Dvije su teme postale „standardne“: HDZ na vrhu ljestvice rejtinga stranaka i problemi s visokom inflacijom
▪ HDZ i dalje uvjerljivo vodi na vrhu ljestvice rejtinga stranaka, SDP i Možemo! zabilježili rast izborne podrške; Most i Domovinski pokert zabilježili blagi pad
▪ Predsjednik Milanović zadržao vrh ljestvice najpozitivnijih domaćih političara ispred premijera Plenkovića, Sandra Benčić po prvi put na trećem mjestu
▪ Andrej Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi izbor; ministar Grlić Radman probio se na neslavno treće mjesto
▪ Blagi rast ocjene za rad predsjednika Republike, uz blagi pad ocjena za rad Hrvatskog sabora i Vlade RH
▪ Problemi s visokom inflacijom i dalje najvažnija tema mjeseca
Da su izbori provedeni početkom listopada HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik s izraženom prednosti ispred političke konkurencije, SDP-a ali i ostalih političkih stranaka. Tako je u mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 2. i 5. listopada HDZ zabilježio izbor od 25,6 posto (25,4 posto prije mjesec dana). Na drugom mjestu je SDP koji drugi mjesec zaredom bilježi blagi međumjesečni rast izborne podrške te sada bilježi izbor od 15,6 posto (u odnosu na rujanskih 15,5 posto). Možemo! čvrsto drži treće mjesto s 11,4 posto (u odnosu na 11 posto iz rujna). Most je zabilježio blagi pad s potporom od 8,2 posto (prema prošlomjesečnih 8,6 posto), a blago je pala i podrška Domovinskom pokretu na petom mjestu na 7,5 posto (u rujnu 7,8 posto). Ukupno gledajući, više od dvije trećine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći dio „uzima“ HDZ. Od pet vodećih stranaka u ovomjesečnom mjerenju njih su tri zabilježele rast, dok su dvije u međumjesečnom minusu. Tako su rasli Možemo! (+0,4 postotnih bodova), HDZ (+0,2 postotna boda) i SDP (+0,1 pototna boda). S druge strane Most je u međumjesečnom padu od 0,4 postotna boda, a Domovinski pokret 0,3 postotnih bodova. Na međugodišnjoj razini u odnosu na prošlogodišnji listopad od vodeće petorke tri su stranke zabilježile međugodišnji rast (Domovinski pokert +1,5 postotnih bodova, Možemo +0,7 i HDZ +1,2 postotna boda). U međugodišnjem minusu su SDP (-1,1 postotna boda) i Most (-1,0 postotnih bodova).
U ostatku političke scene izdvojile su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto). U prvoj su skupini iznad 1 posto sljedećih šest stranaka: Radnička fronta (1,8 posto), Centar (1,7 posto), HSS (1,4 posto), Socijaldemokrati (1,2 posto), HNS (1,1 posto) i Fokus (1,0 posto). Ispod jedan posto su ovih sedam stranaka: IDS i Hrvatski suverenisti (obje po 0,9 posto), HSU te Odlučnost i pravednost (po 0,8 posto), Ključ Hrvatske (0,6 posto), HSLS i Akcija za promjene (0,5 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 1,7 posto. I dalje se mjeri visok udio neodlučnih birača (16,5 posto prema prošlomjesečnih 16,9 posto).
Čelni ljudi države na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji
Predsjednik Milanović je u izboru za najpozitivnijeg domaćeg političara i dalje na vrhu ove ljestvice (gdje se neprekidno nalazi još od ožujka 2021. godine). Zoran Milanović je najpozitivniji aktualni hrvatski političar za 17,4 posto ispitanika (u odnosu na prošlomjesečnih 17 posto). Na drugom mjestu ove ljestvice nalazi se premijer Plenković s izborom od 15 posto (prema 14,1 posto iz rujna). Kandidatkinja Možemo! za hrvatsku premijerku Sandra Benčić je nakon unutarstranačke nominacije sada na trećem mjestu najpozitivnijih hrvatskih političara s izborom od 4,2 posto (u prethodnom mjesecu 2,7 posto), a slijedi gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević s 3,1 posto izbora (u rujnu 3,9 posto). Gradonačelnik Vukovara i predsjednik Domovinskog pokreta, Ivan Penava je peti s 2 posto (u odnosu na 2,3 posto iz rujna). Na šestom je mjestu s 1,9 posto izbora predsjednik SDP-a Peđa Grbin (prema prošlomjesečnih 2,2 posto). Među deset najpozitivnijih političara su još Karolina Vidović Krišto i Dalija Orešković (obje po 1,4 posto izbora), Božo Petrov (1,3 posto) i Biljana Borzan (1,1 posto). Među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara šest je predsjednika stranaka - HDZ, SDP, Možemo, DP, Most te Odlučnost i pravednost.
