utjecaj dobi na ovakav stav jer se s protekom godina znatno povećava udio onih koji smatraju da je brak nužan za sretan život. Učestalija je koncentracija ispitanika iz manjih mjesta kojima je brak bitan za osobnu sreću, a najčešće u Dalmaciji i Slavoniji.
Moderni oblik zajedničkog života koji je sve češći u našoj zemlji, izvanbračna zajednica, dobila je svoju legitimaciju u rezultatima ovog istraživanja. Više od polovice hrvatskih građana smatra da su bračna i izvanbrčna zajednica jednakovrijedne (odnosno 55,4% ispitanika), dok se 26% ispitanika ne slaže s time. Ovo stajalište o jednakoj važnosti dva oblika zajednice posebno dominira u dobnim skupinama do 40 godina (za skoro 70 posto građana nema razlike između bračne i izvanbračne zajednice). Iznenađuje i vrlo visoki udio ispitanika, posebno žena, kojima je prihvatljivo stajalište da žene ne žele brak ali da odgajaju djecu kao samohrane majke (61,7 posto hrvatskih građana podržava takvo stajalište).
Značajna je razlika u stajalištu muškaraca i žena u odnosu na važnost karijera dva spola. Muškarcima je češće nego ženama prihvatljivo stajalište prema kojemu je karijera muškarca važnija od karijere žene (svakom četvrtom muškarcu i svakoj desetoj ženi). Ponovo se uočava ogromna generacijska razlika u odnosu na ovu temu, gdje stariji od 60 godina značajano češće podržavaju ovakvo stajalište o prednosti muške karijere. Regionalno uvjerljivo najčešće ovo stajalište ima poklonike u Dalmaciji. Ovo tradicionalno stajalište o „prirodnoj podjeli“ uloga u obitelji pronalazi svoju potvrdu u još jednom pokazatelju: skoro svaki treći hrvatski punoljetni građanin smatra da žena u obitelji treba pružiti toplinu i emocije a muškarac sigurnost i financije (odnosno 30,3% u odnosu na 45,5% koji se ne slažu s takvim tradicionalnim stajalištem). I u ovom se slučaju ponavljaju iste polarizacijske crte (mladi-stariji; manje obrazovani – najviše obrazovani; manja mjesta – veliki gradovi).
Podijeljeno je mišljenje i oko toga kod koga djeca trebaju živjeti u slučaju rastave braka. Da je normalno da žive s majkom misli 41,4% ispitanika, dok ih se 36,4% se ne slaže s time, a njih 22,2% se niti slaže niti ne slaže s takvom tvrdnjom. Zabilježena je slična podijeljenost i kod pitanja oko izbjegavanja rastave braka, pri čemu se 43,1% građana ne slaže sa stajalištem da bi rastavu braka trebalo izbjegavati pod svaku cijenu, dok njih 33,5% ima takvo mišljenje uz 23,4% „suzdržanih“ ili koji ne znaju.
Veseli deklaratorna spremnost za ravnopravno obavljanje kućanskih poslova. Naime, dvije trećine građana (67,5%) se slaže kako ne postoje muški i ženski poslovi već zajednički poslovi u kući koje treba obaviti. Pri tom je uočljiva ogromna razlika između stajališta muškaraca i žena (svega 52,4% muškaraca i 81,1% žena).
Ne postoji slučaj u kojem bi pobačaj bio opravdan, stajalište koje je vrlo aktualno upravo ovih dana, kako u SAD-u tako i u mnogim drugim zemljama zapadne civilizacije. S takvim se stajalištem ne slaže 62,6 posto hrvatskih građana, dok svega 16 posto građana zastupa takvo stajalište (uz 21,4% „neopredjeljenih“). I u ovom se slučaju bitno razlikuju pogledi muškaraca i žena, ali i između najmlađih i najstarijih naših sugrađana, kao i između najslabije obrazovanih i onih najobrazovanijih. Vidljiva je i razlika između stanovnika iz manjih mjesta i velikih urbanih središta, kao i između Dalmacije i sjevernih regija.
Da odluka o pobačaju ne smije biti samostalna odluka žene smatra trećina hrvatskih građana, dok se tom stajalištu protivi njih 41,7% (uz sakog četvrtog koji nema stajalište o tome ili je na pola puta između ova dva suprostavljena stajališta). Žene su češće zagovornice tog prava žena na samostalno odlučivanje (skoro 50%).
Zanimljiva su i stajališta o istospolnim parovima. Podijeljena su stajališta o tome jesu li istospolni parovi koji nemaju djecu isto obitelj. Da jesu smatra 41,9% ispitanika, dok njih 37,5 posto ne smatra (uz 20,6% „suzdržanih“ ili neizjašnjenih). Velika je podijeljenost zabilježena i kod odnosa prema pravu istosolnih parova na posvajanje djece. Skoro svaki drugi ispitanik se pritivi tom pravu (47,6%), dok se jedna trećina slaže (32,8%), uz 19,6% onih koji se niti slažu niti ne slažu, odnosno nemaju stajalište o tome.
Sveukupno gledajući u pogledu na brak, obitelj i položaj žene i muškarca izrazite su polarizacijske crte između tradicionalnijih i modernijih pogleda na ove teme između mlađih ispitanika i onih iz najstarije skupine. Jednako tako se znatno razlikuju pogledi između slabije obrazovanih i najobrazovanijih, kao i između građana koji žive u manjim mjestima i onih koji su iz najvećih urbanih središta. Vrlo često su razlike zamjetne između Dalmacije i Slavonije s jedne strane i Sjevernojadranske regije i Sjeverne Hrvatske s druge strane (Zagrebačka regija je na klackalici između ova dva velika procesa: tradiocionaog i modernog). Značajna se razlika uočava i između ispitanika koji su se izjasnili da pripadaju nekoj od vjerskih zajednica i onih koji su se izjasnili da ne pripadaju niti jednoj konfesiji.
*Istraživački projekt Društvena svijest u Hrvatskoj provodeno je između 23. svibnja i 15. lipnja 2022. godine na 1054 ispitanika iz cijele Hrvatske metodom terenskog istraživanja osobnog intervjua u kućanstvu ispitanika (CAPI - kompjutorski potpomognuto osobno intervjuiranje). Uzorak je slučajan, stratificirani (prema regijama, županijama i veličini naselja), reprezentativan uzorak ispitanika starijih od 18 godina. Odstupanja strukture uzorka od strukture ukupne populacije po spolu, dobi i obrazovanju su naknadno korigirana metodom ponderiranja. Standardna greška ukupnog uzorka: ±3,02% uz razinu pouzdanosti od 95%. Istraživanjem su obuhvaćeni ispitanici iz 316 naselja iz svih županija.
