HDZ na vrhu ljestvice stranaka unatoč najvećem mjesečnom „minusu“
▪ HDZ na vrhu ljestvice s velikom prednosti ispred SDP-a i ostatka opozicije, unatoč najvećem međumjesečnom padu podrške; Možemo čvrsto drži treće mjesto ispred Mosta, Drito i DP-a
▪ Predsjednik Milanović na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara ispred Andreja Plenkovića na drugom i Tomislava Tomaševića na trećem mjestu
▪ Andrej Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi izbor, a Ivan Penava se nakon sedam mjeseci vratio na treće mjesto
▪ Blagi pad ocjene za rad predsjednika Republike, Sabora i Vlade
▪ Zakazivanje sustava i ubojstvo mladića u Drnišu, optužbe na račun policije, suda, odvjetništva oko krivice najvažnija tema proteklog mjeseca; neslavni hrvatski rekord s inflacijom na drugom mjestu, dok je kriminal i pljačka u hrvatskim sportskim savezima na visokom trećem mjestu
Da su izbori provedeni početkom lipnja HDZ bi bio relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja SDP-a. U ovomjesečnom mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 1. i 3. lipnja HDZ je zabilježio izbor od 27,3 posto (u odnosu na 29 posto iz svibnja, odnosno visokih 30,6 posto iz veljače što je bila i najviša podrška ove stranke od početka tekućeg mandata). Na drugom mjestu zaostaje stalni pratitelj SDP, s izborom od 22 posto (prema 22,2 posto koliko je zabilježeno u prošlomjesečnom mjerenju). Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 12 posto (jednako kao i u svibanjskom mjerenju). Most je na četvrtom mjestu sa 7,5 posto podrške (u odnosu na 7,3 posto iz prethodnog mjeseca). Na petom je mjestu s 2,4 posto izbora stranka Drito bračnog para Raspudić, dok je šesti Domovinski pokret koji bilježi 2,2 posto podrške (prema 2 posto iz svibnja). Ukupno gledajući, skoro tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka od čega najveći dio „uzimaju“ HDZ i SDP (49,3 posto birača). U ovomjesečnom su mjerenju dvije stranke ostale na istoj prošlomjesečnoj razini podrške (Možemo i Drito), jedna je stranka u blagom plusu (Most +0,2 postotna boda), dok su dvije vodeće stranke u međumjesečnom „minusu“: HDZ (-1,7 postotnih bodova) i SDP (-0,2 postotna boda).
Ostale političke stranke su zabilježile izbor manji od 2 posto, te su podijeljene u dvije skupine na granici od 1 posto. Na vrhu niza stranaka iznad 1 posto podrške je Pravo i pravda i Domino (obje stranke po 1,2 posto) te IDS (1,1 posto). U drugoj skupini ispod 1 posto podrške su: Centar, HNS i NP Sjever (sve tri po 0,9 posto), Hrvatski suverenisti (0,8 posto), HSU (0,7 posto), HSLS (0,5 posto), HSS (0,4 posto) i Fokus (0,3 posto). Manje od 0,3 posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 1,4 posto. U ovomjesečnom je mjerenju zabilježeno 16,1 posto neodlučnih (u usporedbi s 15,1 posto iz svibnja).
Najutjecajniji hrvatski politički dvojac na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih hrvatskih političara
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 25,4 posto ispitanika (u odnosu na 26,2 posto iz svibnja). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je na drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 15,9 posto (prema 16,1 posto iz prošlog mjerenja u svibnju). Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 5,4 posto (prema prošlih 5,6 posto). Četvrto mjesto s izborom od 2,6 posto drži Ivana Kekin (u svibnju 2,5 posto), a slijede Dalija Orešković i Ivan Anušić (oboje s po 2,5 posto). Dalje slijede Marin Miletić (1,9 posto), Biljana Borzan (1,6 posto), Marija Selak Raspudić (1,1 posto) i Tinino Picula (1,3 posto). Među deset najpozitivnijih političara četiri su predsjednika stranaka (HDZ, Možemo, DOSIP, Drito), dok se predsjednici SDP-a, Mosta i DP-a nisu „ugurali“ u top 10 pozitivnih političara.
