HDZ i SDP zabilježili blagi pad izborne podrške, Domovinski pokret ispred Mosta (Cro Demoskop za RTL, ožujak 2021.)
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
** CRO Demoskop za RTL
HDZ i SDP zabilježili blagi pad izborne podrške, Domovinski pokret ispred Mosta
▪ HDZ i SDP s blagim padom podrške; u troboju za treće mjesto Možemo! se zadržao na trećem mjestu, Domovinski pokret ispred Mosta
▪ Predsjednik Milanović na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara, slijedi premijer Plenković, Tomislav Tomašević na trećem mjestu
▪ Andrej Plenković i na čelu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi, dok je na trećem mjestu Miroslav Škoro
▪ Pad ocjene doživljaja rada predsjednika Republike, ali i Vlade i Hrvatskog sabora
▪ Korona se nakon dva mjeseca vratila na vrh najvažnijih tema mjeseca
Da su izbori provedeni početkom ožujka HDZ bi bio relativni izborni pobjednik s vidljivijom prednošću ispred ostale političke konkurencije. HDZ je na vrhu ljestvice rejtinga stranaka s izborom od 27 posto (27,7 posto prije mjesec dana). U posljednja tri mjeseca mjerenja, odnosno od potresa na Baniji, HDZ u negativnoj tendenciji (početkom prosinca HDZ bilježio izbornu podršku od 29,2 posto, a onda početkom siječnja 28 posto, u veljači 27,7 do sadašnjih 27 posto). SDP se i dalje "pretplatio" drugo mjesto, asada s izborom od 19,5 posto (u odnosu na 19,9 posto u veljači). Slično kao i glavni politički protivnik i SDP je u promatranom razdoblju zabilježio negatvinu tendenciju, iako s nešto manjim padom (s početnih 20,5 početkom prosinca do sadašnjih 19,5 posto). Nastavlja se prilična "gužva" za treću poziciju. U ovomjesečnom istraživanju Možemo! je zadržao treće mjesto i to s izborom od 8,3 posto (jednako kao i u veljači). Sada je Domovinski pokret na četvrtom mjestu s podrškom od 7,5 posto (prema prošlomjesečnih 7,2 posto), dok je Most peti s izborom od 7,2 posto (u odnosu na 7,3 posto iz veljače). Sedam od deset birača svoj glas daje jednoj od pet vodećih lista.
U ostatku biračkog tijela najveći je udio zabilježila Stranka rada i solidarnosti čiji je izbor od 2,1 posto najbolji rezultat koji je izmjeren za ovu stranku još od svibnja 2019. godine. Dalje slijedi Fokus (1,5 posto), Centar 1,4 posto, NS Reformisti i Živi zid (po 1,2 posto), a iznad 1 posto su još HSS i IDS (po 1,1 posto). Pet stranaka bilježi podršku manju od 1 posto i to: HNS i HSLS (po 0,9 posto), HSU (0,75 posto), Hrvatski suverenisti i Radnička fronta (obje po 0,6 posto). Sve ostale stranke koje bilježe izbor manji od 0,5 posto, imaju povjerenje u zbroju u iznosu od 1,5 posto. Udio neodlučnih birača je 15,8 posto (prema 15,6 posto koliko je zabilježeno u istraživanju iz veljače). Vidljiva je tendencija rasta neodlučnih birača (s 13,4 posto u prosincu na sadašnjih 15,8 posto). Najveći se udio neodlučnih deklarira da su svjetonazorski pozicionirani u političkom centru.
Premijer Plenković i predsjednik Milanović na vrhu najpozitivnijih ali i najnegativnijih politička osoba u zemlji
Predsjednik Milanović je na vrhu najpozitivnijih hrvtaskih političara gdje je zamjenio premijera Plenkovića. Milanović je najpozitivniji hrvatski političar s izborom od 18 posto (prema 17,1 posto iz prethodnog mjerenja u veljači). Sada je premijer Plenković na drugom mjestu s izborom od 15,8 posto (u veljači 19,8 posto). Daleko iza vodećeg dvojca i čelnih ljudi dva kraka izvršne vlasti je kandidat za zagrebačkog gradonačelnika Tomislav Tomašević s izborom od 3,9 posto (u veljači 2,6 posto), a slijedi predsjednik vodeće oporbene stranke Peđa Grbin s izborom od 3,4 posto (jednako kao i u veljači). Još jedan kandidat za gradonačelnika i predsjednik oporbene stranke, Miroslav Škoro, je na petom mjestu s izborom od 2,5 posto (prema prošlomjesečnih 1,7 posto). Slijede Božo Petrov (2,0 posto) i ministar Zdravko Marić (1,5 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Anka Mrak Taritaš (1,3 posto), Miro Bulj (1,2 posto), Darko Milinović i Milan Bandić (po 1,1 posto).
