HDZ uz blagi pad podrške zadržao veliku prednost ispred SDP-a koji bilježi rast podrške od izbora novog predsjednika. (CRO Demoskop, studeni 2020.)
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
**CRO Demoskop za RTL
HDZ uz blagi pad podrške zadržao veliku prednost ispred SDP-a koji bilježi rast podrške od izbora novog predsjednika
▪ Velika prednost HDZ-a, unatoč dvomjesečnom padu podrške; SDP bilježi rast podrške drugi mjesec zaredom; borba za treće mjesto pripala Mostu ispred Možemo! i Domovinskog pokreta
▪ Premijer Plenković na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara, slijedi predsjednik Milanović, ministar Marić treći, predsjednik SDP-a Grbin na četvrtom mjestu
▪ Veliki rast izbora za najnegativnije političare dva čelna čovjeka države, zagrebački gradonačelnik na trećem mjestu
▪ Pad ocjene doživljaja rada predsjednika Republike, ali i Vlade i Hrvatskog sabora
▪ Pogoršanje situacije i posljedica korona epidemije najvažnija tema mjeseca
I četvrti mjesec od parlamentarnih izbora HDZ je uvjerljivo na vrhu ljestvice političkih stranaka, iako već drugi mjesec s nižom podrškom u odnosu na one zabilježene u prethodnom mjerenju. Tako je početkom studenog HDZ na vrhu ljestvice rejtinga stranaka s izborom od 29,1 posto (30,4 prije mjesec dana, odnosno 1,3 postotna boda manje od rejtinga u listopadu). SDP je na drugom mjestu s 19,8 posto (u odnosu na 18,8 posto u listopadu). I dalje je "gužva" za treću oiziciju. U ovomjesečnom istraživanju Most se vratio na treće mjesto s izborom od 8,6 posto (prema prošlomjesečnih 8,4 posto), dok je platforma Možemo! na četvrtom mjestu sa 7,6 posto podrške (što predstavlja pad od 1,4 postotna boda prema mjerenju iz listopada kada je podrška iznosila 9 posto). Posljednji u ovom trolistu je Domovinski pokret s izborom od 7,3 posto (u odnosu na 8,2 posto iz listopada). Pet vodećih lista predstavlja izbor skoro tri četvrtine svih birača.
U ostatku biračkog tijela najveći je udio zabilježila Stranka s imenom i prezimenom s podrškom od 2,3 posto (u listopadu 2,8 posto), a slijede HSS s 2,1 posto (u listopadu 1,4 posto) i Pametno s 1,5 posto (1 posto u listopadu). IDS i Živi zid bilježe izbor od 1,4 1,2 posto, a slijedi Stranka BM 365 s 1 posto. Šest stranaka bilježi podršku manju od 1 posto i to: HNS (0,8 posto), HSLS (0,6 posto), Reformisti, Hrvatski suverenisti, Fokus i HSU (po 0,5 posto). Sve ostale stranke bilježe zajednički izbor od 2 posto. Udio neodlučnih birača je 12,2 posto (prema 12,8 posto iz listopada).
Premijer Plenković i predsjednik Milanović na vrhu najpozitivnijih ali i najnegativnijih politička osoba u zemlji
Premijer Plenković je najpozitivniji hrvatski političar s izborom od 19,8 posto (prema 20,2 posto iz prethodnog mjerenja u listopadu). Na drugom je mjestu predsjednik Milanović s izborom od 16 posto (u listopadu 14,6 posto). Ministar Marić je na trećem mjestu s izborom od 4,9 posto (prema 3,3 posto listopada). Predsjednik SDP-a Peđa Grbin je četvrti izbor s 3,2 posto (3 posto u listopadu). Tomislav Tomašević je peti s 2,9 posto (u listopadu 2,5 posto), a slijedi Vili Beroš s 2,1 posto izbora (prema 1,1 posto iz listopadu). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Miroslav Škoro (1,9 posto), Nino Raspudić (1,2 posto), Nikola Grmoja (1,1 posto) i Alemka Markotić (1,0 posto).
