Na ljestvici stranaka ništa novo, Ivan Anušić drugi najpopularniji HDZ-ovac
▪ HDZ na vrhu ljestvice na istoj udaljenosti ispred SDP-a kao i prethodni mjesec, Možemo u blagom padu nakon „otpora“ MP Thompsonu, Drito nakon promjene naziva u blagom padu
▪ Predsjednik Milanović na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara ispred Andreja Plenkovića na drugom i Tomislava Tomaševića na trećem mjestu
▪ Andrej Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović se nakon mjesec dana vratio na drugo mjesto, a Tomašević ponovo treći izbor
▪ Blagi pad ocjena za rad predsjednika Republike, Sabora i Vlade RH
▪ Američko-izraelski napad na Iran uz proširenje rata na Bliskom Istoku najznačajnija tema već drugi mjesec zaredom
Da su izbori provedeni početkom travnja HDZ bi bio relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja SDP-a. U ovomjesečnom mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 31. ožujka i 2. travnja HDZ je zabilježio izbor od 30 posto (u odnosu na 29,7 posto iz ožujka). Na drugom mjestu zaostaje stalni pratitelj SDP, s izborom od 22,8 posto (prema 22,6 posto iz u prošlomjesečnom mjerenju). Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 11,8 posto (prema 12,3 posto iz prošlomjesečnog mjerenja). Most je na četvrtom mjestu s 6,4 posto podrške (u odnosu na 6,2 posto iz prethodnog mjeseca). Na petom je mjestu s 2,2 posto izbora je stranka Drito bračnog para Raspudić (prema 2,6 posto prije mjesec dana). Domovinski pokret bilježi 2,1 posto podrške (prema 2,4 posto iz ožujka). Ukupno gledajući, tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka od čega najveći dio „uzimaju“ HDZ i SDP (52,8 posto birača). Dobitnici mjeseca su HDZ (+0,3 postotnih bodova), te Most i SDP (obje s +0,2 postotna boda). Slabiji rezultat od prošlomjesečnog mjerenja su zabilježili Možemo (-0,5 postotnih bodova) i DP (-0,4 postotna boda).
Ostale političke stranke su zabilježile izbor manji od 2 posto, te su podijeljene u dvije skupine na granici od 1 posto. Na vrhu niza ovih stranaka iznad 1 posto podrške je Centar (1,2 posto), IDS i Domino (obje po 1,1 posto). U drugoj skupini ispod 1 posto podrške su: Pravo i pravda (0,9 posto), Nezavisna platforma Sjever, Hrvatski suverenisti i HSU (sve tri po 0,8 posto), HSS (0,6 posto), HNS i HSLS (po 0,5 posto), te Fokus (0,4 posto). Manje od 0,4 posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 1,1 posto. U ovomjesečnom je mjerenju zabilježeno 14,9 posto neodlučnih (u usporedbi s 14,2 posto iz ožujka).
U odnosu na istraživanje iz travnja prošle godine uz pojavu stranke Drito bračnog para Raspudić, od vodećih stranaka dvije su u rezultatskom plusu (HDZ +4,2 postotnih bodova; Možemo +1,6 postotna boda), dok su ostale zabilježile negativni međugodišnji saldo (SDP -3,6 postotna boda; Most -0,6 postotni bodova, DP -0,3 postotnih bodova).
Najutjecajniji hrvatski politički dvojac na vrhu ljestvica najpozitivnijih, ali i najnegativnijih hrvatskih političara
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 26,8 posto ispitanika (u odnosu na 26,7 posto iz ožujka). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je na drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 16 posto (prema 15,9 posto iz prošlog mjerenja u ožujku). Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 5,8 posto (prema prošlih 5,7 posto). Četvrto mjesto s izborom od 3 posto drži drugi čovjek HDZ-a, ministar obrane Ivan Anušić (u ožujku 1,8 posto), a slijedi ga Ivana Kekin s rezultatom od 2,1 posto (u ožujku 2,4 posto). Dalje slijede Biljana Borzan i Dalija Orešković (obje po 1,6 posto), Marija Selak Raspudić (1,2 posto), Ivan Penava (1,1 posto) i Marin Miletić (1,0 posto). Među deset najpozitivnijih političara četiri su predsjednika stranaka (HDZ, Možemo, Drito, DOSIP), dok je predsjednik SDP-a odmah „ispod praga“ i s 0,8 posto izbora dijeli jedanaesto mjesto s još troje političara (S. Benčić, B. Petrov, T. Picula).
