Ništa novo na političkoj sceni (CRO Demoskop za RTL, travanj 2023.)
▪ HDZ zadržao veliku prednost ispred političke konkurencije; SDP treći mjesec zaredom bilježi rast podrške; Možemo! i dalje treći ispred Mosta i Domovinskog pokreta
▪ Predsjednik Milanović zadržao vrh ljestvice najpozitivnijih domaćih političara ispred premijera Plenkovića, Tomislav Tomašević treći, a Ivan Penava na četvrtom mjestu
▪ Andrej Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi izbor; Hrvoje Zeklanović i dalje na trećem mjestu
▪ Blagi rast ocjene za rad predsjednika Republike, Hrvatskg sabora i Vlade
▪ Visoka inflacija u Hrvatskoj, uz blago usporavanje trenda rasta najvažnija tema mjeseca
Da su izbori provedeni početkom travnja HDZ bi bio relativni izborni pobjednik sa značajnom prednosti ispred političke konkurencije, SDP-a ali i ostalih političkih stranaka. Tako je u mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 2. i 5. travnja HDZ zabilježio izbor od 25,7 posto (25,8 posto prije mjesec dana). Na drugom mjestu je SDP koji je treći mjesec u nizu zabilježio rast izborne podrške te u ovomjesečnom istraživanju bilježi izbor od 15,6 posto (prema prošlomjesečnih 15,4 posto). Platforma Možemo! se zadržala na trećem mjestu s potporom od 9,4 posto (u odnosu na 9,8 posto iz ožujka). Mostova izborna podrška je na 8,3 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 9,3 posto). Domovinski pokret je na petom mjestu s izborom od 6,7 posto (u ožujku 6,8 posto). Ukupno gledajući, dvije trećine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći dio „uzima“ HDZ. Od pet vodećih stranaka u ovomjesečnom mjerenju njih su dvije zabilježele blagi rast, dok su preostale tri u negativnom polju. Međumjesečni rast su zabilježile HDZ i SDP (obje stranke po 0,2 postotna boda), dok su međumjesečni pad zabilježili Domovinski pokret (-0,2 postotna boda), Možemo (-0,4 postotna boda) i Most (-0,98 postotnih bodova). Na međugodišnjoj razini od vodeće petorke dvije su stranke zabilježila međugodišnju rast (Domovinski pokret +1,9 postotnih bodova, HDZ +0,4), dok su ostale tri u negativnom međugodišnjem saldu (Možemo -3,4 boda; Most -2,1 bodova; SDP -1,5 bodova).
U ostatku političke scene izdvojile su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto izborne podrške). U prvoj su skupini iznad 1 posto sljedećih sedam stranaka: Centar (3,4 posto), Radnička fronta (1,8 posto), HSS (1,6 posto), Fokus (1,5 posto), Hrvatski suverenisti (1,4 posto) i IDS (1,1 posto). Ispod jedan posto su ovih sedam stranaka: Socijaldemokrati (0,9 posto), HNS, HSU i Ključ Hrvatske (0,8 posto), HSLS (0,6 posto), BM 365 (0,5 posto) i Reformisti (0,4 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 1,8 posto. I dalje se mjeri visok udio neodlučnih birača (16,7 posto prema prošlomjesečnih 16,5 posto).
Čelni ljudi države na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji
Predsjednik Milanović je u izboru za najpozitivnijeg domaćeg političara i dalje na vrhu ove ljestvice (gdje se neprekidno nalazi još od ožujka 2021. godine). Zoran Milanović je najpozitivniji aktualni hrvatski političar za 16,8 posto ispitanika (jednako kao i u prošlomjesečnom mjerenju). Na drugom mjestu ove ljestvice nalazi se premijer Plenković s izborom od 15,8 posto (prema 15,1 posto iz ožujka). Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević je na trećem mjestu najpozitivnijih hrvatskih političara s izborom od 4,4 posto (u prethodnom mjesecu 4,8 posto), a slijedi ga gradonačelnik Vukovara i predsjednik DP-a, Ivan Penava s 3,5 posto (prema prošlomjesečnih 3,9 posto). Peto mjesto drži Sandra Benčić s izborom od 2,3 posto (u ožujku 1,7 posto). Šesto mjesto zauzima Božo Petrov s izborom od 2 posto, kojega s 1,8 posto slijedi Peđa Grbin. Među deset najpozitivnijih političara su još Ivica Puljak (1,6 posto), te Nikola Grmoja i Kolinda Grabar Kitarović (sve troje s 1,3 posto izbora). Zanimljivo je da je među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara šest predsjednika stranaka - HDZ, SDP, Možemo, DP, Most i Centar.
