Izjave naškodile doživljaju predsjednika Milanovića osim među glasačima Mosta (CRO Demoskop za RTL, prosinac 2021.)
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
** CRO Demoskop za RTL
▪ HDZ uvjerljivo na vrhu ljestvice stranaka, SDP zadržao drugo mjesto ispred Možemo! koji bilježe pad podrške drugi mjesec u nizu; Most raste drugi mjesec zaredom;
▪ Predsjednik Milanović iako je i dalje najpozitivniji domaći političar zabilježio značajan pad izbora, a na ljestvici slijede premijer Plenković i zagrebački gradonačelnik Tomašević
▪ Andrej Plenković i dalje na čelu ljestvice najnegativnijih političara, ali mu se uz veliki ovomjesečni rast izbora približio predsjednika Milanović; Zlatko Hasanbegović na trećem mjestu
▪ Pad ocjene doživljaja rada predsjednika Republike, Vlade RH i Hrvatskog sabora
▪ Usložnjavanje zdravstvene situacije zbog pandemije u četvrtom valu kao i prateće okolnosti s potvrdama i prosvjedima najznačajnija tema mjeseca
Da su izbori provedeni početkom prosinca HDZ bi bio relativni izborni pobjednik s velikom prednošću ispred političke konkurencije. U mjerenju provedenom u prvim danima ovoga mjeseca HDZ je na vrhu ljestvice rejtinga stranaka s izborom od 27,1 posto (27,4 posto prije mjesec dana). SDP se zadržao na drugom mjestu, ali i povećao prednost pred konkurentom s ljevice, i to s ovomjesečnim izborom od 16,1 posto (prema 16,0 posto u studenom). Platforma Možemo! i drugi mjesec zaredom gubi izbornu potporu, te s izborom od 14,2 posto drži treće mjesto (u studenom 15,9 posto).
Most je i u ovom mjesecu nastavio rast izborne potpore te je početkom prosinca zabilježio izbornu podršku od 8,5 posto (u studenom 8 posto, u listopadu 6,7 posto). Domovinski pokret izbor je 4,9 posto birača (prema 5 posto iz studenog). Ukupno gledajući, dvije trećine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći dio odlazi HDZ-u. Među vodećima dva su međumjesečna dobitnika (Most +0,47; SDP +0,10) i tri gubitnika (Možemo -1,63; HDZ -0,27; DP-0,10).
U ostatku biračkog tijela grupirale su se dvije skupine stranaka, iznad i ispod 1 posto izborne podrške. Iznad 1 posto su sljedećih pet stranaka: Fokus (1,6 posto), Hrvatski suverenisti (1,5 posto), Centar (1,2 posto), HSS (1,1 posto) i IDS (1 posto). Ispod jedan posto su: Živi zid (0,9 posto), HNS (0,8 posto), Reformisti i HSU (obje po 0,7 posto), HSLS (0,5 posto), Radnička fronta i BM 365 (po 0,4 posto). Ostale stranke bilježe izbor od 1,7 posto. I dalje se bilježi visok udio neodlučnih birača (sada 16,7 posto u odnosu na 15,5 posto u studenom).
Čelni ljudi države na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih politička osoba u zemlji
Predsjednik Milanović je i u ovomjesečnom izboru za najpozitivnijeg domaćeg političara i dalje na vrhu ljestvice s izborom od 19,8 posto (prema prošlomjesečnih 23,7 posto). Na drugom je mjestu premijer Plenković s izborom od 15,2 posto (u studenom 16,9 posto). Premda i dalje na vrhu ljestvice i predsjednik i premijer su zabilježili pad izbora za najpozitivnijeg domaćeg političara (predsjednik Milanović za 3,9 postotnih bodova, odnosno premijer Plenković 1,7 postotnih bodova). Zagrebački gradonačelnik T. Tomašević zadržao se na trećem mjestu s izborom od 6,1 posto (u odnosu na 5,3 posto u studenom). Ministar Zdravko Marić je četvrti s izborom od 3,2 posto (prije mjesec dana 3 posto), a slijedi ga novi predsjednik DP i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava s 1,8 posto (prema prošlomjesečnih 2 posto). Marija Selak Raspudić s izborom od 1,7 posto drži šesto mjesto, a među deset političara su još Sandra Benčić (1,3 posto), Peđa Grbin (1,0 posto), Miro Bulj (0,9 posto) i Božo Petrov (0,8 posto).