Na vrhu ljestvice najnegativnijih hrvatskih političara je hrvatski premijer Plenković s izborom 22,7 posto (u odnosu na 22,3 posto iz veljače). Predsjednik Zoran Milanović je na drugom mjestu s 12,5 posto izbora (u veljači 8,9 posto). Na trećem se mjestu ove ljestvice nalazi Miroslav Škoro s izborom od 4,4 posto (u veljači 3,6 posto), a slijedi Gordan Jandroković s 4 posto izbora (prema 2,4 posto prije mjesec dana). Peto mjesto drži Tomislav Ćorić s 2,8 posto izbora (prije mjesec dana 2,4 posto), dok je Milorad Pupovac šesti s izborom od 2,6 posto (u veljači 3 posto), a Hrvoje Zekanović sedmi s 1,6 posto. Četiri su političara zabilježila istu razinu izbora za najnegativnijeg hrvatskog političara (0,8 posto): Davor Božinović, Kolinda Grabar Kitarović, Nikola Grmoja i Tomislav Tomašević.
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom ožujka podupire 19 posto građana (u odnosu na 20,1 posto iz veljače). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 67,2 posto (prema 67,4 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 13,8 posto građana (prema 12,5 posto u veljači). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 54 posto (u veljači 59,3 posto), dok među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Domovinski pokret 16,2 posto; SDP 8,8 posto; Most 8,5 posto; Možemo 7,2 posto).
U ovomjesečnom mjerenju doživljaja rada, predsjednik Republike Zoran Milanović je za svoj rad dobio ocjenu 3,11 (prema 3,15 iz veljače). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović bilježi među glasačima SDP-a (3,62), dok je među glasačima četiri stranke s većim udjelom među biračima ona niža (Možemo 3,33; Most 3,09; HDZ 2,79; Domovinski pokret 2,60).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,22 (prema 2,27 iz veljače). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 3,03 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (SDP 2,05; Most 1,97; Domovinski pokret 1,91; Možemo 1,80).
Vlada RH je za svoj rad dobila ocjenu 2,43 (u odnosu na 2,47 u veljaču). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,60), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (SDP 2,11; Most 1,97; Domovinski pokret 1,97; Možemo 1,89). Politiku Vlade RH u osmom mjesecu mandata podržava 34,9 posto birača (prema 40,4 posto u veljači). Ovomjesečna podrška je vrlo slična onoj koju bilježila prethodna vlada A. Plenkovića u osmom mjesecu prvog mandata koja je u tom razdoblju bila još uvijek koalicijska s Mostom (u lipnju 2017. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 35,1 posto).
Nove okolnosti u vezi korone uključujući i problemi s procesom procjepljivanja najvažija tema u zemlji
Nakon dvomjesečne dominacije tema vezanih uz razorni potres na Baniji, na vrh se interesa hrvatskih građana ponovo vratila korona i problemi s cijeljenjem s izborom od 35 posto. Tako je od njezine pojave prije 12 mjeseci samo u tri mjeseca ova tema nije bila najvažniji izbor za događaj/temu mjeseca (osim već spomenutog potresa na Baniji što je bila tema mjeseca siječnja i veljače, još je samo korupcijska afera "Janaf" pogurala koronu s vrha najvažnijih događaja u godini dana). Na drugom mjestu ovomjesečnih događaja je smrt zagrebačkog gradonačelnika Bandića i njegova sahrana s izborom od 23,2 posto. Slijede događanja i aktivnosti na Baniji u nastojanju saniranja šteta nastalih u razornom potresu (15,1 posto izbora). Smrt tri poznate osobe iz svijeta sporta i muzike (Đorđe Balašević, Zlatko Saračević i Zlatko Kranjčar) najvažnija su tema prethodnog mjeseca 7,2 posto građana. Problemi na Sveučilištu u Zagrebu je najvažniji događaj u proteklih mjesec dana za 2,3 posto ispitanika, a odmah slijedi objava podatka o velikom padu hrvatskog BDP-a s izborom od 2,2 posto. Sve ostale teme su bilježile izbor manji od dva posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
