Podrška HDZ-a se vratila na razinu prije „afere INA“ (CRO Demoskop za RTL, prosinac 2022.)
▪ HDZ povećao prednost pred političkom konkurencijom i vratio izbornu podršku na razinu prije slučaja pljačke u INA-i; SDP drugi mjesec zaredom u negativnoj tendenciji; blagi rast potpore platformi Možemo! te pad podrške Mosta i Domovinskog pokreta
▪ Predsjednik Milanović na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara ispred premijera Plenkovića, Tomislav Tomašević treći, a Ivan Penava na četvrtom mjestu
▪ Andrej Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi izbor; Hrvoje Zeklanović zadržao se na trećem mjestu ispred Gordana Jandrokovića
▪ Blagi pad ocjene doživljaja rada predsjednika Republike, Hrvatskom saboru ista ocjena kao i prethodni mjesec, blagi rast ocjene za rad Vlade RH
▪ Rekordni rast stope inflacije najvažnija tema prethodnog mjeseca, jednako kao i u studenom
Da su izbori provedeni početkom prosinca HDZ bi i ovaj mjesec, kao uostalom otpočetka tekućeg mandata, bio relativni izborni pobjednik s velikom prednosti ispred glavnog konkurenta, SDP-a ali i ostatka političke konkurencije. U mjerenju provedenom između 30. studenog i 3 prosinca HDZ je zabilježio najveću izbornu podršku te je usamljen na vrhu ljestvice rejtinga stranaka s izborom od 26,9 posto (24,7 posto prije mjesec dana). Tako se podrška ovoj stranci vratila na razinu na kojoj je bila prije izbijanja velike afere s pljačkom u INA-i. Na drugom mjestu je SDP s izborom od 15,4 posto (prema prošlomjesečnih 16,5 posto). Platforma Možemo! je zadržala treće mjesto s izbornom potporom od 10,2 posto (u odnosu na 10,0 posto iz studenog). Mostova je izborna podrška u ovomjesečnom istraživanju blago pala na 9,0 posto (s 9,5 posto), dok je Domovinski pokret na petom mjestu s izborom od 5,9 posto (u studenom 6,1 posto). Ukupno gledajući, dvije trećine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći udio odlazi HDZ-u. Kod vodeće petorke vidljiviji je pad zabilježio SDP (-1,1 postotni bod), Most (-0,5 bodova) i Domovinski pokret (-0,2 boda). Dvije su liste imale rast izborne potpore u odnosu na prošlomjesečne rezulate (HDZ +2,2 postotna boda i platforma Možemo +0,22 boda). U odnosu na stanje prije godinu dana tri su liste zabilježile pad izborne potpore (ovaj trojac predvodi platforma Možemo! s padom od 4,0 postotna boda, te SP s -0,7 i HDZ s -0,2 boda). Domovinski pokret je u odnosu na prošogodišnji prosinac zabilježio rast izbora za 1,0 postotni bod, a Most za 0,5 bodova.
U ostatku biračkog tijela u prosinačkom su se istraživanju izdvojile dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto izborne podrške). U prvoj su skupini iznad 1 posto su sljedećih sedam stranaka: Centar (2,9 posto), Radnička fronta (1,9 posto), Socijaldemokrati (1,5 posto), Fokus (1,3 posto), HSS (1,2 posto), te IDS i Ključ Hrvatske (po 1,1 posto). Ispod jedan posto su ovih šest stranaka: HNS (0,9 posto), Reformisti (0,8 posto), HSU i Hrvatski suverenisti (po 0,7 posto), HSLS (0,6 posto) i BM 365 (0,5 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 2,1 posto. I dalje se mjeri visok udio neodlučnih birača (15,4 posto prema prošlomjesečnih 17,3 posto).
