HDZ čvrsto na vrhu, nastavak negativnog trenda SDP-a (CRO Demoskop za RTL, siječanj 2019.)
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
**CRO Demoskop za RTL: mjesečno istraživanje političkih preferencija u Hrvatskoj**
HDZ čvrsto na vrhu, nastavak negativnog trenda SDP-a
▪ Od vodeće "četvroke" HDZ i Živi zid zabilježili međumjesečni rast; SDP i Most zabilježili pad
▪ "Nitko" se zadržao na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara ispred predsjednice i premijera; najveći međumjesečni rast zabilježeno za Daliju Orešković
▪ Premijer Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih domaćih političara, Davor Bernardić na drugom mjestu, "Svi političari" treći izbor; najveći međumjesečni rast negativnog izbora zabilježeno za Milana Bandića i Milana Kujundžića
▪ Blagi rast ocjene rada Vlade Andreja Plenkovića; najniža ocjena rada predsjednice Grabar Kitarović u posljednjih 20 mjeseci; najniža ocjena rada Hrvatskog sabora u ovom sazivu
▪ Iseljavanje iz Hrvatske, nedostatak radne snage i veće kvote zapošljavanja stranaca najvažnija tema mjeseca
Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom siječnja, pokazuje nekoliko zanimljivih nalaza o preferencijama političkih stranaka, percepciji političara i drugim odnosima u političkoj areni.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom siječnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 29,1 posto (prema 28,1 posto iz prosinca). U odnosu na lanjski siječanj stožerna je stranka vladajuće koalicije zabilježila gotovo istu razinu izborne podrške (sada 29,1 posto prema lanjskih 29,0 posto). S druge strane SDP je zabilježio novi najniži rezultat (sada 16,1 posto prema 17 posto iz prosinca). U odnosu na prošlogodišnje rezultate iz siječnja (20,6 posto) ova je stranka zabilježila pad potpore od 4,6 postotnih bodova.
Živi zid je na trećem mjestu s izborom od 13,7 posto (prema 12,4 posto iz prosinca). Na međugodišnjoj razini Živi zid je zabilježio rast od 2,3 postotnih bodova (s lanjskih 11,4 posto na sadašnjih 13,7 posto). Most je ovaj mjesec zabilježio izbor od 7,2 posto (prije mjesec dana 7,3 posto), dok je na međugodišnjoj razini zabilježio blagi rast (s lanjskih 7,0 na sadašnjih 7,2 posto). Među prve četiri stranke na ljestvici rejtinga u odnosu na prošli mjesec dvije su stranke zabilježile međumjesečni rast (HDZ i Živi zid), dok su preostale dvije (SDP i Most) zabilježile međumjesečni pad izborne podrške. Promatrani nalazi o potpori na međugodišnjoj razini pokazuju rast tri od četiri vodeće stranke (HDZ 0,1; Živi zid za 2,3; Most za 0,2 postotna boda), dok je jedino SDP u negativnom (za 4,6 postotnih bodova).
Na ljestvici rejtinga političkih stranaka iza vodećeg četverca s izbornom potporom od 2,9 posto slijedi stranka Neovisni za Hrvatsku (u prosincu 2,7 posto), HSS je šesti s 2,6 posto (u prosincu prošle godine 3,1 posto), a slijedi Stranka BM 365 koja je zabilježila najveći međumjesečni pad (s prosinačkih 2,7 posto na siječanjskih 1,9 posto). Slijede HNS i stranka Pametno (obje s 1,7 posto), te Hrast i Glas (obje po 1,5 posto). Iznad 1 posto izborne potpore je još samo IDS s 1,4 posto izbora. Tri su parlamentarne stranke s izborom manjim od 1 posto: HSU (0,9 posto), HSLS i HDSSB (po 0,5 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 3,6 posto. I u ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 13,2 posto (prema prošlomjesečnih 12,8 posto).
Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara drži "Nitko" (niti jedan političar) što je najučestaliji ovomjesečni odgovor s izborom od 21,8 posto (prema 21,3 posto u prosincu). Na drugom je mjestu predsjednica Grabar Kitarović s izborom od 18,6 posto (prema prošlomjesečnih 19,6 posto). Premijer Plenković se zadržao na trećem mjestu s 11,2 posto izbora (prije mjesec dana 11,1 posto). Slijedi Ivan Sinčić s izborom od 6,4 posto (prema 6,2 posto iz prosinca). Zoran Milanović je na petom mjestu s izborom od 5,4 posto (prema prosinačkih 5,2 posto). Slijedi Anka Mrak Taritaš s 5,3 posto (u prosincu 6 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Dalija Orešković (5,1 posto), Ivan Pernar (3,7 posto), Božo Petrov i Tonino Picula (po 2,7 posto).