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države i glavnog grada, premijer Plenković, predsjednik Milanović i gradonačelnik Tomašević. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 31,3 posto (u odnosu na 36,6 posto iz ožujka), dok je na drugom mjestu predsjednik Milanović s izborom od 9,4 posto (u ožujku 9,1 posto). Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević je treći izbor s 7,8 posto izbora (prema 8,4 posto iz ožujka). Na visoko četvrto mjesto se vratio stari „stanar“ Milorad Pupovac s izborom od 3,2 posto (prema 2,2 posto prije mjesec dana), dok je Ivan Penava na petom mjestu s 2,8 posto izbora (prema 2,3 posto iz ožujka). Šesti izbor na ovoj ljestvici je Josip Dabro s 2,7 posto (prije mjesec dana je bio na 6,6 posto izbora). U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Ivan Anušić (2,4 posto), Sandra Benčić (2,3 posto), Gordan Grlić Radman (2,0 posto) i Siniša Hajdaš Dončić (1,6 posto).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada Predsjednika, Sabora i Vlade
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom travnja podupire 19,7 posto građana (preme 20,1 posto iz ožujka). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 70,9 posto (prema 70,6 posto u ožujku). Kakav je smjer zemlje ne zna 9,4 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 52,7 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina znatno niža i iznosi 11,8 posto. Glasači oporbenih stranaka su kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (Most 12,6 posto; Drito 11,8 posto, SDP 8,7 posto; Možemo 5,2 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,14 (prema 3,17 iz prethodnog mjerenja u ožujku). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,94), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,29), Mosta (3,05), DP (2,85), HDZ (2,56) i Drito (2,55).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,15 (prema 2,17 iz ožujka). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,89 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima Možemo! i iznosi 1,74.
Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad dobila ocjenu 2,34 (prema prošlih 2,36). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,72), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (DP 2,48; Drito 2,23; Most 1,99; SDP 1,76; Možemo 1,58). Doživljaj rada Vlade RH utvrđivan je i kroz razinu podrške politici Vlade Andreja Plenkovića koju u dvadeset i trećem mjesecu trećeg mandata podržava 28,9 posto ispitanika (u ožujku 28,3 posto).
Američko-izraelski napad na Iran i eskalacija rata na Bliskom Istoku najvažnija tema drugi mjesec zaredom
Najvažnija tema u posljednjih mjesec dana, jednako kao i prethodni mjesec, je američko-izraelski napad na Iran i eskalacija rata na Bliskom Istoku s izborom od 48,2 posto. I druga je tema izravna posljedica prve, odnosno poskupljenje cijena goriva i intervencija Vlade kroz smanjenje trošarina što je izbor za temu mejseca za 15,5 posto građana. Olujno nevrijeme je navažniji događaj za 10,7 posto građana, dok je naša stara tema, inflacija po kojoj je Hrvatska sada na vrhu u eurozoni, nalazi i dalje visoko, odnosno na četvrtom mjestu s 8,6 posto izbora. Afera u Skijaškom savezu zbog pronevjere 30 mil. EUR-a je najvažnija tema za 5,5 posto ispitanika, dok je Milanovićevo otkazivnje susreta Brdo-Brijuni zbog izjava Vučića najvažnija tema za njih 2,2 posto. Tri su teme s izborom iznad 1 posto: objava o kineskim raketama za Vojsku Srbije i s tim povezane prepirke u državnom vrhu o tome tko je znao za rakete, te o nabavi protuzračnog sustava (1,4 posto izbora), rat u Ukrajini, nastavak borbi bez pregovora u posljednjih mjesec dana (1,3 posto) i Milanovićevo zaoštravanje odnose s Izraelom (1,2 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 1 posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