Čelni ljudi države na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih politička osoba u zemlji
Predsjednik Milanović je u izboru za najpozitivnijeg domaćeg političara, unatoč vidljivom padu izbora u odnosu na prethodni mjesec, i dalje na vrhu ove ljestvice (gdje se nalazi još od ožujka prošle godine neprekidno). Zoran Milanović je najpozitivniji aktualni hrvatski političar za 15,8 posto hrvatskih punoljetnih građana (prema prošlomjesečnih 18 posto ili rekordnih 23,7 posto iz studenog prošle godine). Na drugom mjestu ove ljestvice nalazi se premijer Plenković s izborom od 14,9 posto (prema 15,9 posto iz studenog). Zagrebački gradonačelnik Tomašević je na trećem mjestu najpozitivnijih hrvatskih političara s identižnim rezultatom kao u prethodom mjesecu (4,2 posto), a slijedi ga gradonačelnik Vukovara i predsjednik DP-a, Ivan Penava s 3,5 posto (prema prošlomjesečnih 1,9 posto). Sandra Benčić je na petom mjestu s izborom od 2,3 posto (u studenom 1,5 posto). Ivica Puljak i Dalija Orešković dijele šesto mjesto s 1,8 posto izbora, a među deset najpozitivnijih aktualnih domaćih političara još su Peđa Grbin (1,6 posto), Miro Bulj (1,5 posto) i Biljana Borzan (1,4 poto). Zanimljivo je da je među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara pet predsjednika stranaka - HDZ, SDP, Možemo, DP i Centar, dok je jedino „izostao“ predsjednik Mosta kojega je „nadomjestio“ Miro Bulj.
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je premijer Plenković s izborom 28,6 posto (u odnosu na 29,1 posto iz studenog). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 13,9 posto (u studenom 15,2 posto). Treće je mjesto zadržao Hrvoje Zekanović s izborom od 3,5 posto (prema 3,3 posto prije mjesec dana), a slijedi predsjednik Sabora Gordan Jandroković s izborom od 2,9 posto (prema prošlomjesečnih 3,2 posto). Peto mjesto pripalo je Miloradu Pupovcu s izborom od 2,1 posto (u studenom 2 posto). Dalje slijede ministri Mario Banožić (1,9 posto) i Goran Grlić Radman (1,5 posto). Ovu nepopularnu listu Top-10 političara zatvaraju Peđa Grbin i Ivan Penava (obojica s izborom od 1,2 posto) i Gabrijela Žalac (1,1 posto).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom prosinca podupire 16,6 posto građana (u odnosu na 15,1 posto iz studenog). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 73 posto (prema 75,7 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 10,5 posto građana (prema 9,2 posto u studenom). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 60,7 posto, dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Most 6,5 posto; Možemo! 5,7 posto; Domovinski pokret 5 posto i SDP 4,9 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,78 (prema 2,85 iz studenog). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,44), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,21).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio istu ocjenu kao i u studenom (2,14). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 3,06 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (SDP 2,03; Most 1,94; Domovinski pokret 1,72; Možemo 1,71).
Vlada RH je početkom prosinca za svoj rad dobila ocjenu 2,27 (u odnosu na 2,23 u studenom). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,65), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (Most 2,20; SDP 1,97; Domovinski pokret 1,77; Možemo 1,70). Politiku Vlade RH u dvadeset i devetom mjesecu mandata podržava 28,8 posto birača (jednako kao i u studenom). U usporedbi s istim, 29. mjesecom mandata, razina podrška politici Vlade RH niža je od one koju je zabilježila prethodna Vlada A. Plenkovića u istoj fazi prvog mandata: u ožujku 2019. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 31,3 posto (sada 28,8 posto). Ona je nešto viša od one koju je u svibnju 2014. bilježila koalicijska Vlada SDP-a i premijera Zorana Milanovića kada je iznosila 24,6 posto.
Rekordna stopa inflacije najvažnija tema proteklog mjeseca
I u ovomjesečnom se istraživanju stara i dobro poznata tema, rast stope inflacije i poskupljenja, je na vrhu izbora mjesečnih tema i događaja koja je najvažnija tema za 24,8 posto hrvatskih građana. Na drugom je mjestu Svjetsko nogometno prvenstvo i nastup hrvatske reprezentacije s izborom od 22,4 psoto. Pripreme za uvođenje EUR-a je izbor za temu mjeseca za 13 posto hrvatskih građana, a slijedi sukob između predsjednika Republike i Vlade RH u vezi obuke ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj s izborom od 10,1 posto. Rat u Ukrajini uz oslobađanje Hersona, ali i uništavanje energetske infrastrukture pred veliku zimu najvažnija je tema za 7,1 posto građana. Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje je izbor 5,7 posto građana, dok je situacija oko kupovine udjela u Fortenovi od strane navodnog arapskog investitora najvažnija tema za 3,9 posto građana. Među ostalim temama ističu se tri događaja s izborom iznad 1 posto: najava povećanja plaća državnim dužnosnicima i sucima (2,5 posto izbora), pripreme za ulazak u šengenski prostor ali i poblemi s austrijskom najavom blokade (2,4 posto) te kupovina skupocjenih automobila članovima Vlade i predsjedniku Republike (1,3 posto). Sve su ostale teme zaslužile izbor manji od 1 posto (pa i neke već dobro znane, poput pandemije COVID-a).
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