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je premijer Plenković s izborom 30,3 posto (u odnosu na 29,1 posto iz rujna). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 13,1 posto (u rujnu 14,3 posto). Treće mjesto drži ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman s izborom od 4,1 posto (prije mjesec dana 0,7 posto), dok je Hrvoje Zekanović s izborom od 2,4 posto na četvrtom mjestu (u rujnu 1,5 posto). Dalje slijede poznata politička imena: Milorad Pupovac (2,2 posto), Mario Banožić i Peđa Grbin (obojica po 2,1 posto), Gordan Jandroković (1,7 posto), Tomislav Tomašević (1,4 posto) i Nikola Grmoja (0,9 posto).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom listopada podupire 18,5 posto građana (u odnosu na 17,4 posto iz rujna). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 67,3 posto (prema 69,3 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 14,2 posto građana (prema 13,3 posto iz prethodnog mjeseca). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 57,2 posto, dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Most 9,2 posto; SDP 7,9 posto; Možemo! 6,9 posto; Domovinski pokret 2,2 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,85 (prema 2,83 iz rujna). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,77), a slijedi ocjena birača Mosta (3,36), Možemo (2,96) i Domovinskog pokreta (2,88), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,32). Radi usporedbe zanimljivi su rezultati koje su u istom mjesecu mandata zabilježeni za prethodnike aktualnog predsjednika. U 44. mjesecu mandata bivša predsjednica Grabar-Kitarović za svoj je rad zabilježila ocjenu od 3,32, dok je bivši predsjednik Josipović u istom mjesecu mandata zabilježio još i veću ocjenu (3,74).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,11 (u rujnu 2,13). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 3,07 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima platforme Možemo i iznosi 1,80.
Vlada RH je početkom listopada za svoj rad dobila ocjenu 2,25 (prema 2,27 iz prethodnog mjeseca). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,70), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (Most 1,95; SDP 1,92; Domovinski pokret 1,89; Možemo 1,58). Politiku Vlade RH u trideset i devetom mjesecu mandata podržava 25,6 posto ispitanika (u odnosu na 26,2 posto iz rujna). U usporedbi s istim, 39. mjesecom mandata, razina podrška politici Vlade RH niža je od one koju je zabilježila prethodna Vlada A. Plenkovića u istoj fazi prvog mandata: u siječnju 2020. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 33,7 posto (sada 25,6 posto). Ona je niža i od one koju je u ožujku 2015. bilježila koalicijska Vlada SDP-a i premijera Zorana Milanovića kada je iznosila 28,4 posto.
Visoka inflacija ponovo najvažnija tema mjeseca
Dugi mjesec u nizu visoka je inflacije (među najvećim u EU) ponovo na vrhu najvažnijih mjesečnih tema u našoj zemlji,a u posljednjih godinu dana uglavnom među tri najvažnije teme mjeseca. Nju su ovaj mjesec za temu mjeseca izabrali 23,4 posto građana, a slijedi osječki slučaj ubojstva djevojke iz pištolja policajca čije su kolege mijenjale okolnosti događaja (8,2 posto izbora), uspješna turistička sezona (6,2 posto), problemi ministra Grlić Radmana u vezi ne prijavljivanja dobiti iz obiteljske tvrtke u imovinskoj kartici su izbor 5,4 posto građana, dok je povećani priljev migranata preko naše granice, uz slovensko uvođenje kontrolnih punktova blizu granice s Hrvatskom najvažnija tema za 4,8 posto građana. Afrička svinjska kuga u slavonskim selima je izbor 4,6 posto građana, dok su dvije teme zabilježile izbor mod 4,5 posto (navijački huligani i dalje u grčkim zatvorima, uhićenje nekoliko navijača koji su pobjegli u Hrvatsku, te rat u Ukrajini). Dvije su teme iznad 3 posto izbora (najava pooštravanje kazni za zlostavljanje u obitelji i ubojstvo žene, te veliki pad broja novoupisanih prvašića u zemlji). Dogovor Vlade s velikim trgovcima i bankarima oko cijena proizvoda i kamata za štednje građana bilježi 2,9 posto, dok novi paket mjera Vlade RH za pomoć građanima i poduzećima 2,5 posto izbora. Sve su ostale teme zabilježile manji izbor od 2,5 posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
