PLJAČKA INA-E UTJECALA I NA REJTING HDZ-A, VLADE I PREMIJERA (CRO DEMOSKOP ZA RTL, RUJAN 2022.)
▪ HDZ zabilježio najveći međumjesečni pad izborne podrške od dolaska Andreja Plenkovića na čelo stranke; rast podrške Mostu i SDP-u
▪ Predsjednik Milanović na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara povećao prednost ispred premijera Plenkovića, Tomislav Tomašević treći, a Miro Bulj prvi put četvrti
▪ Andrej Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi izbor a slijedi Milorad Pupovac
▪ Blagi rast ocjene doživljaja rada predsjednika Republike; Vlada zabilježila najnižu ocjenu u mandatu, Hrvatski sabor zadržao ocjenu na sličnoj razini
▪ Velika pljačka u INA-i, inflacija i problemi s cijenama energenata najvažnije teme prethodnog mjeseca
Velika pljačka u INA-i snizila je potporu vladajućoj stranci i tako djelomično smanjila prednost HDZ-a pred političkom konkurencijom. Međutim, da su izbori provedeni početkom rujna HDZ bi bio relativni izborni pobjednik, i dalje sa značajnom prednosti ispred glavnog konkurenta, SDP-a ali i ostatka političke konkurencije. U mjerenju provedenom između 1. i 3. rujna HDZ je na vrhu ljestvice rejtinga stranaka s izborom od 24,2 posto (27,1 posto prije mjesec dana). To je ujedno i najveći međumjesečni pad izbora ove stranke još od dolaska Andreja Plenkovića na čelo stranke (u ljeto 2016. godine). SDP je na drugom mjestu, sada s izborom od 16,6 posto (prema 16,1 posto u kolovozu). Platforma Možemo! je zadržala treće mjesto s izbornom potporom od 10,6 posto (jednako kao i prije mjesec dana). Mostova je izborna podrška narasla u ovomjesečnom istraživanju na 9,35 posto (s kolovoških 8,4 posto). Domovinski pokret je i na petom mjestu s izborom od 5,5 posto (u kolovozu 5,8 posto). Ukupno gledajući, malo više od dvije trećine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega, unatoč ovomjesečnom padu, najveći udio odlazi HDZ-u. Kod vodeće petorke dva su međumjesečna dobitnika u odnosu na kolovoz (Most +0,95 postotnih bodova, SDP +0,5), dok su dvije u negativnom „izbornom saldu“ (HDZ -2,9 postotnih bodova, DP –0,3), dok je platformi Možemo! izborna podrška bila bez promjene u ovih mjesec dana.
U ostatku biračkog tijela grupirale su se dvije skupine stranaka od osam, odnosno pet stranaka (s granicom na 1 posto izborne podrške). U prvoj su skupini su sljedeće stranke: Centar (2,2 posto), HSS (1,8 posto), Fokus i Ključ Hrvatske (po 1,6 posto), Socijaldemokrati (1,3 posto), IDS (1,1 posto), Radnička fronta (1,1 posto) te Socijaldemokrati i Hrvatski suverenisti (po 1,0 posto). Ispod jedan posto su: HSU i HNS (po 0,7 posto), BM 365 i Reformisti (po 0,5 posto) i HSLS (0,4 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 1,3 posto. I dalje se mjeri visok udio neodlučnih birača (18,1 posto prema prošlomjesečnih 17,8 posto).
Čelni ljudi države na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih politička osoba u zemlji
Predsjednik Milanović je u izboru za najpozitivnijeg domaćeg političara na vrhu ove ljestvice (još od ožujka prošle godine neprekidno). Predsjednik Milanović najpozitivniji je aktualni hrvatski političar za 16,4 posto hrvatskih punoljetnih građana (prema prošlomjesečnih 16,8 posto ili rekordnih 23,7 posto iz studenog prošle godine). Na drugom mjestu ove ljestvice nalazi se premijer Plenković s izborom od 15 posto (prema kolovoških 16 posto). Tako se ovomjesečna razlika između Milanovića i Plenkovića u izboru za najpoztiivnijeg hrvatskog političara blago povećala na 1,3 postotnih bodova u korist predsjednika Republike. Zagrebački gradonačelnik je na trećem mjestu najpozitivnijih hrvatskih političara s izborom od 4,8 posto (prema 4,6 posto iz kolovoza), a slijedi ga gradonačelnik Sinja i saborski zastupnik Miro Bulj s 2,2 posto (prema kolovoških 0,4 posto), kojemu je ovo najbolji rezultat ikad i najbolji plasman na ljestvici hrvatskih političara. Predsjednik Domovinskog pokreta i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava je na petom mjestu s 2 posto izbora, što je i njegov najbolji plasman na ovoj ljestvici. Bivši ministar Marić je i dalje među deset najpozitivnijih političara (sada s izborom od 1,9 posto prema 4,4 u kolovozu, odnosno 10,2 posto koliko je izmjereno u srpnju nakon njegove ostavke). Među deset najpozitivnijih aktualnih domaćih političara još su Ivica Puljak (1,8 posto), Peđa Grbin (1,2 posto), Sandra Benčić (1,0 posto) i Marin Miletić (0,9 posto). Zanimljivo je da je među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara četiri predsjednika stranaka - HDZ, SDP, Možemo i DP. Kuriozitet je da su u Top-10 političara dva mostovca, ali ne i predsjednik stranke Petrov koji je jedanaesti s 0,8 posto izbora.