Predsjednik Zoran Milanović na vrhu je ljestvice najnegativnijih hrvatskih političara s izborom od 21,9 posto (u listopadu 19,7 posto), a za vrat mu puše premijer Andrej Plenković s 20,6 posto (prema listopadskih 19 posto). Zagrebački je gradonačelnik Bandić zadržao svoje prošlomjesečno treće mjesto s izborom od 5,6 posto (u listopadu 8,5 posto), a slijedi predsjednik Sabora Gordan Jandroković s 2,8 posto izbora. Peto mjesto drži Miroslav Škoro s 2,2 posto (u listopadu 1,7 posto), a slijedi Milorad Pupovac s 2 posto izbora (prije mjesec dana 2,4 posto). Listu prvih deset najnegativnijih političara zatvaraju Tomislav Ćorić (1,9 posto), Karolina Vidović Krišto (1,8 posto), Ivo Sanader i Peđa Grbin (obojica po 1 posto).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
Postizborna istraživanja pokazuju nastavak trenda potpunog povratka krivulje doživljaja smjera zemlje u razdoblje prije početka korone. Tako smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom studenog podupire 21,6 posto građana (prema 22,3 posto iz rujna, ali i rekordnih 51,2 posto u travnju). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 64,6 posto (prema listopadskih 60,4 posto). Kakav je smjer zemlje ne zna 13,8 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 56,7 posto (u listopadu 68,1 posto), dok među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Most 22 posto; Možemo 19,4 posto; Domovinski pokret Miroslava Škore 17,9 posto; SDP 14,6 posto).
U ovomjesečnom mjerenju doživljaja rada predsjednika Republike Zoran Milanović je za svoj rad dobio ocjenu 2,85 (prema 2,91 iz listopadu). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović bilježi među glasačima SDP-a (3,80), dok je među glasačima četiti stranke s većim udjelom među biračima ona niža (Most 2,78; Domovinski pokret Miroslava Škore 2,76; HDZ 2,34).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,33 (prema 2,38 iz listopada). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,99 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (SDP 2,16; Domovinski pokret 2,12; Most 2,10; Možemo 1,94).
Vlada RH je za svoj rad dobila ocjenu 2,62 (u odnosu na 2,72 u listopadu). Najvića ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,63), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje darežljivi (Most 2,32; SDP 2,31; Možemo 2,31; Domovinski pokret 2,16). Politiku Vlade RH u četvrtom mjesecu mandata podržava 43,2 posto birača (prema 47,8 posto u listopadu). Ovomjesečna podrška je za 6,2 postotnih bodova niža od mjerenja za četvrti mjesec prethodnog mandata Vlade premijera Plenkovića koja je u tom razdoblju bila koalicijska s Mostom (u veljači 2017. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 49,4 posto).
Pogoršanje situacije s COVID epidemijom najvažija tema u zemlji
Pogoršanje situacija s koronom, uz značajno povećanje broja zaraženih, teže oboljelih i umrlih najvažnija je tema mjeseca za 39,7 posto građana, dok je nastavak sukoba predsjednika Milanovića i premijera Plenkovića na drugom mjestu s 18,5 posto izbora. Napad na policajce na Markovom trgu je izbor 8 posto građana, dok su problemi u zdravstvenom sustavu (nedostatak osoblja, medicinske opreme) izbor 7,5 posto građana. Istrage u slučaju Janaf su najvažnija tema mjeseca za 5,4 posto građana, dok je otvaranje Vodotornja u Vukovaru najvažnija tema s 3,4 posto izbora. Izborna kampanja u SAD-u i teroristički napad u Beču bilježe izbor od po 2,4 posto. Sve ostale teme i događaji bilježe izbor manji od 2 posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
