Korona-kriza protresla i političku arenu: promjena na vrhu ljestvice stranaka, pozitivnih i negativnih političara (CRO Demoskop za RTL, travanj 2020.)
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
**CRO Demoskop za RTL: mjesečno istraživanje političkih preferencija u Hrvatskoj
Korona-kriza protresla i političku arenu: promjena na vrhu ljestvice stranaka, pozitivnih i negativnih političara
▪ HDZ nakon tri mjeseca ponovo na vrhu ljestvice rejtinga stranaka, prednost ispred SDP-a na razini statističke pogreške; Domovinski pokret Miroslava Škore na trećem mjestu
▪ Vili Beroš na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara, slijedi premijer Plenković, predsjednik Milanović sada na trećem mjestu, a Miroslav Škoro četvrti
▪ Milan Bandić na vrhu ljestvice najnegativnijih domaćih političara, premijer Plenković na drugom, a Davor Bernardić na trećem mjestu
▪ Veliki skok ocjene rada Vlade Andreja Plenkovića i potpore vladinoj politici, ali i Saboru; predsjednik Milanović zabilježio ocjenu vrlo dobar
▪ Korona virus i posljedice na gospodarstvo i društvo u cjelini - tema s najvećim izborom još od siječnja 2004. godine
Korona-kriza je unijela velike promjene u živote građana, ali i značajno protresla političku sliku naše zemlje. Ta se promjena vidi na ljestvici rejtinga stranaka, u rejtingu najpozitivnijih i najnegativnijih političara, te ocjenama rada izvršne i predstavničke vlasti kakve se ne pamte u ovoj fazi mandata bilo koje prethodne vlasti (izvršne ili predstavničke). To pokazuju rezultati prvog istraživanja CRO Demoskopa u doba korone.
HDZ se nakon tri mjeseca vratio na vrh ljestvice rejtinga stranaka i tako potisnuo SDP, stranku koja je bila u pozitivnom "modu" od europarlamentarnih izbora, a što je onda dobilo svoju potvrdu u izborima za predsjednika Republike kada je kandidat ove stranke (i još njih 11) pobijedio tada aktualnu predsjednicu koja nije uspjela obraniti mandat. Da su parlamentarni izbori provedeni početkom travnja (po principu cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 52-57%), HDZ bi bio relativni izborni pobjednik s prednošću ispred SDP-a koja je još uvijek u statističkoj pogrešci. HDZ početkom travnja bilježi izbor od 28,4 posto (prema 26,7 posto iz ožujka), dok je SDP na drugom mjestu s izborom od 27 posto (u ožujku 29,3 posto). Na međumjesečnoj razini (travanj u odnosu na ožujak) zabilježen je rast potpore HDZ-a za 1,7 postotna boda, dok je SDP zabilježio pad od 2,3 postotna boda. Na ovoj međumjesečnoj razini uz SDP vidljiviji su pad zabilježili i NL Mislava Kolakušića i Most (obje liste po 1 postotni bod), te Domovinski pokret Miroslava Škore (-0,6 postotnih bodova).
Na međugodišnjoj razini (usporedba ovogodišnjeg u odnosu na lanjski travanj) SDP je zabilježio rast od 10,1 postotnih bodova (u lanjskom travnju 16,9 posto, prema sadašnjih 27), dok je HDZ zabilježio rast od 0,4 postotnih bodova (lani 28 posto u odnosu na sadašnjih 28,4 posto). Najveći međugodišnji gubitnik je Živi zid s padom od 6,6 postotnih bodova, a slijedi Most s padom od 3,1 postotnih bodova, Start (-2,9), Neovisni za Hrvatsku (-2,6), NL Mislava Kolakušića (-1,8), Glas (-1,6), BM 365 (-1,5) i HNS (-1,1).
Na ljestvici rejtinga stranaka, a nakon ovog vodećeg dvojca, treće mjesto čvrsto drži Domovinski pokret Miroslava Škore s izborom od 10,9 posto (prije mjesec dana 11,5 posto). Četvrto mjesto na ovoj ljestvici drži Most s izborom od 3,8 posto (u odnosu na 4,8 posto iz ožujka). Slijedi HSS na petom mjestu s istim izborom od 2,7 posto (u ožujku 2,3 posto), dok je Živi zid zabilježio izbor od 1,9 posto (prema 1,2 posto u ožujku). Slijedi IDS s 1,8 posto, te Stranka Ivana Pernara s 1,5 posto. Još je pet stranaka s izborom većim od 1 posto: HNS (1,3 posto), Pametno (1,2 posto), BM 365 i HSU (po 1,1 posto) i Hrvatski suverenisti (1,0 posto). Tri su stranke zabilježile izbor od 0,9 posto (NL Mislava Kolakušića, Neovisni za Hrvatsku i Start). Još samo dvije stranke imaju potporu veću od 0,5 posto: HSLS (0,7 posto) i Glas (0,6 posto). Sve preostale stranke imaju rejting niži od 0,5 posto (a među kojima su i neke parlamentarne stranke: HDSSB, HDS, Reformisti, Demokrati), te je njihov skupni izbor od 1,6 posto. U ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 10,5 posto (prema prošlomjesečnih 9,8 posto).