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je premijer Plenković s izborom 27,4 posto (u odnosu na 27,8 posto iz ožujka). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 16,3 posto (u ožujku 16,8 posto). Svoje treće mjesto je i šesti mjesec zaredom zadržao Hrvoje Zekanović s izborom od 3,7 posto (prema 3,4 posto prije mjesec dana), a slijedi Milorad Pupovac s izborom od 2,6 posto (u ožujku 2,2 posto). Peto mjesto s izborom od 1,5 posto drže Gordan Jandroković (u odnosu na prošlomjesečnih 2,9 posto) i Peđa Grbin (u ožujku 2,3 posto). Dalje slijedi Vili Beroš s izborom od 1,4 posto, dok ovu nepopularnu listu Top-10 političara zatvaraju tri političara s izborom od 1,2 posto (Mario Banožić, Gabrijela Žalac i Tomislav Tomašević).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom travnja podupire 17,1 posto građana (u odnosu na 16,9 posto iz ožujka). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 72,9 posto (prema 72,5 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 10 posto građana (prema 10,6 posto iz prethodnog mjeseca). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 53,4 posto, dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (SDP 7,8; Most 6 posto; Domovinski pokret 3,3 posto; Možemo! 2,2 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,79 (prema 2,74 iz ožujka). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,46), a slijedi ocjena birača Mosta (3,07), platforme Možemo (2,89), Domovinskog pokreta (2,83), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,16). Radi usporedbe zanimljivi su rezultati koje su u istom mjesecu mandata zabilježeni za prethodnike aktualnog predsjednika. U 36. mjesecu mandata bivša predsjednica Grabar-Kitarović za svoj je rad zabilježila ocjenu od 3,25. Bivši predsjdnik Josipović u istom mjesecu mandata zabilježio još i veću ocjenu (3,81). Tako visoke ocjene u oba prethodna slučaja nisu bile nikakav jamac za kasnije izbore i obranu mandata.
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,17 (u ožujku 2,11). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 3,0 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima platforme Možemo! i iznosi 1,73.
Vlada RH je početkom trvanja za svoj rad dobila ocjenu 2,31 (prema 2,26 iz prethodnog mjeseca). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,51), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (SDP 2,01; Most 1,95; Domovinski pokret 1,75; Možemo 1,66). Politiku Vlade RH u trideset i trećem mjesecu mandata podržava 27,6 posto ispitanika (u odnosu na 27,8 posto iz ožujka). U usporedbi s istim, 33. mjesecom mandata, razina podrška politici Vlade RH niža je od one koju je zabilježila prethodna Vlada A. Plenkovića u istoj fazi prvog mandata: u srpnju 2019. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 29,3 posto (sada 27,6 posto). Međutim, ona je viša od one koju je u rujnuu 2014. bilježila koalicijska Vlada SDP-a i premijera Zorana Milanovića kada je iznosila 21,3 posto.
Visoka inflacija u Hrvatskoj, uz blago usporavanje trenda rasta najvažnija tema mjeseca
Već dobro poznata i stara tema ponovo je na vrhu izbora za temu mjeseca. Visoka stopa inflacije uz usporavanje njezinog rasta najvažnija je tema mjeseca s izborom od 21,9 posto, a slijedi još jedna stara i tužna tema: rat u Ukrajini s izborom od 14,5 posto. Na trećem je mjestu prosvjed liječnika i najava štrajka što je najvažnija tema za 11,5 posto građana. Tri su teme s izborom većim od 5 posto: slučaj s pedofilijom u Crkvi i isprika biskupa Hranića (8,7 posto), blamaža DORH-a u slučaju Agrokor i ukidanje ključnog dokaza protiv Todorića (6,6 posto), te Vladin paket mjera za ublažavanje posljedica inflacije (5,0 posto). Pet je tema iznad 2 posto: molitveno okupljanje na Trgu bana Jelačića u Zagrebu (4,8 posto), najava cjelodnevne škole i prosvjed učitelja (4,4 posto), nogometne utakmice hrvatske reprezentacije protiv Turske i Walesa (3,4 posto), uhićenje župana Vukovarsko-srijemske županije (2,8 posto) te rasprave o Zakonu o radu trgovina uz ograničenje rada trgovina nedjeljom (2,6 posto). Sve su ostale teme zabilježile manji izbor.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
