Hajdaševa kampanja o „Plenkovićevoj inflaciji“ nije urodila plodom za SDP
▪ HDZ na vrhu ljestvice s velikom prednosti ispred SDP-a i ostatka opozicije; Možemo čvrsto drži treće mjesto ispred Mosta, Drito i DP-a
▪ Predsjednik Milanović na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara ispred Andreja Plenkovića na drugom i Tomislava Tomaševića na trećem mjestu
▪ Andrej Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi izbor, a Tomislav Tomašević se nakon mjesec dana vratio na treće mjesto
▪ Blagi rast ocjene za rad predsjednika Republike, uz pad ocjena za rad Sabora i Vlade
▪ Nastup na Svjetskom nogometnom prvenstvu, toplinski val u Hrvatskoj i Europi te stara tema – inflacija – tri su najvažnije teme mjeseca
Da su izbori provedeni početkom srpnja HDZ bi bio relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja SDP-a. U ovomjesečnom mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 30. lipnja i 2. srpnja HDZ je zabilježio izbor od 27 posto (u odnosu na 27,3 posto iz lipnja). Na drugom mjestu zaostaje stalni pratitelj SDP, s izborom od 21,5 posto (prema 22 posto koliko je zabilježeno u prošlomjesečnom mjerenju). Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 12,2 posto (prema lipanjskih 12 posto). Most je na četvrtom mjestu sa 7,7 posto podrške (u odnosu na 7,5 posto iz prethodnog mjeseca). Na petom je mjestu s 2,2 posto izbora stranka Drito bračnog para Raspudić, dok je šesti Domovinski pokret koji bilježi 2,1 posto podrške. Ukupno gledajući, skoro tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka od čega najveći dio „uzimaju“ HDZ i SDP (49,3 posto birača). U ovomjesečnom su mjerenju dvije stranke u blagom „plusu“ (Most +0,3 i Možemo +0,2 postotna boda), a preostale su četiri u blagom „minusu“ (SDP –0,5 postotnih bodova; HDZ -0,3; Drito -0,2; DP -0,1 postotni bod).
Ostale političke stranke su zabilježile izbor manji od 2 posto, te su podijeljene u dvije skupine na granici od 1 posto. Na vrhu niza stranaka iznad 1 posto podrške je IDS s 1,2 posto, a slijede Domino s 1,1 posto te Centar i Pravo i pravda (obje po 1 posto). U drugoj skupini ispod 1 posto podrške su: NP Sjever i HNS (obje po 0,9 posto), HSS i HSU (obje po 0,7 posto), Hrvatski suverenisti (0,6 posto), HSLS (0,4 posto) i Fokus (0,3 posto). Manje od 0,3 posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 1,5 posto. U ovomjesečnom je mjerenju zabilježeno 16,8 posto neodlučnih (u usporedbi s 16,1 posto iz lipnja).
Najutjecajniji hrvatski politički dvojac na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih hrvatskih političara
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 24,8 posto ispitanika (u odnosu na 25,4 posto iz lipnja). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je na drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 16,8 posto (prema 15,9 posto iz prošlog mjerenja u lipnju). Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 4 posto (prema prošlomjesečnih 5,4 posto). Četvrto mjesto s izborom od 3,1 posto drži Ivana Kekin (u lipnju 2,6 posto), a peti je izbor Marin Miletić s 2,3 posto (prema lipanjskih 1,9 posto). Dalje slijede Ivan Anušić (2,2 posto), Božo Petrov (1,9 posto), Sandra Benčić (1,6 posto) te Biljana Borzan i Dalija Orešković (obje po 1,5 posto). Među deset najpozitivnijih političara predsjednici su tri stranke (HDZ, Možemo i DOSIP), dok se predsjednici SDP-a, Mosta, Drito i DP-a nisu „ugurali“ u top 10 pozitivnih političara. Pri tom je predsjednik vodeće oporbene stranke tek na 16. mjestu s izborom od svega 0,6 posto.
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 34,3 posto (u odnosu na 33 posto iz lipnja), dok je na drugom mjestu predsjednik Milanović s izborom od 12,5 posto (u lipnju 11 posto). Zagrebački gradonačelnik i supredsjedatelj platforme Možemo! se nakon samo mjesec dana vratio na treće mjesto s izborom od 6,3 posto (prema 4,9 posto iz lipnja). Na četvrtom je mjestu predsjednik DP-a Ivan Penava s izborom od 3,7 posto (prema 5,1 posto prije mjesec dana), dok je Sandra Benčić na petom mjestu s 2,5 posto izbora (prema 2,1 posto iz lipnja). Šesti izbor na ovoj ljestvici je Siniša Hajdaš Dončić s 1,9 posto, a za vrat mu pušu Vili Beroš i Dalija Orešković (oboje po 1,8 posto). U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Milorad Pupovac, Josip Dabro i Ivana Kekin (svih troje po 1,7 posto izbora).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada Predsjednika, Sabora i Vlade
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom srpnja podupire 20,2 posto građana (preme 19,4 posto iz lipnja). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 70 posto (prema 70,2 posto u lipnju). Kakav je smjer zemlje ne zna 9,8 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 59,2 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina upola slabija i iznosi 28 posto. Glasači oporbenih stranaka su kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (SDP 11,6 posto; Most 7,7 posto; Možemo 2,4 posto; Drito 0 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,07 (prema 3,05 iz prethodnog mjerenja u lipnju). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,84), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,22), Mosta (2,73), Drito (2,65), HDZ-a (2,32) i DP-a (2,11).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,11 (prema 2,12 iz lipnja). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,89 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima Možemo! i iznosi 1,67.
Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad dobila ocjenu 2,28 (prema prošlih 2,31). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,77), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (DP 2,29; Most, 2,00; Drito 1,93; SDP 1,76; Možemo 1,56). Doživljaj rada Vlade RH utvrđivan je i kroz razinu podrške politici Vlade Andreja Plenkovića koju u dvadeset i šestom mjesecu trećeg mandata podržava 27,6 posto ispitanika (u lipnju 28,6 posto).
Nastup na Svjetskom nogometnom prvenstvu najvažnija tema proteklog mjeseca
Najvažnija tema u posljednjih mjesec dana bio je nastup nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu i to za 24,6 posto ispitanika. Toplinski val u Hrvatskoj i Europi je najvažnija tema s 17,4 posto izbora. Stara poznata tema – inflacija i hrvatski neslavni rekord – je na trećem mjestu s 11,3 posto izbora. Za razliku od prijašnjih sukoba predsjednika Milanovića i premijera Plenkovića (ovaj put zbog ne/slanja hrvatskih vojnika na vojni mimohod u Francusku) sada je ta tema zabilježila znatno manje izbora te svega 8,9 posto građana bira ovu temu za događaj mjeseca. Na petom mjestu s 8,1 posto je najvažnija tema iz proljetnih mjeseci – sukob na Bliskom istoku i dugotrajni pokušaji pregovora između SAD-a i Irana. Samo je još jedna tema zabilježila nešto izraženiju koncentraciju odgovora (od 7,4 posto) a to je curenje osobnih podataka preko 560.000 učenika i nastavnika iz CARNeta. U grupi tema s izborom od 2 do 3 posto su se smjestile tri teme: brojne prometne nesreće i povećan broj poginulih u prometu (3,6 posto), rat u Ukrajini, nastavak borbi bez pregovora posljednjih mjeseci (3,2 posto), USKOK upao u dom Viktora Šimunića, borca protiv korupcije i kriminala (2,1 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 2 posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