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 33 posto (u odnosu na 31,9 posto iz svibnja), dok je na drugom mjestu predsjednik Milanović s izborom od 11 posto (u svibnju 9,7 posto). Predsjednik DP-a Ivan Penava se nakon sedam mjeseci vratio na treće mjesto s izborom od 5,1 posto izbora (prema 5,5 posto iz svibnja). Na četvrtom je mjestu zagrebački gradonačelnik Tomašević s izborom od 4,9 posto (prema 6,5 posto prije mjesec dana), dok je Siniša Hajdaš Dončić na petom mjestu s 2,7 posto izbora (prema 3,2 posto iz svibnja). Šesti izbor na ovoj ljestvici je Gordan Jandroković s 2,6 posto izbora, a za vrat mu puše Milorad Pupovac s 2,5 posto. U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Sandra Benčić (2,1 posto), Ivana Kekin (2,0 posto) i Dalija Orešković (1,9 posto).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada Predsjednika, Sabora i Vlade
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom lipnja podupire 19,4 posto građana (preme 19,5 posto iz svibnja). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 70,2 posto (prema 68,7 posto u svibnju). Kakav je smjer zemlje ne zna 10,4 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 58,9 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina upola slabija i iznosi 26,9 posto. Glasači oporbenih stranaka su kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (Most 9,1 posto; SDP 5 posto; Drito 4,6 posto; Možemo 3,5 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,05 (prema 3,12 iz prethodnog mjerenja u svibnju). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,90), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,17), Mosta (3,16), DP (2,40), Drito (2,36) i HDZ-a (2,34).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,12 (prema 2,16 iz svibnja). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,80 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima Možemo! i iznosi 1,73.
Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad dobila ocjenu 2,31 (prema prošlih 2,33). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,76), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (DP 2,45; Drito 2,09; Most 2,01; SDP 1,71; Možemo 1,55). Doživljaj rada Vlade RH utvrđivan je i kroz razinu podrške politici Vlade Andreja Plenkovića koju u dvadeset i petom mjesecu trećeg mandata podržava 28,6 posto ispitanika (u svibnju 28,4 posto).
Zakazivanje sustava i ubojstvo mladića u Drnišu, optužbe na račun policije, suda, odvjetništva oko krivice najvažnija tema proteklog mjeseca
Najvažnija tema u posljednjih mjesec dana bila je drniška tragedija te međusobne optužbe sastavnica sustava i to za 34,8 posto ispitanika. Dvije teme koje su dominirale posljednja tri mjeseca su na drugom i četvrtom mjestu. Na drugom mjestu je stara i dobro poznata tema – inflacija i hrvatsko neslavno prvo mjesto u eurozoni – s izborom od 13,5 posto. Na treće se mjesto ugurala još jedna stara tema – korupcija – ovaj put u obliku pljačke i kriminala u sportskim savezima koja je bila najvažnija tema za 11,6 posto građana. Na četvrtom mjestu s 11,5 posto je najvažnija tema iz tri prethodna mjerenja – sukob na Bliskom istoku i dugotrajni pokušaji pregovora između SAD-a i Irana. U grupi tema s izborom od 2 do 5 posto su se smjetile četiri teme: Vladin program borbe s inflacijom, uz smanjenje državnog proračuna i ograničavanje plaća u javnom sektoru (4,2 posto), nastup hrvatskih predstavnica na natjecanju za pjesmu Eurovizije s polovičnim uspjehom (2,6 posto), rat u Ukrajini, nastavak borbi bez pregovora u posljednjih mjesec dana (2,2 posto), dinamova dvostruka kruna, naslov prvaka i Kup Hrvatske (2,1 posto). Hrvatska pobjeda na arbitraži s MOL-om je najvažnija tema za 1,4 posto ispitanika. Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 1,4 posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