Na vrhu ljestvice najnegativnijih hrvatskih političara i dalje su premijer Plenković i predsjednik Milanović uz jednu važnu promjenu: premijer je u posljednjih mjesec dana blago smanjio svoj izbor za najnegativnjeg političara dok je s druge strane povećan izbor predsjednika Republike. Na samom je vrhu ljestvice najnegativnijih političara premijer Plenković s izborom 26,1 posto (u odnosu na 29,9 posto iz studenog), dok je predsjednik Milanović na drugom mjestu s 22,4 posto izbora (u studenom 18,9 posto, a prije dva mjeseca 11,9 posto). Na trećem se mjestu ljestvice nalazi Zlatko Hasanbegović s 3,2 posto izbora (prema 1 posto prije mjesec dana), a slijede Milorad Pupovac (2,9 posto) i Gordan Jandroković (2,3 posto izbora). Identičan izbor bilježe Miro Bulj i Mario Banožić (2,2 posto. Među prvih deset političara još su Peđa Grbin (1,4 posto), Vili Beroš (1,2 posto) i Tomislav Tomašević (1,1 posto izbora).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom prosinca podupire 16,2 posto građana (u odnosu na 17 posto iz studenog). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 73,4 posto (prema 72,1 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 10,4 posto građana (prema 10,9 posto u studenom). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 51,2 posto (u studenom 54,1 posto), dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (SDP 13,3 posto; Domovinski pokret 12 posto; Most 11 posto; Možemo! 5,4 posto;).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,95 (prema 3,01 iz studenog). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović bilježi po prvi put među glasačima Mosta (3,56), dok je među glasačima SDP-a zabilježio pad ocjene s prošlomjesečnih 3,64 na sadašnjih 3,48; negativna tendencija u ocjeni rada predsjednika Milanovića zabilježena je i među glasačima platforme Možemo! (sada 3,18 u odnosu na 3,31 prije mjesec dana), ali i među glasačima Domovinskog pokreta (sada 2,59, a u studenom 2,75).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,12 (prema 2,15 iz studenog). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 3,00 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (SDP 1,90; Domovinski pokret 1,89; Možemo 1,84; Most 1,65).
Vlada RH je za svoj rad dobila ocjenu 2,32 (u odnosu na 2,42 u studenom). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,54), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (SDP 2,09; Možemo 1,98; Domovinski pokret 1,91; Most 1,60). Politiku Vlade RH u sedamnaestom mjesecu mandata podržava 34,1 posto birača (prema 35,2 posto u studenom). Unatoč međumjesečnom padu, ovomjesečna razina podrška politici Vlade RH je viša od one koju je zabilježila prethodna vlada A. Plenkovića u istom mjesecu prvog mandata: u ožujku 2018. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 32,9 posto. Međutim, ovomjesečna je potpora Vladi niža od one koju je u sedamnestom mjesecu mandata (svibanu 2013.) bilježila koalicijska Vlada SDP-a i premijera Zorana Milanovića kad je iznosila 34,6 posto.
Eskalacija četvrtog vala pandemije i prosvjedi najvažnije teme mjeseca
Eskalacija četvrtog vala pandemije s povećanjem broja zaraženih i umrlih, proširenje korištenja COVID-potvrda uz prosvjede protivnika najvažnija je tema mjeseca za 40,3 posto građana (prije mjesec dana 40,7 posto). Na drugom je mjestu uhićenje bivše minisitrice Žalac po nalogu Europskog tužiteljstva s izborom od 11,4 posto. Posjeta francuskog predsjednika Macrona, potpis ugovora o strateškom partnerstvu i o kupovini aviona Rafale treći je izbor za temu mjeseca s 9,9 posto. Nastavak sukob na državnom vrhu ovaj je mjesec "tek" na četvtom mjestu sada s izborom od 9,2 posto (prije mjesec dana ova je tema bila na drugom mjestu s izborom od 23,9 posto). Poskupljenja proizvoda za široku potrošnju i energenata, uz nastavak ograničenja cijena naftnih derivata je ovomjesečni izbor za temu mjeseca u 5,9 posto slučajeva (prema 19,2 posto u prošlomjesečnom mjerenju). Kolona sjećanja u Vukovaru i Škabrnji bez podjela je privuklo pozornost i postale izbor za događaj mjeseca u 4,8 posto slučajeva. Iznad jedan posto izbora je ovih sedam tema: pritisak na DORH i Uskok da čelnice podnesu ostavke (2,3 posto), Mostova referendumska inicijativa za ukidanje COVID potvrda (1,7 posto), uhićenje osječkog suca zbog sumnje na pranje novca (1,7 posto), afera sa stanom ministra Banožića i primanjem naknada za odvojeni život (1,5 posto), ukidanje mjere roditelj-odgojitelj u Zagrebu i prosvjed roditelja (1,5 posto), plasman Hrvatske na Svjetsko nogometno prvenstvo (1,4 posto), povlačenje optužnica protiv Ivice Todorića u slučaju Agrokor i uhićenje u vezi s tim postupkom (1,1 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od jedan posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
