HDZ zabilježio pad potpore, rasli SDP, Živi zid i Most (CRO Demoskop za RTL, svibanj. 2019)
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
**CRO Demoskop za RTL: mjesečno istraživanje političkih preferencija u Hrvatskoj
▪ HDZ zabilježio pad podrške, rast podrške zabilježili SDP, Živi zid i Most
▪ Predsjednica Grabar Kitarović na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara ispred premijera Plenkovića i Ivana Sinčića
▪ Premijer Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih domaćih političara, Davor Bernardić na drugom mjestu, Milorad Popovac treći izbor, a slijedi Milijan Brkić
▪ Blagi rast ocjene rada Vlade Andreja Plenkovića, uz blagi rast ocjena rada predsjednice Grabar Kitarović i rada Hrvatskog sabora
▪ Humanitarna akcija za malu Riječanku i problemi u brodogradilištima najvažnije teme mjeseca
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom svibnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 27,3 posto (prema 28,0 posto iz travnja). U odnosu na lanjski svibanj stožerna je stranka vladajuće koalicije zabilježila rast izborne podrške za oko jedan postotni bod (sada 27,3 posto prema lanjskih 26,4 posto). Ovomjesečni rejting vodeće stranke je najslabiji još od listopada prošle godine. S druge strane SDP je zabilježio blagi rast podrške (sada 17,4 posto prema 16,9 posto iz travnja). U odnosu na prošlogodišnje rezultate iz travnja (20,7 posto) ova je stranka zabilježila pad potpore od 3,4 postotnih bodova. Svibanjski rejting vodeće oporbene stranke je najviši od studenog prošle godine. Uz uvažavanje ovomjesečnih rezultata i mjesečnog trenda uočava se i dalje velika razlika između dvije vodeće političke stranke (prednost HDZ-a je 10 postotnih bodova).
Živi zid je mjesecima treća politička stranka u zemlji, koja je nakon tromjesečnog negativnog trenda, zaustavila pad i početkom svibnja bilježi izbor od 9,6 posto (u odnosu na travanjskih 8,5 posto). Na međugodišnjoj razini je ova stranka zabilježila pad od 3,1 postotnih bodova. Most se zadržao na sličnoj razini travanjske izborne podrške (sada 6,6 posto prema travanjskih 6,8 posto), dok je na međugodišnjoj razini ova stranka zabilježila pad od 1 postotni bod (s lanjskih 7,6 na sadašnjih 6,6 posto).
Na ljestvici rejtinga političkih stranaka iza vodećeg četverca slijedi Neovisni za Hrvatsku s izbornom potporom od 3,8 posto (prema 3,6 posto iz travnja). HSS je na šestom mjestu s izborom od 3,3 posto (3,4 posto u travnju), a slijedi stranka Bandić Milan 365 s 3 posto (2,6 posto u travnju). Nezavisna lista Mislava Kolakušića je na istoj razini podrške kao i u prvom mjerenju (2,8 posto). Na istoj razini potpore je i HNS koji bilježi rast izbora u posljednjih tri mjeseca, odnosno od početka njihove kampanje za Europski parlament (u travnju 2,4 posto). Dalje slijedi stranka Start s izborom od 2,6 posto (u odnosu na 3,7 posto iz travnja, ali i 4,6 posto iz prvog mjerenja u veljači ove godine). Pet stranaka bilježi izbor između 1 i 2 posto (Pametno i Glas po 2 posto, IDS, Hrast i HSU po 1,2 posto). Sve ostale stranke bilježe izbor manji od 1 posto (uključujući HSLS, HDSSB, HDS i Demokrate kao parlamentarne stranke). Skupni izbor ostalih stranaka u ovomjesečnom istraživanju iznosi 3,1 posto (prema prošlomjesečnih 2,8 posto). U ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 9,6 posto (prema prošlomjesečnih 9,9 posto).
Predsjednica najpozitivnija, premijer najnegativniji hrvatski političar
Predsjednica Grabar Kitarović je najčešći izbor za najpozitivniju političku osobu u zemlji s izborom od 15,7 posto (jednako kao i prošli mjesec). Premijer Plenković je na drugom mjestu s 12 posto izbora (prije mjesec dana 10,3 posto). Slijedi Ivan Sinčić s izborom od 4,1 posto izbora (prema 3,2 posto iz travnja). Zoran Milanović je četvrti s 3,5 posto (u travnju 3,4 posto), dok je Anka Mrak Taritaš s izborom od 3,1 posto na petom mjestu. Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Dalija Orešković (2,9 posto), Mislav Kolakušić (2,8 posto), Božo Petrov (2,4 posto), Davor Bernardić (2,1 posto) i Milan Bandić (1,6 2,0 posto). Među prvih deset najpozitivnijih političara njih se pet nalazi i na listama za Europski parlament, dok se među prvih trideset nalazi čak 21. Zanimljivo je i da se predsjednik vodeće opozicijske stranke nakon skoro godinu dana našao među deset najpozitivnijih domaćih političara.
Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 21,5 posto (u odnosu na 22,3 posto iz travnja). Na drugom je mjestu Davor Bernardić s izborom od 9,4 posto (u travnju 9,8 posto). Na trećem je mjestu Milijan Brkić s izborom od 5,7 posto (u travnju 1,9 posto). Milorad Pupovac s 5,2 posto izbora je na četvrtom mjestu (u ožujku 5,1 posto), a sijedi Milan Bandić koji je najnegativniji hrvatski političar s 4,1 posto (u travnju 4,3 posto). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Ivan Pernar (2,8 posto), Milan Kujundžić (2,7 posto), Kolinda Grabar Kitarović (2,6 posto), Zlatko Hasanbegović (2,2 posto) i Ivo Sanader (2,1 posto). Među prvih 10 najnegativnijih hrvatskih političara pola ih dolazi iz HDZ-a, dva iz koalicijskih partnera na vlasti, te tri iz oporbe. Slične se trendove moglo pratiti i za vrijeme koalicijske vlasti sa Zoranom Milanovićem na čelu kad su ministri iz tadašnje vlade bili česti izbor za najnegativnije političare u zemlji.
Smjer kretanja zemlje i ocjene izvršne i predstavničke vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 19,1 posto građanki/građana (prema 19,3 posto iz travnja). U ovomjesečnom istraživanju 71,9 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 71,4 posto iz travnja. Kakav je smjer zemlje ne zna 9 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 60,7 posto (u travnju 56,6 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 36,4 posto. Među glasačima SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 10,6 posto.
Razina potpore politici Vlade RH u tridesetom mjesecu njezina mandata iznosi 32,7 posto (prema 30 posto iz prethodnog mjerenja u travnju). Radi usporedbe, u tridesetom mjesecu koalicijske vlade Zorana Milanovića razina podrške iznosila 22,3 posto. Kad je riječ o nepodršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 51,9 posto (u travnju je iznosila 53,3 posto). Politika Vlade Zorana Milanovića je u istom periodu svoga mandata imala veći udio protivnika (u srpnju 2014. godine je 65,1 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,24 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,21). Radi usporedbe, ocjena rada Vlade Zorana Milanovića je u istom periodu mandata iznosila 2,00. Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada Andreja Plenkovića bilježi među glasačima HDZ-a (3,46), dok je ona najniža među glasačima nove liste suca Mislava Kolakušića (1,40).
Predsjednica Republike je za svoj rad dobila ocjenu 3,14 (u odnosu na 3,04 koliko je izmjereno početkom travnja). Najviša je ocjena zabilježena među glasačima HDZ-a (4,06), dok je najniža među glasačima stranke Glas (1,80).
Hrvatski sabor u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,86 (u odnosu na travanjskih 1,80).
Humanitarna akcija za malu Riječanku najvažniji događaj u posljednjih mjesec dana
Humanitarna akcija za malu Riječanku Milu najvažniji je događaj/tema u posljednjih mjesec dana za 28,2 posto hrvatskih građana, dok su problemi u brodogradilištima i dalje pri vrhu najvažnijih događaja, ovaj mjesec s 24,3 posto. Iseljavanje iz Hrvatske, problemi s nedostatkom radne snage najvažnija je tema za 11,3 posto hrvatskih građana/ki. Dvije su teme s izborom većim od pet posto: kampanja za referendum o mirovinama i početak prikupljanja potpisa (9,7 posto) i posjeta kineske državne delegacije i međunarodni skup u Dubrovniku (6,6 posto). Četiri se teme zabilježile izbor između dva i tri posto: slučajevi lažnih diploma u školama (2,8 posto), izborna kampanja za Europski parlament (2,7 posto), kaznena prijava protiv Milijana Brkića u aferi SMS (2,6 posto), te komemoracija žrtava u Jasenovcu (2,2 posto). Svi ostali događaji bilježe izbor manji od 2 posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
