HDZ zadržao veliku prednost ispred SDP-a koji bilježi rast podrške od izbora novog predsjednika. (CRO Demoskop za RTL, prosinac 2020.)
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
**CRO Demoskop za RTL
▪ Zadržana velika prednost HDZ-a, unatoč rastu SDPa; prosinački nastavak borbe za treće mjesto pripao Mostu, a slijede Domovinski pokret i Možemo!
▪ Premijer Plenković na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara, slijedi predsjednik Milanović, predsjednik SDP-a Peđa Grbin na trećem mjestu
▪ Andrej Plenković i na čelu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović sada drugi, a zagrebački gradonačelnik Bandić i dalje na trećem mjestu
▪ Blagi rast ocjene doživljaja rada predsjednika Republike, te blagi pad ocjena rada Vlade i Hrvatskog sabora
▪ Pogoršanje situacije i posljedica korona epidemije i dalje najvažnija tema mjeseca
Da su izbori provedeni početkom prosinca HDZ bi bio relativni izborni pobjednik sa znatnom prednošću u odnosu na političku konkurenciju predvođenu SDP-om. Tako je početkom ovog mjeseca HDZ na vrhu ljestvice rejtinga stranaka s izborom od 29,2 posto (29,1 prije mjesec dana). SDP je na drugom mjestu s 20,5 posto (u odnosu na 19,8 posto u studenom). Tako je SDP nakon izborne pobjede Peđe Grbina u blagom rastu podrške (s 18,4 posto u rujnu do ovomjesečnih 20,5 posto). I dalje traje prilična "gužva" za treću poziciju. U ovomjesečnom istraživanju Most je na treće mjesto s izborom od 8,7 posto (prema prošlomjesečnih 8,6 posto), dok je Domovinski pokret s izborom od 7,9 posto (u odnosu na 7,3 posto iz studenog) na četvrtom mjestu. Posljednji u ovom trolistu je platforma Možemo! s 6,4 posto podrške (što predstavlja pad od 1,2 postotna boda prema mjerenju iz studenog kada je podrška iznosila 7,6 posto). Pet vodećih lista predstavlja izbor skoro tri četvrtine svih birača.
U ostatku biračkog tijela najveći je udio zabilježio Centar, stranka nastala ujedinjenjem dviju liberalno-centrističkih stranaka Pametno i Stranka s imenom i prezimenom, s podrškom od 2,2 posto. Slijede IDS i Živi zid (obje s 1,7 posto), HSS s 1,6 posto i Stranka BM 365 s 1 posto. Šest stranaka bilježi podršku manju od 1 posto i to: HNS (0,8 posto), Hrvatski suverenisti (0,7 posto), HSLS i Reformisti (obje po 0,6 posto), Fokus i HSU (po 0,5 posto). Sve ostale stranke bilježe zajednički izbor od 1,9 posto. Udio neodlučnih birača je 13,4 posto (prema 12,8 posto koliko je zabilježeno u istraživanju iz studenog).
Premijer Plenković i predsjednik Milanović na vrhu najpozitivnijih ali i najnegativnijih politička osoba u zemlji
Premijer Plenković je najpozitivniji hrvatski političar s izborom od 21,5 posto (prema 19,8 posto iz prethodnog mjerenja u studenom). Na drugom je mjestu predsjednik Milanović s izborom od 15,8 posto (u studenom 16 posto). Daleko iza vodećeg dvojca i čelnih ljudi dva kraka izvršne vlasti je predsjednik SDP-a Peđa Grbin na trećem mjestu s izborom od 3,3 posto (3,2 posto u studenom). Tomislav Tomašević je na četvrtom mjestu s izborom od 3,2 posto (prema 2,9 posto studenom). Peto mjesto dijele dva ministra s izborom od 3 posto: Vili Beroš (u studenom 2,1 posto) i Zdravko Marić (4,9 posto prije mjesec dana). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Miroslav Škoro (2,6 posto), Nino Raspudić (1,5 posto), Karolina Vidović Krišto (1,3 posto) i Nikola Grmoja (1,2 posto).
