Možemo! najveći međumjesečni gubitnik izborne potpore
▪ HDZ uz blagi međumjesečni pad i dalje uvjerljivo vodi na vrhu ljestvice rejtinga stranaka, SDP uz blagi rast podrške drži drugo mjesto dok je najveći mjesečni pad zabilježila platforma Možemo!, Domovinski pokret i dalje ispred Mosta
▪ Predsjednik Milanović zadržao vrh ljestvice najpozitivnijih domaćih političara ispred premijera Plenkovića, Ivanu Penavi treće mjesto
▪ Andrej Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi izbor; Milorad Pupovac na trećem mjestu
▪ Blagi rast ocjene za rad predsjednika Republike, ali i za rad Hrvatskog sabora i Vlade RH
▪ Prosvjedi seljaka i blokade prometnica u Slavoniji zbog svinjske kuge najvažnija tema proteklog mjeseca
Da su izbori provedeni početkom prosinca HDZ bi bio relativni izborni pobjednik s izraženom prednosti ispred političke konkurencije, SDP-a ali i ostalih političkih stranaka. Tako je u mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 4. i 7. prosinca HDZ zabilježio izbor od 25 posto (25,3 posto prije mjesec dana). Ovo je ujedno i najniža razina izborne podrške HDZ-u od početka ove godine. Na drugom mjestu je SDP s 15,5 posto (u odnosu na 15,2 posto iz studenog). Možemo! je na trećem mjestu s 9,2 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 11 posto), što je njihov najniži ovogodišnji rezultat. Nakon prošlomjesečnog rasta izborne podrške na valu zaoštravanja komunikacije koja je pratila pripremu ovogodišnje Kolone sjećanja u Vukovaru, Domovinski se pokret ovaj mjesec zadržao na četvrtom mjestu sada s izborom od 7,9 posto (u studenom 8,4 osto). Most je zabilježio potporu od 7,7 posto (prema prošlomjesečnih 7,4 posto). Ukupno gledajući, dvije trećine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći dio „uzima“ HDZ. Od vodeće petorke u ovomjesečnom mjerenju su dvije stranke u plusu, apreostale tri bilježe minus na izbornom kontu. Međumjesečni su rast zabilježili SDP i Most (u oba slučaja po 0,3 postotna boda), dok međumjesečni pad izborne podrške zabilježile: Možemo! (-1,8 postotna boda), Domovinski pokret (-0,5 postotnih bodova) i HDZ (-0,3 postotna boda). Na međugodišnjoj razini u odnosu na prošlogodišnji prosinac od vodeće petorke dvije su stranke zabilježile međugodišnji rast (Domovinski pokert +2 postotnih bodova i SDP +0,1 postotnih bodova). U međugodišnjem minusu su HDZ (-1,9 postotnih bodova), Most (-1,3 postotna boda) i Možemo (-1,1 postotnih bodova).
U ostatku političke scene izdvojile su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto). U prvoj su skupini sljedećih je devet stranaka: Centar (1,9 posto), Radnička fronta (1,7 posto), Fokus (1,4 posto), HSS (1,3 posto), HNS (1,2 posto), Hrvatski suverenisti i IDS (obje po 1,1 posto), te HSU i Socijaldemokrati (po 1,0 posto). Ispod jedan posto su ovih pet stranaka: Odlučnost i pravednost (0,9 posto), novoosnovana stranka Republika (0,6 posto), Ključ Hrvatske (0,6 posto), AP-Akcija za promjene i HSLS (po 0,5 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 1,1 posto. I dalje se mjeri visok udio neodlučnih birača (18,8 posto prema prošlomjesečnih 16,7 posto).
