Ljetna stanka bez značajnijih promjena na političkoj sceni (CRO Demoskop za RTL, rujan 2021.)
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
** CRO Demoskop za RTL
▪ HDZ zadržao veliku prednost pred SDP-om; platforma Možemo! se gotovo izjednačila s SDP-om, Most ispred Domovinskog pokreta
▪ Predsjednik Milanović na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara, slijedi premijer Plenković, Tomislav Tomašević na trećem mjestu
▪ Andrej Plenković na čelu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi, dok je na trećem mjestu Miroslav Škoro
▪ Rast ocjene doživljaja rada predsjednika Republike i Vlade RH, uz blagi pad ocjene za rad Hrvatskog sabora
▪ Uspješna turistika sezona u COVID-okolnostima i spajanje konstrukcije Pelješkog mosta najvažnije teme prethodnog mjeseca
Ljetna stanka, osim sukoba u dvije oporbene stranke, nije donijela prevelike političke promjene niti pretjerana pomicanja na hrvatskoj političkoj karti. HDZ je i dalje vodeća politička stranka s izraženijom prednošću u odnosu na druge stranke. U prvom je poslijeljetnom mjerenju HDZ na vrhu ljestvice rejtinga stranaka s izborom od 27,3 posto (27,4 posto u prethodnom mjerenju u srpnju). SDP i dalje drži drugo mjesto, sada s izborom od 17,9 posto (u odnosu na 18,7 posto u srpnju). Platforma Možemo! je nastavila s tendencijom rasta te se prilično približila svom konkurentu s ljevice u borbi za drugo mjesto. U ovomjesečnom istraživanju Možemo! je zabilježio izbor od 17,2 posto (u odnosu na 16,9 posto u srpnju). Platforma Možemo! je od svibanjskih lokalnih izbora udvostručila političku potporu (rast izborne podrške od svibnja do srpnja iznosi 8,03 postotnih bodova). Most se vratio na četvrto mjesto i potisnuo konkurentski Domovinski pokret koji je gotovo prepolovio izbornu podršku u posljednja dva mjeseca, odnosno od početka sukoba u stranci. Most bilježi izbornu podršku od 7,7 posto (u srpnju 4,8 posto), dok je Domovinski pokret izbor njih 3,8 posto (prema srpanjskih 6,4 posto). Tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od pet vodećih lista.
U ostatku biračkog tijela najveći je udio bilježe dvije centrističke stranke: Fokus (1,9 posto) i Centar (1,8 posto). Slijede HSS (1,5 posto) i IDS (1 posto). Ispod jedan posto su: Živi zid (0,9 posto), HNS (0,8 posto), Hrvatski suverenisti (0,7 posto), Reformisti, Radnička fronta i BM 365 (sve tri stranke po 0,6 posto), te HSLS i HSU (po 0,4 posto). Ukupni zbroj podrške preostalih stranaka iznosi 1,3 posto. Udio neodlučnih birača je 13,7 posto (koliko je zabilježeno i u istraživanju iz srpnja).
Čelni ljudi države na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih politička osoba u zemlji
Predsjednik Milanović je na vrhu najpozitivnijih hrvatskih političara s izborom od 18,7 posto (prema 17,5 posto iz prethodnog mjerenja u srpnju). Slijedi premijer Plenković na drugom mjestu s izborom od 16,4 posto (u srpnju 17,1 posto). Na trećem se mjestu zadržao novoizabrani zagrebački gradonačenik Tomislav Tomašević s izborom od 12,8 posto (u odnosu na 14,9 posto iz srpnja). Ministar Zdravko Marić je četvrti s izborom od 2,5 posto (u srpnju 1,7 posto), a slijedi ga Peđa Grbin s 2,2 posto (prema srpanjskih 1,9 posto). Marin Miletić, Vili Beroš i Božo Petrov dijele šesto mjesto s izborom od 0,9 posto. Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Miro Bulj, Miroslav Škoro i Ivo Josipović (sva trojica na 0,7 posto).
