Trebate informaciju ili ponudu?

HDZ čvrsto drži vrh ljestvice izbora stranaka, SDP u pozitivnom trendu pet mjeseci u nizu (CRO Demoskop za RTL, lipanj 2023.)

▪ HDZ zadržao veliku prednost ispred političke konkurencije; SDP peti mjesec u nizu bilježi rast podrške; Možemo! i dalje treći ispred Mosta i Domovinskog pokreta

▪ Predsjednik Milanović zadržao vrh ljestvice najpozitivnijih domaćih političara ispred premijera Plenkovića, Tomislav Tomašević treći, a Ivan Penava na četvrtom mjestu

▪ Andrej Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi izbor; Ivan Pernar na trećem mjestu na valu svjedočenja u Zambiji

▪ Blagi pad ocjene za rad predsjednika Republike, Hrvatskog sabora i Vlade

▪ Poplave u zemlji najvažnija tema mjeseca

Da su izbori provedeni početkom lipnja HDZ bi bio relativni izborni pobjednik s izraženom prednosti ispred političke konkurencije, SDP-a ali i ostalih političkih stranaka. Tako je u mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 31. svibnja i 2. lipnja HDZ zabilježio izbor od 26,2 posto (25,9 posto prije mjesec dana). Na drugom mjestu je SDP koji peti mjesec zaredom bilježi blagi međumjesčni rast izborne podrške te u ovomjesečnom istraživanju bilježi izbor od 16,7 posto (prema prošlomjesečnih 16,2 posto). Možemo! je zadržao treću poziciju s potporom od 9,4 posto (u odnosu na 9,2 posto iz svibnja), dok je Most blago otklizao u posljednjih mjesec dana (sada 8,2 posto prema prošlomjesečnih 8,8 posto). DP je na petom mjestu u posljednjih mjesec dana narastao sa 6,5 posto na 7,1 posto. Ukupno gledajući, dvije trećine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći dio „uzima“ HDZ.  Od pet vodećih stranaka u ovomjesečnom mjerenju njih su četiri zabilježele rast, dok je samo jedna zabilježila negativnu tendenciju. Međumjesečni rast su zabilježile DP (+0,6 postotnih bodova), SDP (+0,5 postotnih bodova), HDZ (+0,3 postotna boda) i Možemo! (+0,2). Međumjesečni pad zabilježio je Most (-0,6 postotnih bodova). Na međugodišnjoj razini u odnosu na prošlogodišnji lipanj od vodeće petorke dvije su stranke zabilježila međugodišnji rast (DP +2 postotna boda; SDP +0,1 postotni bod), dok su ostale tri u negativnom međugodišnjem saldu (Možemo -2,9 postotnih bodova; Most -1,0; HDZ -0,5).  

U ostatku političke scene izdvojile su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto). U prvoj su skupini iznad 1 posto sljedećih sedam stranaka: Centar (3,0 posto), Radnička fronta (2,0 posto), HSS (1,7 posto), Hrvatski suverenisti (1,3 posto), Fokus         1,2 posto, nova stranka AP (Akcija za promjene) u prvom mjesečnom mjerenju bilježi 1,1 posto, jednako kao i IDS. Ispod jedan posto su ovih pet stranaka: Ključ Hrvatske i HNS (obje po 0,9 posto), Socijaldemokrati i HSU (po 0,6 posto) i HSLS (0,4 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 1,4 posto. I dalje se mjeri visok udio neodlučnih birača (16,2 posto prema prošlomjesečnih 16,9 posto).

Čelni ljudi države na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji

Predsjednik Milanović je u izboru za najpozitivnijeg domaćeg političara i dalje na vrhu ove ljestvice (gdje se neprekidno nalazi još od ožujka 2021. godine). Zoran Milanović je najpozitivniji aktualni hrvatski političar za 15,9 posto ispitanika (u odnosu na prošlomjesečnih 17,1 posto). Na drugom mjestu ove ljestvice nalazi se premijer Plenković s izborom od 15,2 posto (prema 16 posto iz svibnja). Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević je na trećem mjestu najpozitivnijih hrvatskih političara s izborom od 5,5 posto (u prethodnom mjesecu 5,4 posto), a slijedi ga gradonačelnik Vukovara i predsjednik DP-a, Ivan Penava s 3,4 posto (u odnosu na 3,5 posto iz svibnja). Peto mjesto drži Mostov čelnik Božo Petrov s 2,2 posto (u odnosu 1,6 posto iz svibnja). Šesto mjesto s 2,1 posto izbora dijele splitski gradonačelnik i predsjednik stranke Centar, Ivica Puljak i predsjednik SDP-a Peđa Grbin. Među deset najpozitivnijih političara su još Sandra Benčić (1,9 posto), Biljana Borzan (1,4 posto) i Marija Selak Raspudić (1,2 posto). Među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara šest je predsjednika stranaka - HDZ, SDP, Možemo, DP, Most i Centar.

Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je premijer Plenković s izborom 29,4 posto (u odnosu na 26,9 posto iz svibnja). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 17,4 posto (u svibnju 15,4 posto). Na treće se mjesto probio bivši saborski zastupnik i samopredloženi svjedok optužbe sa suđenja u Zambiji, Ivan Pernar s izborom od 2,8 posto (prije mjesec dana 1 posto). Dalje slijede poznata politička imena: Gordan Jandroković s 2,4 posto (u svibnju 2 posto), Milorad Pupovac s 2,3 posto (u svibnju 2,9 posto) te Hrvoje Zekanović s istim udjelom izbora, 2,3 posto (prije mjesec dana 3,2 posto). Dalje slijedi Željka Markić s izborom od 1,9 posto, dok ovu nepopularnu listu Top-10 političara zatvaraju Mario Banožić (1,2 posto), Tomislav Tomašević (1,1 posto) i Peđa Grbin (1 posto).

Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom lipnja podupire 18,0 posto građana (u odnosu na 18,8 posto iz svibnja). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 69,3 posto (prema 69,2 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 12,7 posto građana (prema 11,9 posto iz prethodnog mjeseca). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 52,2 posto, dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (SDP 11,7; Most 6,7 posto; DP 5,1 posto; Možemo! 3,5 posto).

U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,82 (prema 2,84 iz svibnja). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,55), a slijedi ocjena birača Mosta (3,19), DP-a (2,95), platforme Možemo! (2,94), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,30). Radi usporedbe zanimljivi su rezultati koje su u istom mjesecu mandata zabilježeni za prethodnike aktualnog predsjednika. U 40. mjesecu mandata bivša predsjednica Grabar-Kitarović za svoj je rad zabilježila ocjenu od 3,00, dok je bivši predsjednik Josipović u istom mjesecu mandata zabilježio još i veću ocjenu (3,74). U oba slučaja i više ocjene nisu bile dovoljne za obranu mandata.   

Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,20 (u svibnju 2,22). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,97 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima DP-a i iznosi 1,65.

Vlada RH je početkom lipnja za svoj rad dobila ocjenu 2,34 (prema 2,36 iz prethodnog mjeseca). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,51), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (Most 2,04; SDP 1,87; Možemo 1,84; DP 1,69). Politiku Vlade RH u trideset i petom mjesecu mandata podržava 28,1 posto ispitanika (u odnosu na 28,7 posto iz svibnja). U usporedbi s istim, 35. mjesecom mandata, razina podrška politici Vlade RH niža je od one koju je zabilježila prethodna Vlada A. Plenkovića u istoj fazi prvog mandata: u rujnu 2019. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 30,9 posto (sada 28,1 posto). Međutim, ona je viša od one koju je u studenom 2014. bilježila koalicijska Vlada SDP-a i premijera Zorana Milanovića kada je iznosila 20 posto.        

Velike poplave u zemlji najvažnija tema mjeseca

Velike poplave u zemlji na vrhu je izbora za temu  mjeseca s izborom od 22,5 posto. Na drugom je mjestu tema iz susjedstva (masovna ubojstva djece i mladih u Srbiji, prosvjedi i kontraprosvjedi u Beogradu) s izborom od 13 posto. Visoka stopa inflacije uz usporavanje njezinog rasta najvažnija je tema mjeseca za 12 posto građana (prije mjesec dana 17,1 posto). Najava poreznih izmjena koje bi povećale plaće zaposlenih od 7 do 40 eura je najvažnija tema mjeseca za 10,4 posto građana. Nastup grupe Let 3 na Euroviziji je izbor 8 posto  građana, a odmah sa 7,7 posto izbora slijedi jedna stara i poznata tema: političke svađe u vrhu države. Kraj pandemije COVID-19 je zaslužila „nakolonost“ svega 3,8 posto građana, dok je iznad 3 posto izbora zabilježila još samo jedna tema (Prijedlog novog zakona o izbornih jedinica). Tri su teme s izborom iznad 2 posto (nezadovoljstvo zaposlenih u javnom sektoru i najava štrajka 2,8 posto; slučaj s otkrivanjem zlostavljanja djece u crkvi u Rijeci, isprika biskupa Uzinića 2,6 posto te rat u Ukrajini i hrvatska vojna donacija). Sve su ostale teme zabilježile manji izbor od 2 posto.

 

*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.