Zanimljivo je kako niti ovaj mjesec među deset najpozitivnijih hrvatskih političara nema predsjednika najveće oporbene stranke, Davora Bernardića koji s 0,8 posto izbora dijeli petnaesto mjesto s Krešom Beljakom.
Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 23,6 posto (u odnosu na 24 posto iz prosinca). Na drugom je mjestu Davor Bernardić s izborom od 11,2 posto (u prosincu 11,8 posto). Na trećem su mjestu "Svi političari" kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 10,7 posto (prema 11,5 posto iz prosinca). Četvrto mjesto drži Milorad Pupovac sa 7,6 posto izbora (u prosincu 7,2 posto). Milanu Bandiću je porastao izbor za najnegativnijeg hrvatskog političara s prošlomjesečnih 6,7 posto na sadašnjih 7,3 posto. Slijedi njegov nekadašnji koalicjski partner u Zagrebu, Zlatko Hasanbegović s izborom od 6,2 posto (prema prosinačkih 6,8 posto). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milan Kujundžić (4,6 posto), Milijan Brkić (4,2 posto), Kolinda Grabar Kitarović (4,1 posto) i Gordan Maras (2,0 posto).
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 22,7 posto građanki/građana (prema 21,9 posto iz prosinca). U ovomjesečnom istraživanju 68,5 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 68,9 posto iz prosinca. Kakav je smjer zemlje ne zna 8,8 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 66,5 posto (u prosincu 63,9 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 45,8 posto. Među glasačima SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 8,7 posto.
Razina potpore politici Vlade RH u dvadesetom i šestom mjesecu njezina mandata iznosi 32,1 posto (prema 32,7 posto iz prethodnog mjerenja u prosincu). Kad je riječ o nepodršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 51,3 posto (u prosincu je iznosila 50,8 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,28 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,26). To je najviša ocjena rada Vlade u posljednjih šesnaest mjeseci (od rujna 2017. godine kad je iznosila 2,30). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,36), dok je ona najniža među glasačima stranke Pametno (1,63).
Predsjednica republike je za svoj rad dobila ocjenu 3,01 (u odnosu na 3,14 koliko je izmjereno početkom prosinca). Zanimljivo je da je u ovomjesečnom istraživanju izmjerena i najniža ocjena za rad predjsdnice među glasačima HDZ-a od početka njezinoga mandata (sada 3,89; najviša ocjena među glasačima stranke koja je kandidirala aktualnu predsjednicu zabilježena je na početku mandata, u siječnju 2016. s ocjenom od 4,54).
Događanja s prebjezima zastupnika umanjili su ocjenu najvišeg predstavničkog tijela u zemlji. Hrvatski sabor u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,86 što je ujedno i najniža ocjena od početka mandata aktualnog saziva.
Najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana bila je iseljavanje iz Hrvatske, nedostatak radne snage i veće kvote zapošljavanja stranaca i to za 26 posto hrvatskih građana. Problemi u brodogradilištima Uljanik i 3. maj druga je najvažnija tema za 12,8 posto građana, dok su poteškoće s odabranim izraelskim ponuđačem za nabavu borbenih zrakoplova na trećem mjestu s izborom od 12,5 posto. Nagrada Zlatna lopta Luke Modrića je izbor 8,3 posto građana, dok su prosvjedi građana u Zadru i Metkoviću najvažniji događaj za njih 7,8 posto. Iznad 7 posto je još jedna tema: usvajanje novog Zakona o mirovinskom sustavu (7,3 posto izbora). Iznad dva posto su četiri teme: slučaj profesora iz Čakovca i prosvjed nastavnika (6 posto), smjene dva savjetnika predsjednice Grabar Kitarović (4 posto), prelasci političara u klub M. Bandića u Saboru i Zagrebačkoj skupštini (3,4 posto), usvojen novi zakoni o udomiteljstvu i udžbenicima uz sukobe u vladajućoj koaliciji (2,2 posto). Ostali događaji zabilježili su izbor od 9,8 posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima ekskluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop.
Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
