I dalje velika prednost HDZ-a ispred SDP-a. Gužva za treću poziciju (CRO Demoskop za RTL, listopad 2020.)
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
**CRO Demoskop za RTL
I dalje velika prednost HDZ-a ispred SDP-a. Gužva za treću poziciju.
▪ Velika prednost HDZ-a, uz međumjesečni pad podrške; SDP zabilježio blago povećanje podrške; tri stranka u borbi za treće mjesto Možemo!, Most i Domovinski pokret
▪ Premijer Plenković na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara, slijedi predsjednik Milanović, ministar Marić treći, novi predsjednik SDP-a Peđa Grbin na četvrtom mjestu
▪ Veliki rast izbora za najnegativnije političare dva čelna čovjeka države, zagrebački gradonačelnik vratio se na treće mjesto
▪ Pad ocjene doživljaja rada predsjednika Republike, ali i Vlade i Hrvatskog sabora
▪ Afera Janaf i novi val epidemije korona-virusa dvije najvažnije teme mjeseca
Tri mjeseca od parlamentarnih izbora HDZ je uvjerljivo na vrhu ljestvice političkih stranaka, premda ovaj mjesec s nižom podrškom u odnosu na one zabilježene u dva prethodna mjerenja. Tako je početkom listopada HDZ na vrhu ljestvice rejtinga stranaka s izborom od 30,2 posto (32,8 prije mjesec dana, odnosno 2,6 postotna boda manje od rujanskog rejtinga). SDP je na drugom mjestu s 18,8 posto (u odnosu na 18,4 posto u rujnu). Promjena na stranačkom vrhu, barem ako je suditi prema prvom mjerenju koje je provedeno tijekom same završnice kampanje, odnosno neposredno nakon izbora novog predjednika stranke, donijela vrlo mali pozitivni pomak u izbornoj podršci, odnosno rast od 0,4 postotna boda. Platforma Možemo! je i dalje na trećem mjestu sada s 9 posto (prije mjesec dana 8,9 posto). Most nezavisnih lista je sada na četvrtom mjestu s 8,4 posto podrške (u rujnu 7,6 posto), a slijedi Domovinski pokret s 8,2 posto (u rujnu 7,8 posto). Ovih pet vodećih lista predstavlja izbor tri četvrtine svih birača. U ostatku biračkog tijela najveći je udio zabilježila Stranka s imenom i prezimenom koja bilježi podršku od 2,8 posto (u rujnu 2 posto), a slijede HSS s 1,4 posto (u rujnu 1,4 posto) i IDS s 1,2 posto (prema rujanskih 1,3 posto). Tri su stranke s podrškom od 1 posto: BM 365, Pametno i Živi zid. Šest stranaka bilježi podršku manju od 1 posto i to: HNS (0,8 posto), Reformisti i Hrvatski suverenisti (obje liste po 0,6 posto), te Fokus, HSLS i HSU (po 0,4 posto). Sve ostale stranke bilježe zajednički izbor od 1,6 posto. Udio neodlučnih birača je 12,2 posto (prema rujanskih 11,2 posto).
Premijer Plenković i predsjednik Milanović na vrhu najpozitivnijih ali i najnegativnijih politička osoba u zemlji
Premijer Plenković je najpozitivniji hrvatski političar s izborom od 20,2 posto (prema 24,4 posto iz prethodnog mjerenja u rujnu). Na drugom je mjestu predsjednik Milanović s izborom od 14,6 posto (u rujnu 17,1 posto). Ministar Marić je na trećem mjestu s izborom od 3,3 posto (prema 2,4 posto rujna). Novoizabrani predsjednik SDP-a Peđa Grbin je četvrti izbor s 3 posto (0,9 posto u rujnu). Miroslav Škoro je peti s 2,6 posto (u rujnu 2,7 posto), a slijedi Tomislav Tomašević s 2,5 posto izbora (prema 2,4 posto iz rujna). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Ivan Pernar i Karolina Vidović Krišto (oboje po 1,4 posto), Matija Posavec (1,3 posto) i Sandra Benčić (1,2 posto).