Na vrhu ljestvice najnegativnijih hrvatskih političara je hrvatski premijer Plenković s izborom 24,2 posto (u odnosu na 26,3 posto iz srpnja). Predsjednik Zoran Milanović je na drugom mjestu s 14,1 posto izbora (u srpnju 19,7 posto). Na trećem se mjestu ove ljestvice nalazi Miroslav Škoro sa 6,4 posto izbora (prema 4,3 posto prije dva mjeseca), a slijede Gordan Jandroković i Milorad Pupovac (obojica po 2,7 posto izbora). S 2,1 posto izbora su dva političara (Peđa Grbin i Zlatko Hasanbegović). Među prvih deset političara još su Tomislav Tomašević s izborom od 1,7 posto, Vili Beroš (1,6 posto) i Darko Horvat (1,4 posto).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
Veliki skok BDP-a kao i pozitivni rezultati turističke sezone u COVID-okolnostima nisu pretjerano pomogli rastu doživljaja smjera kretanja naše države. Tako smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom rujna podupire 23,0 posto građana (u odnosu na 22,4 posto iz srpnja). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 61,6 posto (prema 62,6 posto prije dva mjeseca). Kakav je smjer zemlje ne zna 15,4 posto građana (prema 15 posto u srpnju). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 59,7 posto (u srpnju 60,4 posto), dok među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (SDP 28 posto; Možemo 9,8 posto; Most 9,6 posto; Domovinski pokret 7,8 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,09 (prema 2,90 iz srpnja). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović bilježi među glasačima SDP-a (3,88), dok je među glasačima četiri stranke s većim udjelom među biračima ona niža (Možemo 3,40; Domovinski pokret 3,35; Most 3,18; HDZ 2,70).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,15 (prema 2,20 iz srpnja). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,92 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (Domovinski pokret 2,10; Most 1,96; SDP 1,93; Možemo 1,76).
Vlada RH je za svoj rad dobila ocjenu 2,44 (u odnosu na 2,40 u srpnju). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,64), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (SDP 2,18; Možemo 1,95; Domovinski pokret 1,93; Most 1,91). Politiku Vlade RH u četrnaestom mjesecu mandata podržava 37,5 posto birača (prema 37,8 posto u srpnju). Ovomjesečna podrška je viša od one koju je zabilježila prethodna vlada A. Plenkovića u četrnaestom mjesecu prvog mandata: u prosincu 2017. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 33,6 posto prema sadašnjih 37,5 posto. Ovomjesečna je potpora Vladi viša i od one koju je u veljači 2013. godine bilježila koalicijska Vlada SDP-a i premijera Zorana Milanovića kad je iznosila 35,7 posto.
Uspješna turistička sezona i spajanje konstrukcije Pelješkog mosta najvažnije teme mjeseca
Uspješna turistička sezona u COVID-okolnostima tema je mjeseca za 19,1 posto građana. Na drugom je mjestu spajanje konstrukcije Pelješkog mosta s 15,8 posto izbora, a s 15,2 posto izbora sliljede događaji u vezi COVID-a (novi val, rast zaraza, novi pristup mjerama..). Izbor od 8,9 posto je zaslužila vanjsko-politička tema s refleksijama na unutarnju politiku – Afganistan (povratak talibana na vlast, najava prihvaćanja određenog broja Afganistanaca u našu zemlju). Nevrijeme u dijelovima zemlje bilježi izbor od 6,9 posto, a sporost u obnovi potresom oštećenih objekata u središnjem dijelu zemlje je najvažnija tema za 6,7 posto građana. Veliki rast BDP-a od 16,1 posto je bila najvažnija tema mjeseca za 5,7 posto građana, a iznad 5 posto je još jedna tema: Najava ukidanja prešutnog minusa na tekućim računima građana (5,1 posto izbora). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od pet posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
