HDZ i SDP rastu, ali uz smanjenje prednosti vladajuće stranke (CRO Demoskop za RTL, rujan 2019.)
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
**CRO Demoskop za RTL: mjesečno istraživanje političkih preferencija u Hrvatskoj
▪ HDZ zaustavio negativni trend, SDP bilježi rast podrške, Kolakušićeva lista zadržala treće mjesto
▪ Grabar Kitarović se vratila na vrh ljestvice najpozitivnijih domaćih političara, slijedi premijer Plenković, Zoran Milanović na trećem mjestu
▪ Premijer Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih domaćih političara, Milorad Pupovac na drugom mjestu, Lovro Kuščević treći
▪ Blagi pad ocjene rada Vlade Andreja Plenkovića, pad ocjene rada predsjednice Grabar Kitarović
▪ Početak primjene strožih prometnih pravila i visoke kazne za prekršitelje, te službena istraga protiv bivšeg ministra Kuščevića najvažnije teme protekog mjeseca
Redovno mjesečno istraživanje političkih preferencija pokazuju nekoliko zanimljivih trendova. Ako su Europarlamentarni izbor bili prekretnica za nekoliko lista, čini se da je i rekonstrukcija Vlade točka preokreta za HDZ.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom rujna (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 27,0 posto (prema 26,4 posto iz kolovoza). Stožerna je stranka vladajuće koalicije u kolovozu zaustavila šestomjesečni negativni trend, a sada u rujnu nastavlja s rastom podrške. Na međugodišnjoj razini (ovogodišnji rujan u odnosu na isti mjesec lani), ova je stranka u blagom minusu od 0,2 postotna boda.
S druge strane SDP je nastavio pozitivni trend izborne podrške i to peti mjesec u nizu. Tako je vodeća opozicijska stranka ovaj mjesec zabilježila izbor od 24,4 posto (prema 22,6 posto iz kolovoza). U odnosu na prošlogodišnje rezultate iz rujna (18,1 posto) ova je stranka zabilježila rast potpore od 6,3 postotnih bodova. Usporedba rezultata potpore dvjema vodećim strankama pokazuje smanjenje prednosti HDZ-a osmi mjesec zaredom, te sada iznosi 2,6 postotnih bodova (u odnosu na rekordnih siječanjskih 13 postotnih bodova).
Lista Mislava Kolakušića je zadržala treće mjesto s izborom od 5,9 posto (prema 5,6 posto početkom kolovoza). Most je na četvrtom mjestu zabilježio blagi rast izborne potpore (s prošlomjesečnih 4,7 posto na sadašnjih 5,0 posto). Slijedi HSS s izborom od 3,3 posto i Neovisni za Hrvatsku s 2,6 posto (prema kolovoških 3,2 posto). Slijede tri liste s istom izbornom potporom od 1,9 posto: HNS, Živi zid i BM 365. I naredne su četiri stranke zabilježile potporu veću od 1 posto: Stranka Ivana Pernara (1,7 posto), IDS (1,3 posto), Hrast (1,2 posto) i HSLS (1,0 posto).
Pet je stranaka zabilježilo izbor između 0,5 i 1 posto (Glas, HKS i Start po 0,9 posto; Pametno 0,8 posto i HSU 0,6 posto). Sve preostale stranke koje imaju rejting manji od 0,5 posto (a među kojima su i neke parlamentarne stranke, HDSSB, HDS, Reformisti, Demokrati) zabilježile su skupni izbor od 3,5 posto. U ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 13,4 posto (prema prošlomjesečnih 13,2 posto).
U analizi međumjesečnih dobitnika i gubitnika izdvaja se nekoliko liste na oba pola: SDP je najveći međumjesečni dobitnik (+1,8 postotni bod), a slijedi HDZ (+0,5 postotnih bodova). S druge strane su Neovisni za Hrvatsku i Stranka Ivana Pernara najveći međumjesečni gubitnici (po -0,8 postotnih bodova), a slijedi Živi zid (-0,6 postotnih bodova).
Grabar Kitarovič najpozitivnija, a premijer Plenković najnegativnija politička osoba u zemlji
Predsjednica Grabar Kitarović se nakon mjesec dana vratila na vrh ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara, sada s izborom od 11,2 posto (prema 11,8 posto iz kolovoza). Zanimljivo je navesti kako je unatoč ovomjesečnom prvom mjestu na ovoj ljestvici, predsjednica Republike već deveti mjesec zaredom bilježi negativnu tendenciju izbora za najpozitivniju političku osobu (od prosinca prošle godine kad je izbor iznosio 19,6 posto). Premijer Plenković je na drugom mjestu s izborom od 10,9 posto (prema kolovoških 12,1 posto),a slijedi ga njegov prethodnik, Zoran Milanović s izborom od 6,4 posto izbora (prema 6,3 posto iz kolovoza). Ministar financija Zdravko Marić je na četvrtom mjestu s izborom od 5,2 posto izbora (u kolovozu 5,8 posto), a novi hrvatski eurozastupnik Mislav Kolakušić je peti s 3,2 posto izbora (jednako kao i u kolovozu). Neslužbeni kandidat za predsjednika Republike Miroslav Škoro je na šestom mjestu s izborom od 2,8 posto (u odnosu na kolovoških 2,0 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su I. Pernar (2,7 posto), D. Bernardić (2,5 posto), D. Stier (1,4 posto) i B. Petrov (po 1,2 posto).
Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 19,0 posto (u odnosu na 21,1 posto u kolovozu). Na drugom je mjestu Milorad Pupovac s 12,7 posto izbora (prema 4,1 posto u kolovozu), a slijedi Lovro Kuščević s izborom od 6,7 posto (u kolovozu 3,6 posto). Zoran Milanović je četvrti s izborom od 5,0 posto (prema kolovoških 6,6 posto). Predsjednica Grabar Kitarović s 4,8 posto izbora je na petom mjestu (u kolovozu 3,3 posto), a jednako toliki izbor bilježi i Milan Bandić (koji je u kolovozu u 4,6 posto slučajeva bio izabran za najnegativnijeg hrvatskog političara). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Davor Bernardić (2,7 posto), Milan Kujundžić (2,6 posto), Ivan Pernar (2,0 posto) i Gordan Maras (1,5 posto). Među prvih 10 najnegativnijih hrvatskih političara četiri su iz HDZ-a, dva iz koalicijskih partnera na vlasti, te četiri iz oporbe (od čega tri iz SDP-a).
Smjer kretanja zemlje i ocjene izvršne i predstavničke vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 21,3 posto građanki/građana (prema 20,8 posto iz kolovoza). U ovomjesečnom istraživanju 78,4 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 70,5 posto iz kolovoza. Kakav je smjer zemlje ne zna 10,3 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 55,3 posto (u kolovozu 65,8 posto), dok je među glasačima SDP-a udio društvenih optimista značajno niži i iznosi svega 8,2 posto.
Razina potpore politici Vlade RH u trideset i četvrtom mjesecu njezina mandata iznosi 30,9 posto (prema 29,9 posto iz prethodnog mjerenja u kolovozu). Radi usporedbe, u istom je mjesecu mandata koalicijske vlade Z. Milanovića razina podrške iznosila 20,0 posto. Kad je riječ o nepodršci politike Vlade Andreja Plenkovića u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 53,4 posto (jednako kao i u kolovozu). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,17 (prije mjesec dana je bila 2,19). Radi usporedbe, ocjena rada Vlade Zorana Milanovića je u istom periodu mandata iznosila 2,00. Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada Andreja Plenkovića bilježi među glasačima HDZ-a (3,05), dok je među glasačima SDP-a ona znatno niža (1,94).
Predsjednica Republike je za svoj rad dobila ocjenu 2,96 (u odnosu na 2,99 koliko je izmjereno početkom kolovoza). Ovomjesečna ocjena rada predsjednice Grabar Kitarović ujedno je nova najniža od početka mandata. Kad je riječ o ovomjesečnoj ocjeni najveća je zabilježena među glasačima HDZ-a (3,91), dok je najniža među glasačima stranke Glas (1,86).
Hrvatski sabor u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,88 (u kolovozu 1,87).
Početak primjene strožih prometnih pravila i visoke kazne za prekršitelje najvažnije teme mjeseca
Početak primjene strožih prometnih pravila i visoke kazne za prekršitelje najvažnija je tema u posljednjih mjesec dana za 16,7 posto hrvatskih građana, dok je pokretanje Uskokove istraga protiv bivšeg ministra Kuščevića druga najčešća tema s izborom od 14,4 posto. Intervju Milorada Pupovca i ocjene o stanju u Hrvatskoj, javne reakcije na isti najvažnija je tema za 12,7 posto građana, dok su štrajkovi upozorenja vozača autobusa, u zdravstvu i školstvu s izborom od 9,4 posto. Neslužbena kampanja za predsjednika Republike je tema mjeseca s izborom od 7,9 posto, a s izborom od 7,4 posto slijede rasprave o uspjehu ili neuspjehu turističke sezone. Vladina odluka o jamstvu za riječko brodogradilište 3. maj najvažniji je događaj za 7,1 posto građana. Pet je događaja s izborom između 2 i 6 posto: napad na pripadnike srpske manjine u okolici Knina (5,3 posto), prva presuda višeg suda kojom se kažnjava poklič "Za dom spremni“ (4,5 posto), zaoštravanje odnosa Hrvatske i Srbije (3,0 posto), rasprave i prosvjedi oko novog GUP-a u Zagrebu (2,7 posto), problemi oko Brexita (2,1 posto). Svi ostali događaji bilježe izbor manji od 2 posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