Ministar Beroš na vrhu ljestvice najpozitivnijih, a zagrebački gradonačelnik Bandić najnegativnijih politička osoba u zemlji
Korona kriza je na vrh ljestvice pogurala ministra zdravstva Vilia Beroša koji je najpozitivniji hrvatski političar s izborom od 29,2 posto (prema 2 posto iz ožujka). Ovaj međumjesečni rast od 27,2 postotna boda je ujedno i najveći međumjesečni skok kojeg smo zabilježili od početka mjerenja CRO Demoskop, od siječnja 2004. godine. Na drugom je mjestu premijer Plenković s izborom od 20,9 posto (prema 16,9 posto u ožujku). Predsjednik Republike Zoran Milanović je sada treći s izborom od 17,5 posto (prema 19,4 posto iz ožujka), a slijedi ga Miroslav Škoro s 3,5 posto izbora (7,3 posto u ožujku). Davor Bernardić je peti s 1,4 posto izbora (prema 1,2 posto iz ožujka). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Ivan Pernar, Zdravko Marić i Davor Božinović (sva trojica po 1,2 posto), te mostov dvojac Božo Petrov i Nikola Grmoja (obojica po 0,6 posto).
Korona virus u kombinaciji sa zagrebačkim potresom na vrh ljestvice najnegativnijih hrvatskih političara je pogurala Milana Bandića s izborom od 20,1 posto (u ožujku 11,5 posto). Slijedi premijer Plenković s 12 posto (u odnosu na 19,7 posto u ožujku). Davor Bernardić je treći s 4,7 posto izbora (prema 4,2 posto iz ožujka), a slijedi ga Zoran Milanović s izborom od 4,1 posto (prema 5,6 posto u ožujku). Peto mjesto dijele Gordan Jandroković i Ivan Pernar (obojica s izborom od 2,6 posto). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milan Kujundžić i Miro Kovač (obojica po 1,8 posto), Krešo Beljak (1,7 posto) i Milorad Popovac (1,6 posto).
Smjer kretanja zemlje i ocjene izvršne i predstavničke vlasti
Veliki obrat u ovomjesečnom istraživanju zabiježen je i u utvrđivanju smjera kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma). Tako u ovom prvom mjerenju u doba-korone smjer kretanja zemlje podupire 51,2 posto građana (prema 24,6 posto iz ožujka). Ovo je ujedno i najbolji zabilježeni rezultat od uvrštenja ove istraživačke teme u CRO Demoskop (siječanj 2012. godine) što je još jedan neizravni pokazatelj povjerenja u držanje vlasti i oporbe u uvjetima do sada nezabilježene zdravstvene ugroze. Značajno je smanjen udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru (sada 36,8 posto prema 64,7 prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 12 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 78 posto (u ožujku 53,3 posto), dok među glasačima SDP-a taj udio 49,5 posto (prije mjesec dana 24,2 posto).
Razina potpore politici Vlade RH u četrdeset i prvom mjesecu njezina mandata iznosi 49,9 posto (prema 32,1 posto iz prethodnog mjerenja u ožujku). Radi usporedbe, u istom je mjesecu mandata koalicijske vlade Zorana Milanovića razina podrške iznosila 34 posto. Kad je riječ o nepodršci politike Vlade Andreja Plenkovića u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 25,5 posto (u ožujku 46,1 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,59 (prije mjesec dana je bila 2,2). Radi usporedbe, ocjena rada Vlade Zorana Milanovića je u istom periodu mandata iznosila 2,25. Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada Andreja Plenkovića bilježi među glasačima HDZ-a (3,24), dok je među glasačima SDP-a ona niža (2,39).
U prvom mjerenju doživljaja rada novoizabranog predsjednika Republike Zoran Milanović je za svoj rad u posljednjih mjesec dana dobio ocjenu vrlo dobar (3,59) što je malo bolja ocjena od one koju je u travnju 2015. godine zabilježila njegova prethodnica koja je tada imala čvrstu trojku (3,47).
Hrvatski sabor u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 2,53 (prema 1,98 u ožujku). Ovo je ujedno i najviša ocjena rada najvišeg predstavničkog tijela u zemlji u aktualnom sazivu.
Korona virus i posljedice na gospodarstvo i društvo u cjelini najvažnija tema od siječnja 2004.
Aktualni problemi koja je prouzročila svjetska ugroza korona-virusa, te utjecaji na živote ljudi, gospodarstvo i društvo u cjelini je najvažnija tema u posljednjih mjesec dana. To je ujedno i tema koja je zabilježila najveći izbor za temu mjeseca od početka istraživanja CRO Demoskop, odnosno od siječnja 2004. godine. U ovomjesečnom je istraživanju, koje je u cijelosti pod snažnim utjecajem problema koje je prouzročila zdravstvena ugroza, ova je tema bila izbor četiri od pet hrvatskih građana (82,1 posto). Radi usporedbe, drugi najviši rezultat u posljednjih nešto više od šesnaest godina (196 mjeseci koliko traje redovito mjesečno istraživanje CRO Demoskop), je bilo svjetsko nogometno srebro u ljeto 2018. godine s izborom od 77,2 posto. Pri tom je važno imati na umu da je u sadašnjem mjerenju bila još jedna vrlo velika i važna tema. Tako je katastrofalni potres u Zagrebu najvažnija tema mjeseca za 14,9 posto ispitanika. Ove dvije teme zajedno su pokrile izbor od 97 posto ispitanika. Ostale teme su zabilježile izbor od 0,5 posto ili manje.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