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je premijer Plenković s izborom 29,2 posto (u odnosu na 26,7 posto iz kolovoza). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 13,7 posto (u kolovozu 22,5 posto; stječe se dojam da je smanjivanjem javne prisutnosti zbog godišnjeg odmora predsjednik Milanović ublažio oštricu nezadovoljstva u odnosu prema političkom stilu „predsjednika s karakterom). Treće je mjesto pripalo Miloradu Pupovcu s izborom od 4,9 posto (prema 5,4 posto prije mjesec dana), a slijedi Peđa Grbin s izborom od 2,3 posto (u kolvozu 0,9 posto). Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković je peti s izborom od 2 posto (1,6 posto prije mjesec dana), a slijede tri ministra i jedan predsjednik stranke, svi s izborom od 1,7 posto (Mario Banožić, Vili Beroš, Gordan Grlić Radman i Božo Petrov). Listu Top-10 političara zatvara Marin Miletić s izborom od 1,4 posto.
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom rujna podupire 13,1 posto građana (u odnosu na 17,5 posto iz kolovoza), što je najniža razina još od ljeta 2016. godine i tadašnje krize Vlade zbog sukoba Mosta i Karamarkovog HDZ-a u vrijeme mandata premijera Oreškovića i raspisivanja izvanrednih izbora. Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 79,3 posto (prema 70,2 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 7,6 posto građana (prema 12,3 posto u kolovozu). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 43,8 posto, dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (SDP 7,1 posto; Možemo! 7 posto; Most 6,4 posto i Domovinski pokret 3,2 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,77 (prema 2,74 iz kolovoza). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,43) i Mosta (3,20). Najniža je ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,27).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,20 (prema 2,19 iz kolovoza). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,96 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (SDP 2,09; Most 1,91; Domovinski pokret 1,85; Možemo 1,63).
Vlada RH je početkom rujna za svoj rad dobila ocjenu 2,15 (u odnosu na 2,31 u kolovozu), što je najniža ocjena koju je zabilježila Vlada Andreja Plenkovića u ovom mandatu. Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,45), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (SDP 1,90; Most 1,79; Domovinski pokret 1,73; Možemo 1,60). Politiku Vlade RH u dvadeset i šestom mjesecu mandata podržava 26,4 posto birača (prema 28,6 posto u kolovozu), što je nova najniža razina podrške Vladi Andreja Plenkovića od početka još prvog njegovog mandata pokraj ljeta 2016. godine. U usporedbi s istim, 26. mjesecom mandata, razina podrška politici Vlade RH niža je od one koju je zabilježila prethodna Vlada A. Plenkovića u istoj fazi prvog mandata: u prosincu 2018. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 32,7 posto (sada 26,4 posto). Ona je nešto niža i od one koju je u veljači 2014. bilježila koalicijska Vlada SDP-a i premijera Zorana Milanovića kada je iznosila 29,3 posto.
Velika pljačka u INA-i i rekordna inflacija i neizvjesnost oko cijena energenata najvažnije tema proteklog mjeseca
Velika pljačka u INA-i, koja je značajno uzdrmala ukupnu društvenu, ekonomsku i političku scenu u zemlji najvažniji je događaj proteklih mjesec dana koju je skoro svaki drugi građanin (49,5 posto) označio kao najvažniju temu u zemlji. Za ilustraciju, ova je tema označena kao važnija od otvaranja Pelješkog mosta (koje je bilo izbor 41 posto građana). Druga goruća tema - inflacija, rast cijena energenata i roba široke potrošnje - u rujnu je bila izbor za najvažniju temu u 23,1 posto slučajeva (prije mjesec dana 22,6 posto, u srpnju 52,4 posto, u lipnju 22,7 posto, a u svibnju 20 posto, dok je u travnju bilježila 19,6 posto). Pripreme za uvođenje EUR-a je zaslužila izbor od 6,4 posto, dok je smrt novinara Mislava Bage najvažnija tema za 5,5 posto građana. Ruska agresija na Ukrajinu najvažnija je tema za 4 posto građana (u kolovozu 4,4 posto; u srpnju 18,3 posto; u lipnju 27,1 posto; u svibnju 40,2 posto; u travnju 56 posto, a u ožujku 64,5 posto). Uspješna turistička sezona koja se približila ili po nekima i izjednačila s rekordnom 2019. godinom je top-tema za 2,7 posto građana, dok je vijest o rastu BDP-a u prošlom kvartalu izbor svega 1,2 posto građana. Sve su ostale teme zaslužile izbor manji od 1 posto (uključujući i neke stare redovne teme, pa je tako ponovni rast broja zaraženih i umrlih od virusa COVID 19 izbor 0,5 posto građana, dok je sukob među čelnim ljudima zemlje izbor svega 0,3 posto građana).
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