Predsjednik Zoran Milanović na vrhu je ljestvice najnegativnijih hrvatskih političara s izborom od 19,7 posto (u rujnu 15,1 posto), a za vrat mu puše premijer Andrej Plenković s 19 posto (prema rujanskih 14,8 posto). Zagrebački gradonačelnik Bandić vratio se na treće mjesto s izborom od 8,5 posto (u rujnu 6,3 posto), a slijedi predsjednik Sabora Gordan Jandroković s 3,3 posto izbora. Peto mjesto drži Milorad Pupovac s 2,4 posto (u rujnu 3 posto), a slijedi Josipa Rimac s 2,2 posto izbora. Dvoje političara bilježi izbor od 2 posto (Branko Bačić i Katarina Peović), a listu prvih deset najnegativnijih političara zatvaraju Miroslav Škoro (1,7 posto) i Željko Glasnović (1,6 posto).
Iz percepcije najpozitivnijeg i najnegativnijeg hrvatskog političara razvidno je kako su učinci afere Janaf, ali i prateće komunikacije i optužbi imali negativne učinke na obojicu najutjecajnijih hrvatskih političara, predsjednika Milanovića i premijera Plenkovića. Za obojica je zabilježili pad u izboru za najpozitivnijeg političara (nešto veći pad zabilježen je za premijera Plenkovića), ali i rast negativnog doživljaja (malo veći rast zabilježen je za predsjednika Milanovića).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
Postizborna istraživanja pokazuju nastavak trenda polaganog vraćanja krivulje doživljaja smjera zemlje u razdoblje prije korone. Tako smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom listopada podupire 23,6 posto građana (prema 25,7 posto iz rujna, ali i rekordnih 51,2 posto u travnju). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 60,4 posto (prema rujanskih 60,9 posto). Kakav je smjer zemlje ne zna 16 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 68,1 posto (u rujnu 55,5 posto), dok među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Možemo 20,8 posto; Most 16,5 posto, SDP 14,7 posto; Domovinski pokret Miroslava Škore 6,3 posto).
U ovomjesečnom mjerenju doživljaja rada predsjednika Republike Zoran Milanović je za svoj rad dobio ocjenu 2,91 (prema 3,05 iz rujna). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović bilježi među glasačima HSU-a i IDS-a (3,75), te SDP-a (3,63), dok je među glasačima četiti stranke s većim udjelom među biračima ona niža (Most 2,98; Domovinski pokret Miroslava Škore 2,59; HDZ 2,57).
U ovomjesečnom mjerenju doživljaja rada Hrvatskog sabora najviše predstavničko tijelo je zabilježio ocjenu 2,38 (prema 2,46 iz rujna). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 3,17 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (SDP 2,34; Možemo 2,14; Most 2,13; Domovinski pokret 2,00). Vlada RH je za svoj rad dobila ocjenu 2,72 (u odnosu na rujanskih 2,85). Najvića ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,79), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje darežljivi (SDP 2,57; Možemo 2,45; Most 2,29; Domovinski pokret 2,04). Politiku Vlade RH na početku novog mandata podržava 47,8 posto birača (prema 53,3 posto u rujnu). Ovomjesečna podrška je za 9 postotnih bodova niža od mjerenja za treći mjesec prethodnog mandata Vlade premijera Plenkovića koja je tada bila koalicijska s Mostom (u siječnju 2017. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 56,8 posto).
Afera Janaf i novi val korona epidemije najvažnije teme u zemlji
Korupcijska afera Janaf i sukob premijera i predsjednika oko ovog slučaja najvažnija je tema mjeseca za 33,9 posto građana, dok je korona kriza na drugom mjestu s 33,5 posto izbora. Početak školske godine u korona-uvjetima je izbor 5,8 posto građana, dok su svakodnevni napadi predsjednika Milanovića na razne aktere političkog i društvenog života izbor 4,5 posto građana. Gay-pride u Zagrebu i izlazak Josipe Rimac iz istražnog zatvora najvažnije su teme za po 2,7 posto građana, dok su uspjesi hrvatskih informatičkih tvrtki (Nanobit, Rimac...) najvažnija tema za njih 2,5 posto. Sve ostale teme i događaji bilježe izbor manji od 2 posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