Na vrh ljestvice najnegativnijih hrvatskih političara ovaj se mjesec "probio" hrvatski premijer Plenković s izborom 21,4 posto (u odnosu na 20,6 posto iz studenog). Predsjednik Zoran Milanović sada je na drugom mjestu s 17,7 posto izbora (u studenom 21,9 posto). Zagrebački je gradonačelnik Bandić zadržao svoje prošlomjesečno treće mjesto s izborom od 8,4 posto (u studenom 5,6 posto), a slijedi Miroslav Škoro s 4 posto izbora (u studenom 2,2 posto). Peto mjesto drži predsjednik Sabora Gordan Jandroković s 2,6 posto izbora (prema 2,8 posto iz studenog), a slijedi Milorad Pupovac s 2,2 posto izbora (prije mjesec dana 2 posto). Listu prvih deset najnegativnijih političara zatvaraju Tomislav Ćorić (1,8 posto), Vili Beroš (1,5 posto), Branko Bačić (1,2 posto) i Davor Bernardić (1 posto).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
Postizborna istraživanja pokazuju nastavak trenda potpunog povratka krivulje doživljaja smjera zemlje u razdoblje prije početka korone. Tako smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom prosinca podupire 21,3 posto građana (prema 21,6 posto iz studenog, ali i rekordnih 51,2 posto u travnju). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 67,4 posto (prema 64,6 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 11,3 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 62,7 posto (u studenom 56,7 posto), dok među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Domovinski pokret Miroslava Škore 18 posto; Možemo 17,7 posto; SDP 13,4 posto; Most 6,7 posto).
U ovomjesečnom mjerenju doživljaja rada predsjednika Republike Zoran Milanović je za svoj rad dobio ocjenu 2,90 (prema 2,85 iz studenog). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović bilježi među glasačima SDP-a (3,74), dok je među glasačima četiti stranke s većim udjelom među biračima ona niža (Most 3,13; Domovinski pokret Miroslava Škore 2,61; HDZ 2,42).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,31 (prema 2,33 iz studenog). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 3,12 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (SDP 2,16; Domovinski pokret 2,12; Most 2,03; Možemo 1,96).
Vlada RH je za svoj rad dobila ocjenu 2,56 (u odnosu na 2,62 u studenom). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,71), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje darežljivi (Možemo 2,28; SDP 2,27; Most 2,08; Domovinski pokret 1,99). Politiku Vlade RH u petom mjesecu mandata podržava 43 posto birača (prema 43,2 posto u studenom). Ovomjesečna podrška je za 2,6 postotnih bodova niža od mjerenja za petom mjesec prethodnog mandata Vlade premijera Plenkovića koja je u tom razdoblju bila koalicijska s Mostom (u ožujku 2017. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 45,6 posto).
Pogoršanje situacije s COVID epidemijom najvažija tema u zemlji drugi mjesec zaredom
Pogoršanje situacija s koronom, uz značajno povećanje broja zaraženih, teže oboljelih i umrlih najvažnija je tema mjeseca za 53,1 posto građana (u odnosu na 39,7 posto izbora koliko je ova tema zabilježila prije mjesec dana). I druga je tema suko vezana s pandemijom i odnosi se na najavu cjepiva protiv COVID-a i rasprave o cijepljenju što je najvažnija tema za 11,6 posto građana/ki. Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, Kolona sjećanja u Vukovaru su izbor 5 posto građana, dok su anti-COVID prosvjedi izbor 4,2 posto građana. Smrt više poznatih javnih osoba (Nadarević, Guberina, Slabinac) najvažnija je tema mjeseca za 4 posto građana, dok je izbor Joe Bidena za novog predsjednik SAD-a najvažnija šrošlomjesečna tema za 3,2 građana. Dvije su teme zabilježile izbor veći od 2 posto (otvaranje Vodotornja u Vukovaru s 2,6 posto i ekonomske posljedice pandemije s 2,2 posto). Sve ostale teme i događaji bilježe izbor manji od 2 posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
