HDZ zadržao veliku prednost ispred političke konkurencije (CRO Demoskop za RTL, svibanj 2021.)
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
** CRO Demoskop za RTL
▪ HDZ zadržao veliku prednost pred SDP-om; u troboju za treće mjesto Možemo! se zadržao na trećem mjestu, Domovinski pokret ispred Mosta
▪ Predsjednik Milanović na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara, slijedi premijer Plenković, Tomislav Tomašević na trećem mjestu
▪ Andrej Plenković na čelu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi, dok je na trećem mjestu Milorad Pupovac
▪ Blagi rast ocjene doživljaja rada predsjednika Republike, uz blagi pad ocjene za rad Vlade i Hrvatskog sabora
▪ Korona i prijepori između državnog vrha najvažnije teme mjeseca, drugi mjesec zaredom
Da su izbori provedeni početkom svibnja HDZ bi bio relativni izborni pobjednik s velikom prednošću ispred ostale političke konkurencije. U svibanjskom je mjerenju HDZ na vrhu ljestvice rejtinga stranaka s izborom od 26,7 posto (26,8 posto prije mjesec dana). U posljednja četiri mjeseca mjerenja, odnosno od potresa na Baniji, HDZ u negativnoj tendenciji (početkom prosinca HDZ bilježio izbornu podršku od 29,2 posto, a onda početkom siječnja 28 posto, u veljači 27,7, ožujku 27 posto, travnju 26,8 posto do aktualno izmjerenih 26,7 posto). SDP i dalje drži drugo mjesto, sada s izborom od 19,6 posto (u odnosu na 19,3 posto u travnju). Nastavlja se "gužva" za treću poziciju. U ovomjesečnom istraživanju Možemo! je zadržao treće mjesto i to s izborom od 9,1 posto (u odnosu na 8,2 posto u travnju). Domovinski pokret je na četvrtom mjestu s podrškom od 8,2 posto (prema prošlomjesečnih 7,9 posto), dok je Most peti s izborom od 7,1 posto (u odnosu na 7,6 posto iz travnja). Sedam od deset birača svoj glas daje jednoj od pet vodećih lista.
U ostatku biračkog tijela najveći je udio zabilježio HSS i BM 365 (po 1,6 posto), a slijedi IDS s 1,3 i HNS s 1,2 posto podrške. Na 1 posto su Centar i Fokus, dok je Živi zid na 0,9 posto i NS Reformisti na 0,8 posto. Tri su stranke zabilježile izbor od 0,7 posto (HSU, HSLS i Radnička fronta), a Hrvatski suverenisti bilježe 0,6 posto. Sve su ostale stranke zabilježile manji pojedinačni izbor od 0,5 psoto. Ukupni zbroj podrški preostalih stranaka iznosi 2,6 posto. Udio neodlučnih birača je 14,6 posto (prema 14,3 posto koliko je zabilježeno u istraživanju iz travnja).
Čelni ljudi države na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih politička osoba u zemlji
Predsjednik Milanović je na vrhu najpozitivnijih hrvatskih političara s izborom od 21,1 posto (prema 22,7 posto iz prethodnog mjerenja u travnju). Slijedi premijer Plenković na drugom mjestu s izborom od 17 posto (u travnju 16,9 posto). Daleko iza vodećeg dvojca i čelnih ljudi dva kraka izvršne vlasti je Tomislav Tomašević s izborom od 4,3 posto (u odnosu na 3,8 posto iz travnja). Predsjednik vodeće oporbene stranke Peđa Grbin je sada četvrti s izborom od 3,8 posto (u travnju 4,1 posto), a slijedi ga ministar Zdravko Marić s izborom od 2,8 posto (prema travanjskih 3,2 posto). Miroslav Škoro je na petom mjestu s izborom od 2,6 posto (prema prošlomjesečnih 2,8 posto). Slijede Biljana Borzan (1,7 posto), Vili Beroš (1,5 posto), a među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Božo Petrov i Nikola Grmoja (po 1,2 posto).
