Pljačka INA-e i dalje utječe na rejting HDZ-a i premijera (CRO Demoskop za RTL, listopad 2022.)
▪ HDZ na sličnoj prošlomjesečnoj razini izborne podrške, drugi najniži od dolaska Andreja Plenkovića na čelo stranke; blago izraženiji rast podrške Domovinskog pokreta
▪ Predsjednik Milanović na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara povećao prednost ispred premijera Plenkovića, Tomislav Tomašević treći, a Ivan Penava po prvi put četvrti
▪ Andrej Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi izbor a slijedi Milorad Pupovac
▪ Blagi rast ocjene doživljaja rada predsjednika Republike; Vlada zabilježila drugu najnižu ocjenu u mandatu; blagi pad ocjene rada Hrvatskog sabora
▪ Velika pljačka u INA-i i dalje najvažnija tema u zemlji, a ispred rekordne inflacije
Na rejting vladajuće stranke i dalje ima utjecaj velika pljačka u INA-i. Unatoč ovih negativnih učinaka na rejting vodeće stranke na hrvatskoj političkoj sceni, da su izbori provedeni početkom listopada HDZ bi bio relativni izborni pobjednik, i dalje sa značajnom prednosti ispred političke konkurencije, SDP-a i ostatka opozicije. U mjerenju provedenom između 3. i 6. listopada HDZ je na vrhu ljestvice rejtinga stranaka s izborom od 24,4 posto (24,2 posto prije mjesec dana). SDP je na drugom mjestu, sa sličnom podrškom kakvu je bilježila stranka prije mjesec dana (sada 16,7 posto prema 16,6 posto u rujnu). Platforma Možemo! je zadržala treće mjesto s izbornom potporom od 10,6 posto (isto kao prošli mjesec). Mostova je izborna podrška blago pala u ovomjesečnom istraživanju na 9,2 posto (s rujanskih 9,4 posto). Domovinski pokret je na petom mjestu s izborom od 6 posto (u rujnu 5,5 posto). Ukupno gledajući, dvije trećine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći udio odlazi HDZ-u. Kod vodeće petorke samo je Most imao blagi međumjesečni pad izborne podrške (-0,2 postotna boda), tri su liste imale blagi rast u odnosu na rujanske rezulate (SDP +0,1; HDZ +0,2; Domovinski pokret +0,5), dok je platformi Možemo! izborna podrška bila bez promjene u ovih mjesec dana.
U ostatku biračkog tijela grupirale su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto izborne podrške). U prvoj su skupini iznad 1 posto su sljedećih sedam stranaka: Centar (2,3 posto), HSS, Fokus i Socijaldemokrati (svi po 1,4 posto), Ključ Hrvatske (1,3 posto), Radnička fronta (1,2 posto) i IDS (1,1 posto). Ispod jedan posto su ovih šest stranaka: Hrvatski suverenisti (0,9 posto), HSU i HNS (po 0,7 posto), HSLS i Reformisti (po 0,5 posto) i BM 365 (0,4 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 1,6 posto. I dalje se mjeri visok udio neodlučnih birača (17,8 posto prema prošlomjesečnih 18,1 posto).
Čelni ljudi države na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih politička osoba u zemlji
Predsjednik Milanović je u izboru za najpozitivnijeg domaćeg političara na vrhu ove ljestvice (još od ožujka prošle godine neprekidno). Predsjednik Milanović najpozitivniji je aktualni hrvatski političar za 16,9 posto hrvatskih punoljetnih građana (prema prošlomjesečnih 16,4 posto ili rekordnih 23,7 posto iz studenog prošle godine). Na drugom mjestu ove ljestvice nalazi se premijer Plenković s izborom od 14,4 posto (prema rujanskih 15 posto). Tako se ovomjesečna razlika između Milanovića i Plenkovića u izboru za najpoztiivnijeg hrvatskog političara blago povećala na 2,5 postotnih bodova u korist predsjednika Republike. Zagrebački gradonačelnik je na trećem mjestu najpozitivnijih hrvatskih političara s izborom od 5,5 posto (prema 4,8 posto iz rujna), a slijedi ga gradonačelnik Vukovara i predsjednik DP-a, Ivan Penava s 2,2 posto (prema rujanskih 2 posto), kojemu je ovo novi najbolji rezultat ikad i najbolji plasman na ljestvici hrvatskih političara. Sinjski gradonačelnik i saborski zastupnik Miro Bulj je sada na petom mjestu s izborom od 1,7 posto (u rujnu 2,2 posto). Peđa Grbin je šesti s 1,5 posto (u rujnu 1,2 posto). Među deset najpozitivnijih aktualnih domaćih političara još su Ivica Puljak (1,4 posto), Nikola Grmoja (1,3 posto), Sandra Benčić (1,2 posto) i Božo Petrov (1,1 posto). Zanimljivo je da je među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara šest predsjednika stranaka - HDZ, SDP, Možemo, Most, DP i Centar. Kuriozitet je da su u Top-10 političara dva mostovca i dvoje možemovaca.
