Neželjeni završetak ljeta za vladajuće
▪ Vladajući zabilježili pad svih vrijednosti koje su mjerene (podrška stranci, podrška i ocjena rada Vlade, smjer kretanja zemlje, percepcija Andreja Plenkovića)
▪ Unatoč ovim negativnim rezultatima posljednjeg mjerenja, HDZ je na vrhu ljestvice rejtinga stranaka zadržao veliku prednosti ispred SDP-a; Možemo ispred Mosta, DP i Domino se i dalje „prate u stopu“
▪ Predsjednik Milanović na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara ispred Andreja Plenkovića na drugom i Tomislava Tomaševića na trećem mjestu
▪ Andrej Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi izbor; Milorad Pupovac na trećem mjestu
▪ Rast ocjene rada predsjednika Republike, a pad za rad Vlade RH i Hrvatskog sabora
▪ Sinjski koncert Marka Perkovića Thompsona i 30. obljetnica Oluje najznačajniji događaji u posljednjih mjesec dana
Da su izbori provedeni početkom rujna HDZ bi bio relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja SDP-a. U ovomjesečnom mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 1. i 4. rujna HDZ je zabilježio izbor od 28,2 posto (u odnosu na 29,4 posto iz kolovoza). Ovomjesečnim padom ocjene zaustavljen je tromjesečni trend rasta podrške HDZ-u (od lipnja do kolovza rast podrške stranci iznosio je 3,7 postotnih bodova). Na drugom mjestu zaostaje stalni pratitelj SDP, s izborom od 23 posto (prema 22,9 posto iz kolovoza). Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 11,3 posto (prema prošlomjesečnih 10,9 posto). Most je na četvrtom mjestu s ovomjesečnom podrškom od 6,6 posto (prema 6 posto iz kolovoza). Na petom je mjestu stranka Marije Selak Raspudić s podrškom od 1,8 posto (prema kolovoških 1,7 posto), a slijedi „par“ DP i Domino. Početkom rujna DP bilježi podršku od 1,5 posto (u kolovozu 1,6 posto), a Domiono 1,4 posto (prema prošlomjesečnih 1,6 posto). Ukupno gledajući, tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka od čega najveći dio „uzimaju“ HDZ i SDP (preko 50 posto birača).
Ostatak političkih stranaka grupirane su u dvije skupine s granicom na 1 posto. U prvoj skupini iznad 1 posto su tri stranke: Pravo i pravda (1,3 posto), IDS (1,2 posto) i Centar (1,1 posto). Ispod 1 posto su: Nezavisna platforma Sjever (0,8 posto), Radnička fronta i HSS (obje po 0,7 posto), HNS (0,6 posto), Fokus i HSU (obje po 0,5 posto), Hrvatski suverenisti i HSLS (po 0,4 posto). Manje od 0,4 posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 1,4 posto. U ovomjesečnom je mjerenju zabilježeno 16,8 posto neodlučnih (u usporedbi s 16,3 posto iz kolovoza).
Najutjecajniji hrvatski politički dvojac na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 27,7 posto ispitanika (u odnosu na 27,5 posto iz kolovoza). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 15,7 posto (prema 17,3 posto iz prošlog mjerenja u kolovozu). Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 3,8 posto (prema kolovoških 4,1 posto). Četvrto mjesto s izborom od 2,3 posto drži Dalija Orešković (u kolovozu 1,7 posto). Na petom je mjestu Ivana Kekin s izborom od 2,1 posto (u kolovozu 1,2 posto). Dalje slijede Ivan Anušić (2,0 posto), Marija Selak Raspudić (1,9 posto), Božo Petrov (1,7 posto), Sandra Benčić (1,4 posot), te Biljana Borzan i Siniša Hajdaš Dončić (oboje po 1,2 posto). U posljednjih mjesec dana najveći su „dobitnici“ na ljestvici pozitivnih političara Ivana Kekin (+ 0,87 postotnih bodova), Dalija Orešković (+0,58), te Božo Petrov i Marija Selak Raspudić (oboje po 0,32 postotna boda).