Na vrhu ljestvice najnegativnijih hrvatskih političara je hrvatski premijer Plenković s izborom 26,2 posto (u odnosu na 25,3 posto iz travnja). Predsjednik Zoran Milanović je na drugom mjestu s 16,1 posto izbora (u travnju 16,4 posto). Na trećem se mjestu ove ljestvice nalazi Milorad Pupovac s 4,9 posto izbora (prema 3,7 posto prije mjesec dana), a slijedi Gordan Jandroković s izborom od 4,7 posto (u travnju 4,8 posto). Peto mjesto drži Miroslav Škoro s 1,9 posto (prije mjesec dana 1 posto), dok je Vili Beroš šesti s izborom od 1,3 posto (u travnju 0,5 posto), a istu je razinu izbora za najnegativnijeg političara zabilježio i Peđa Grbin. Među deset najnegativnije doživljenih hrvatskih političara su Vladimir Šeks s 1,2 posto izbora, te Tomislav Tomašević i Branko Bačić (po 0,9 posto).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom svibnju podupire 20 posto građana (u odnosu na 19,8 posto iz travnja). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 67,1 posto (prema 73,0 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 12,9 posto građana (prema 7,2 posto u travnju). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 55,6 posto (u travnju 55,2 posto), dok među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Domovinski pokret 16,1 posto; SDP 9,3 posto; Most 7,3 posto; Možemo 4,8 posto).
U ovomjesečnom mjerenju doživljaja rada, predsjednik Republike Zoran Milanović je za svoj rad dobio ocjenu 3,05 (prema 3,00 iz travnja). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović bilježi među glasačima SDP-a (3,82), dok je među glasačima četiri stranke s većim udjelom među biračima ona niža (Most 3,42; Možemo 3,26; Domovinski pokret i HDZ po 2,54).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,19 (prema 2,21 iz travnja). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 3,07 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (SDP i Most po 2,00; Domovinski pokret 1,91; Možemo 1,87).
Vlada RH je za svoj rad dobila ocjenu 2,37 (u odnosu na 2,42 u travnju). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,60), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (SDP 2,01; Domovinski pokret 1,97; Most 1,88; Možemo 1,81). Politiku Vlade RH u desetom mjesecu mandata podržava 32,9 posto birača (prema 35,4 posto u travnju). Ovomjesečna podrška je niža od one koju je zabilježila prethodna vlada A. Plenkovića u desetom mjesecu prvog mandata koja je u tom razdoblju imala novog koalicijskog parnera - HNS (u kolovozu 2017. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 40,7 posto prema sadašnjih 32,9 posto).
Nastavak trećeg vala pandemije, poteškoće s cijepljenjem građana uključujući i probleme s aplikacijom za prijavu za cijepljenje najvažija tema u zemlji
Treći val pandemije prouzročene virusom COVID-19, kao i prateći problemi s cijepljenjem uključujući i nefunkcionirajuću aplikaciju "cijepi se", najvažnija je tema mjeseca za 33,3 posto građana. Na drugom je mjestu nastavak političkih svađa na vrhu države između predsjednika Milanovića i premijera Plenkovića što je najvažnija tema mjeseca za 15,3 posto građana (prema 26,9 postoiz travnja). Isplata COVID dodatka hrvatskim umirovljenicima najvažnija je tema za 8,7 posto građana, dok su travanjski problemi s isporukom lijekova zbog dugova bolnica izbor 5,7 posto građana za najvažniju temu mjeseca. Dvije su teme zabilježile istu razinu izbora za temu mjeseca (3,7 posto): događaji oko hrvatskog pravosuđa, te problemi u sustavu socijalne skrbi. Prvo presađivanje pluća u Hrvatskoj najvažniji je događaj mjeseca za 3,6 posto građana, dok je izborna kampanja uoči lokalnih izbora najvažnija tema mjeseca za 3,5 posto građana. Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od tri posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