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je premijer Plenković s izborom 28,9 posto (u odnosu na 29,2 posto iz rujna). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 14,6 posto (u rujnu 13,7 posto). Treće je mjesto pripalo Miloradu Pupovcu s izborom od 3,1 posto (prema 4,9 posto prije mjesec dana), a slijedi ministar Mario Banožić s izborom od 2,9 posto (prema 1,7 iz rujna). Nova „akvizicija“ saborske većine, Hrvoje Zekanović je na petom mjesto, koje je do sada njegov najbolji negativni rejting, s izborom od 2 posto (prije mjesec dana 0,3 posto). Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković je šesti s izborom od 1,9 posto (2 posto prije mjesec dana), a slijedi Nikola Grmoja (1,8 posto), Ivan Penava i Tomislav Tomašević (po 1,7 posto). Listu Top-10 političara zatvara Peđa Grbin s izborom od 1,6 posto izbora.
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom listopada podupire 14,9 posto građana (u odnosu na 13,1 posto iz rujna). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 75,5 posto (prema 79,3 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 9,6 posto građana (prema 7,6 posto u rujnu). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 49,5 posto, dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (SDP 8 posto; Možemo! 6,9 posto; Most 6,3 posto i Domovinski pokret 3,4 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,79 (prema 2,77 iz rujna). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,49), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,32).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,16 (prema 2,20 iz rujna). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,84 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (Most 2,00; SDP 1,99; Domovinski pokret 1,97; Možemo 1,69).
Vlada RH je početkom listopada za svoj rad dobila ocjenu 2,18 (u odnosu na 2,15 u rujnu). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,45), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (SDP 1,89; Most 1,75; Domovinski pokret 1,69; Možemo 1,60). Politiku Vlade RH u dvadeset i sedmom mjesecu mandata podržava 26,9 posto birača (prema 26,4 posto u rujnu). U usporedbi s istim, 27. mjesecom mandata, razina podrška politici Vlade RH niža je od one koju je zabilježila prethodna Vlada A. Plenkovića u istoj fazi prvog mandata: u siječnju 2019. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 32,1 posto (sada 26,9 posto). Ona je nešto viža od one koju je u ožujku 2014. bilježila koalicijska Vlada SDP-a i premijera Zorana Milanovića kada je iznosila 26,4 posto.
Velika pljačka u INA-i i dalje najvažnija tema proteklog mjeseca, slijedi rekordna inflacija
Velika pljačka u INA-i, koja je još prije mjesec dana uzdrmala ukupnu društvenu, ekonomsku i političku scenu u zemlji, i dalje je na vrhu doživljaja najvažnijih događaja u posljednjih mjesec dana. Tako je ova tema najvažnija za 35,5 hrvatskih građana (prošli mjesec 49,5 posto), a slijedi već dobro poznata i goruća tema - inflacija, rast cijena energenata, proizvoda i usluga – koja je bila izbor za najvažniju temu u 14,2 posto slučajeva (prije mjesec dana 23,1 posto, u kolovozu 22,6 posto, u srpnju 52,4 posto, u lipnju 22,7 posto, a u svibnju 20 posto, dok je u travnju bilježila 19,6 posto). Rat u Ukrajini (i svi njegovi manifestni oblici) je najvažnija tema za 12,2 posto građana. Ove tri teme izabralo je tri petine ispitanika. Među ostalim temama ističu se priprema za uvođenje EUR-a (uz izražavanje dvojnih cijena) s 5,9 posto izbora, te novi model zbrinjavanja otpada u Zagrebu s 5,2 posto. Nevrijeme u dijelovima zemlje najvažnija je tema za 3,9 posto građana. Odluka Vlade RH o zabrani izvoza hrvatskog plina je izbor 3,2 posto građana, a Vladine mjere u suzbijanju inflacije i udara na standard građana su izbor njih 2,6 posto. Sve su ostale teme zaslužile izbor manji od 2 posto (uključujući i neke stare redovne teme, pa je tako ponovni rast broja zaraženih i umrlih od virusa COVID 19 izbor 1,1 posto građana, dok je sukob među čelnim ljudima zemlje izbor 1,5 posto građana).
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