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 33,2 posto (u odnosu na 31,8 posto iz kolovoza). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 9,9 posto (u kolovozu 8,6 posto). Na trećem je mjestu Milorad Pupovac s izborom od 7,5 posto (u kolovozu 6,5 posto). Slijedi Ivan Penava s izborom od 4,5 posto (prema kolovoških 5,9 posto). Peti izbor na ovoj ljestvici je Hrvoje Zekanović s izborom od 2,2 posto (u kolovozu 0,7 posto), a slijedi zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s izborom od 1,8 posto (u kolovozu 2,8 posto). Dalje slijede Dalija Orešković s 1,7 posto (u kolvoozu 0,9 posto). U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Gabrijela Žalac i Ivo Sanader (oboje po 1,6 posto izbora), te Gordan Grlić Radman (1,3 posto). Najveći „gubitnici“ na ljestvici „negativaca“ u promatranom razdoblju su: Hrvoje Zekanović (+1,5 postotni bod), Andrej Plenković (+1,4) i Zoran Milanović (+1,3).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada Predsjednika, Sabora i Vlade
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom rujna podupire 25,3 posto građana (preme 28,8 posto iz kolovoza). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 67,2 posto (prema 60,3 posto u kolovozu). Kakav je smjer zemlje ne zna 7,5 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 63,9 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina znatno niža i iznosi 18,2 posto. Glasači oporbenih stranaka su znatno kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (SDP 14,8 posto; Možemo 8,4 posto; Most 4,5 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,25 (prema 3,28 iz prethodnog mjerenja u kolovozu). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,78), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,22), Mosta (3,19), Domovinskog pokreta (3,03) i dok je niža ocjena zabilježene među biračima HDZ-a (2,77).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,20 (u kolovozu ta je ocjena iznosila 2,22). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 3,09 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima Možemo! i iznosi 1,79.
Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad dobila ocjenu 2,34 (prema prošlih 2,38). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,79), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (DP 2,49; Most 1,96; SDP 1,79; Možemo 1,66). Doživljaj rada Vlade RH utvrđivan je i kroz razinu podrške politici Vlade Andreja Plenkovića koju u šesnaestom mjesecu trećeg mandata podržava 29,4 posto ispitanika (prije mjesec dana 34,7).
Koncert Marka Perkovića Thompsona u Sinju i 30. obljetnica Oluje najvažniji događaji u kolovozu
U posljednjih se mjesec dana nije izdvojio niti jedan događaj ili tema s izraženijim izborom kakav smo bilježili u većini prethodnih mjerenje. Tako i najčešći izbor za događaj mjeseca ovaj put bilježi izbor od svega 17,7 posto (sinjski koncert Marka Perkovića Thompsona). Za ilustraciju ove koncentracije najvažnijeg događaja može poslužiti prošlomjesečno mjerenje kad je vojni mimohod zabilježio izbor od 30,8 posto, a usporedbe radi najveća razina je zabilježena nakon petrinjskog potresa 83,7 posto ili korona virus i lock-down 82,1 posto. U ovomjesečnom mjerenju na drugom je mjestu proslava 30. obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja s izborom od 16,3 posto ispitanika, dok je za njih 15,9 posto to bila tema inflacije i poskupljenja hrane i usluga. Eskalacija rata u Gazi, povećanje brutalnosti izraelskih napada i politika izgladnjivanja, uz pritisak iz svijeta za okončanjem ove brutalnosti je najvažnija tema za 7,4 posto ispitanika. Tri su teme s podrškom oko 5,5 posto: braniteljske akcije zabrane kulturnih manifestacija u Benkovcu i Šibeniku (5,7 posto), rasprave o navodnoj ustašizaciji zemlje (5,6 posto) i nastavak agresije Rusije na Ukrajinu, pokušaji Trumpa da okonča rat (5,5 posto). Tri su događaja s izborom većim od 2 posto: ljetne vrućine i brojne lokalne oluje i nevremena (2,8 posto), slučaj novinarke Danke Derifaj, DORH nakon 4 godine od objave priloga na RTL-u pokrenuo postupak (2,5 posto), i prosvjedi i neredi u Srbiji (2,1 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 2 posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