Čelni ljudi države na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji
Predsjednik Milanović je u izboru za najpozitivnijeg domaćeg političara i dalje na vrhu ove ljestvice (gdje se neprekidno nalazi još od ožujka 2021. godine). Zoran Milanović je najpozitivniji aktualni hrvatski političar za 18,3 posto ispitanika (u odnosu na prošlomjesečnih 18,2 posto). Na drugom mjestu ove ljestvice nalazi se premijer Plenković s izborom od 14,9 posto (prema 15,4 posto iz studenog). Na trećem je mjestu predsjednik Domovinskog pokreta i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava s izborom od 3,5 posto (prema prošlomjesečnih 4,1 posto). Četvrto mjesto drži gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević s 3,2 posto izbora (jednako kao i u studenom). Kandidatkinja Možemo! za hrvatsku premijerku Sandra Benčić je i dalje peti izbor s 3 posto (isto kao u prethodnom mjesecu). Šesto mjesto dijele Biljana Borzan i Dalija Orešković s izborom od 1,7 posto. Slijedi predsjednik SDP-a Peđa Grbin na osmom mjestu s 1,4 posto izbora (prema prošlomjesečnih 1,6 posto). Među deset najpozitivnijih političara su još Karolina Vidović Krišto (1,4 posto izbora) i Ivica Puljak (1,1 izbora). Među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara pet je predsjednika stranaka - HDZ, SDP, Možemo, DP te Odlučnost i pravednost.
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je premijer Plenković s izborom 31,5 posto (u odnosu na 30,5 posto iz studenog). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 11 posto (u studenom 10,8 posto). Treće mjesto u ovomjesečnom istraživanju drži Milorad Pupovac s izborom od 2,8 posto (jednako kao i prije mjesec), dok je Tomislav Tomašević s izborom od 2,7 posto na četvrtom mjestu (u studenom 2,2 posto). Ministar Grlić Radman je na petom mjestu s izborom od 2,4 posto (prije mjesec dana 4,5 posto). Dalje slijede poznata politička imena: Peđa Grbin (2,2 posto), Ivan Penava (2,1 posto), Mario Banožić (1,6 posto), Gordan Jandroković (1,5 posto) i Hrvoje Zekanović (1,3 posto).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom prosinca podupire 18,1 posto građana (u odnosu na 18,2 posto iz studenog). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 68,4 posto (prema 69 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 13,5 posto građana (prema 12,8 posto iz prethodnog mjeseca). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 55,8 posto, dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Most 9,9 posto; SDP 9,5 posto; Možemo! 7,5 posto; Domovinski pokret 5,3 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,96 (prema 2,89 iz studenog). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,86), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,09) Mosta (3,05) i Domovinskog pokreta (2,72), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,44). Radi usporedbe zanimljivi su rezultati koje su u istom mjesecu mandata zabilježeni za prethodnike aktualnog predsjednika. U 46. mjesecu mandata bivša predsjednica Grabar-Kitarović za svoj je rad zabilježila ocjenu od 3,14, dok je bivši predsjednik Josipović u istom mjesecu mandata zabilježio još i veću ocjenu (3,62).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,13 (u studenom 2,09). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,87 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima platforme Možemo i iznosi 1,76.
Vlada RH je početkom prosinca za svoj rad dobila ocjenu 2,25 (prema 2,23 iz prethodnog mjeseca). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,40), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (SDP 1,90; Most 1,89; Domovinski pokret 1,86; Možemo 1,78). Politiku Vlade RH u četrdeset i prvom mjesecu mandata podržava 26,2 posto ispitanika (u odnosu na 25,2 posto iz studenog). U usporedbi s istim, 41. mjesecom mandata, razina podrška politici Vlade RH niža je od one koju je zabilježila prethodna Vlada A. Plenkovića u istoj fazi prvog mandata: u ožujku 2020. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 33 posto (sada 26,2 posto). Ona je niža i od one koju je u svibnju 2015. bilježila koalicijska Vlada SDP-a i premijera Zorana Milanovića kada je iznosila 30 posto.
Prosvjedi seljaka i blokade prometnica zbog svinjske kuge najvažnija tema mjeseca
Prosvjedi seljaka i blokade prometnica u Slavoniji zbog svinjske kuge najvažnija je tema za 28 posto hrvatskih građana. Ratni sukob između Izraela i Hamasa u Gazi, prvo primirje i razmjena talaca i zatvorenika je izbor 14,2 posto građana. Na trećem je mjestu već dobro poznata, stara tema – visoka inflacija – s izborom od 13 posto. Prometna nesreća bivšeg ministra obrane Maria Banožića i izbor novog ministra je izbor 10,6 posto građana. Dalje slijedi Slučaj trovanja mineralnom vodom u Rijeci (4,6 posto izbora), rat u Ukrajini (3,8 posto), prijepori oko Kolone sjećanja u Vukovaru zbog HOS-a na čelu kolone (3,4 posto), povećanje broja zaraženih od hripavca (3,2 posto). Sve su ostale teme zabilježile manji izbor od 3 posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
