Godinu dana nakon parlamentarnih izbora HDZ uvjerljivo na prvom mjestu (CRO Demoskop za RTL, srpanj 2021.)
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
** CRO Demoskop za RTL
▪ HDZ zadržao veliku prednost pred SDP-om; platforma Možemo! se primakla SDP-u, Domovinski pokret i Most polako "posustaju"
▪ Predsjednik Milanović na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara, slijedi premijer Plenković, Tomislav Tomašević im puše za vratom
▪ Andrej Plenković na čelu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi, dok je na trećem mjestu Gordan Jandroković
▪ Blagi pad ocjene doživljaja rada predsjednika Republike i Hrvatskog sabora, uz blagi rast ocjene za rad Vlade
▪ Stanje s pandemijom i sve njezine posljedice najvažnija tema prethodno mjeseca
Godinu dana od posljednjih parlamentarnih izbora HDZ je i dalje vodeća politička stranka s velikom prednošću ispred ostale političke konkurencije. U srpanjskom je mjerenju HDZ na vrhu ljestvice rejtinga stranaka s izborom od 27,4 posto (26,8 posto prije mjesec dana). Tako je nakon četiri mjeseca negativne tendencije koja je započela od potresa na Baniji, HDZ u posljednja dva mjeseca preokrenuo trend podrške koja je u ovom mjesecu i blago porasla u odnosu na prošlomjesečno mjerenje. SDP i dalje drži drugo mjesto, sada s izborom od 18,7 posto (u odnosu na 18,9 posto u lipnju). Platforma Možemo! na krilima izbornog uspjeha u Zagrebu raste drugi mjesec zaredom te se približava svom konkurentu s ljevice u borbi za drugo mjesto. U ovomjesečnom istraživanju Možemo! je zabilježio izbor od 16,9 posto (u odnosu na 13,4 posto u lipnju). Možemo! je u posljednja dva mjeseca skoro udvostručila političku potporu (rast izborne podrške od svibnja do srpnja iznosi 7,8 postotnih bodova). Domovinski pokret se zadržao na četvrtom mjestu s podrškom od 6,4 posto (prema prošlomjesečnih 8,2 posto), dok je Most peti s izborom od 4,8 posto (u odnosu na 5,4 posto iz lipnja). Tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od pet vodećih lista.
U ostatku biračkog tijela najveći je udio zabilježio HSS (1,5 posto), a slijedi Fokus (1,3 posto), Centar i IDS (obje po 1,2 posto), HNS (1,1 posto). Ispod jedan posto su Stranka BM 365 (0,9 posto) i HSLS (0,8 posto). Tri stranke zabilježile su izbor od 0,5 posto (Hrvatski suverenisti, HSU i Živi zid). Na 0,4 posto podrške su dvije stranke (NS Reformisti i Radnička fronta). Ukupni zbroj podrški preostalih stranaka iznosi 1,9 posto. Udio neodlučnih birača je 13,7 posto (prema 13,9 posto koliko je zabilježeno u istraživanju iz lipnja).
Čelni ljudi države na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih politička osoba u zemlji
Predsjednik Milanović je na vrhu najpozitivnijih hrvatskih političara s izborom od 17,5 posto (prema 20,7 posto iz prethodnog mjerenja u lipnju). Slijedi premijer Plenković na drugom mjestu s izborom od 17,1 posto (u lipnju 16,8 posto). Vodećem se dvojcu "opasno" približio novoizabrani zagrebački gradonačenik Tomislav Tomašević s izborom od 14,9 posto (u odnosu na 11,5 posto iz lipnja). Miroslav Škoro je četvrti s izborom od 2 posto (u lipnju 2,1 posto), a slijedi ga Peđa Grbin s 1,9 posto (prema lipanjskih 1,7 posto). Božo Petrov je na šestom mjestu s izborom od 1,8 posto (prema prošlomjesečnih 0,8 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Zdravko Marić i Miro Bulj (obojica na 1,7 posto), Nikola Grmoja (1,4 posto) i Vili Beroš (0,8 posto).
Na vrhu ljestvice najnegativnijih hrvatskih političara je hrvatski premijer Plenković s izborom 26,3 posto (u odnosu na 26 posto iz lipnja). Predsjednik Zoran Milanović je na drugom mjestu s 19,7 posto izbora (u lipnju 15,1 posto). Na trećem se mjestu ove ljestvice nalazi predsjednik Sabora Gordan Jandroković s 4,5 posto izbora (prema 3,4 posto prije mjesec dana), a slijedi Miroslav Škoro s izborom od 4,3 posto (u lipnju 8,6 posto). Peto mjesto drži Milorad Pupovac s 2,5 posto (prije mjesec dana 2,9 posto), dok su na 1,7 posto izbora dva političara (Peđa Grbin i Vili Beroš). Među prvih deset političara još su Zlatko Hasanbegović s izborom od 1,6 posto, Hrvoje Zekanović (1,1 posto) i Nikola Grmoja (0,7 posto).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom srpnja podupire 22,4 posto građana (u odnosu na 21,7 posto iz lipnja). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 62,6 posto (prema 63,7 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 15 posto građana (prema 14,6 posto u lipnju). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 60,4 posto (u lipnju 60,1 posto), dok među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (SDP 21 posto; Domovinski pokret 10,8 posto; Most 10,3 posto; Možemo 8,4 posto).
U ovomjesečnom mjerenju doživljaja rada, predsjednik Republike Zoran Milanović je za svoj rad dobio ocjenu 2,90 (prema 3,16 iz lipnja). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović bilježi među glasačima SDP-a (3,79), dok je među glasačima četiri stranke s većim udjelom među biračima ona niža (Možemo 3,18; Most 2,97; Domovinski pokret 2,49; HDZ 2,29).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,20 (prema 2,21 iz lipnja). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 3,12 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (Domovinski pokret 2,07; Most 2,03; SDP 1,93; Možemo 1,79).
Vlada RH je za svoj rad dobila ocjenu 2,40 (u odnosu na 2,35 u lipnju). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,60), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (SDP 2,18; Most 1,92; Možemo 1,91; Domovinski pokret 1,83). Politiku Vlade RH u dvanaestom mjesecu mandata podržava 37,8 posto birača (prema 32,8 posto u lipnju). Ovomjesečna podrška je viša od one koju je zabilježila prethodna vlada A. Plenkovića u dvanaestom mjesecu prvog mandata koja je u tom razdoblju imala novog koalicijskog parnera - HNS (u listopadu 2017. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 35,2 posto prema sadašnjih 32,8 posto).
Lokalni izbori, kampanja i pojedina izborna iznenađenja zabilježili veći izbor građana za najvažniju temu mjeseca od pandemije korona-virusom
Događaji vezani uz pandemiju COVID-19 najvažnija su tema mjeseca za 33,6 posto građana. Na drugom je mjestu uhićenje zaposlenika zagrebačke gradske uprave, poduzetnika i ravnatelja HRT-a s 18,6 posto izbora. Nastup nogometne reprezentacije na Europskom prvenstvu je najvažnija tema mjeseca za 14,8 posto građana. Nastavak sukoba na državnom vrhu je najvažnija tema za 6,2 posto građana, dok je uhićenje osječkih sudaca i novi zahtjev upućen u BiH za izručenje braće Mamić izbor 5,4 posto građana za najvažniju temu mjeseca. Uspjesi mladih informatičara na Informatičkoj olimpijadi izbor je 2,3 posto građana, dok je iznad 2 posto još samo jedna tema (rušenje prve oštećene kuće u Zagrebu od potresa iz ožujka 2020. godine). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od dva posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
