Trebate informaciju ili ponudu?

Podrška HDZ-a, Vlade i premijera Plenkovića raste nakon dva mjeseca „udara INA-e“ (CRO Demoskop za RTL, studeni 2022.)

▪ HDZ zaustavio pad izborne potpore i zabilježio blagi rast izbora, SDP na sličnoj prošlomjesečnoj razini; blagi pad potpore platformi Možemo! uz rast podrške Mosta i Domovinskog pokreta

▪ Predsjednik Milanović na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara ispred premijera Plenkovića, Tomislav Tomašević treći, a Ivan Penava na četvrtom mjestu

▪ Andrej Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi izbor; Hrvoje Zeklanović po prvi put na trećem mjestu

▪ Blagi rast ocjene doživljaja rada predsjednika Republike i Vlade RH; blagi pad ocjene rada Hrvatskog sabora

▪ Rekordni rast stope inflacije najvažnija tema prethodnog mjeseca

Da su izbori provedeni početkom studenog HDZ bi bio relativni izborni pobjednik, s velikom prednosti ispred glavnog konkurenta, SDP-a ali i ostatka političke konkurencije. U mjerenju provedenom između 2. i 4. studenog HDZ je na vrhu ljestvice rejtinga stranaka s izborom od 24,7 posto (24,4 posto prije mjesec dana). SDP je na drugom mjestu, sa sličnom podrškom kakvu je bilježila stranka prije mjesec dana (sada 16,5 posto prema prošlomjesečnih 16,7 posto). Platforma Možemo! je zadržala treće mjesto s izbornom potporom od 10,0 posto (u odnosu na 10,6 posto iz listopada). Mostova je izborna podrška blago narasla u ovomjesečnom istraživanju na 9,5 posto (s 9,2 posto). Domovinski pokret je na petom mjestu s izborom od 6,1 posto (u listopadu 6 posto). Ukupno gledajući, dvije trećine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći udio odlazi HDZ-u. Kod vodeće petorke vidljiviji je pad zabilježila platforma Možemo! (-0,6 postotnih bodova), te SDP s blagim međumjesečnim padom izborne podrške (-0,2 postotna boda). Tri su liste imale blagi rast u odnosu na prošlomjesečne rezulate (HDZ +0,3; Most +0,3; Domovinski pokret +0,1).  

U ostatku biračkog tijela grupirale su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto izborne podrške). U prvoj su skupini iznad 1 posto su sljedećih sedam stranaka: Centar (2,2 posto), Fokus (1,4 posto), Socijaldemokrati i HSS (po 1,3 posto), Radnička fronta (1,2 posto), Hrvatski suverenisti (1,1 posto) i IDS (1,0 posto). Ispod jedan posto su ovih šest stranaka: Ključ Hrvatske (0,9 posto), HSU (0,8 posto), HNS (0,7 posto), Reformisti i BM 365 (po 0,5 posto) i HSLS (0,4 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 2,6 posto. I dalje se mjeri visok udio neodlučnih birača (17,3 posto prema prošlomjesečnih 17,8 posto).

Čelni ljudi države na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih politička osoba u zemlji

Predsjednik Milanović je u izboru za najpozitivnijeg domaćeg političara na vrhu ove ljestvice (još od ožujka prošle godine neprekidno). Predsjednik Milanović najpozitivniji je aktualni hrvatski političar za 18 posto hrvatskih punoljetnih građana (prema prošlomjesečnih 16,9 posto ili rekordnih 23,7 posto iz studenog prošle godine). Na drugom mjestu ove ljestvice nalazi se premijer Plenković s izborom od 15,9 posto (prema 14,4 posto iz listopada). Zagrebački gradonačelnik je na trećem mjestu najpozitivnijih hrvatskih političara s izborom od 4,2 posto (prema 5,5 posto iz listopada), a slijedi ga gradonačelnik Vukovara i predsjednik DP-a, Ivan Penava s 1,9 posto (prema prošlomjesečnih 2,2 posto). Nikola Grmoja je na petom mjestu s izborom od 1,7 posto (u listopadu 1,3 posto). Sandra Benčić je šesta s 1,5 posto, a među deset najpozitivnijih aktualnih domaćih političara još su Ivica Puljak i Peđa Grbin (po 1,1 posto), te Dalija Orešković i Zdravko Marić (po 1 posto). Zanimljivo je da je među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara pet predsjednika stranaka - HDZ, SDP, Možemo, DP i Centar, dok je jedino „izostao“ predsjednik Mosta kojega je „nadomjestio“ potpredsjednik stranke Nikola Grmoja.

Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je premijer Plenković s izborom 29,1 posto (u odnosu na 28,9 posto iz listopada). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 15,2 posto (u listopadu 14,6 posto). Treće je mjesto po prvi put pripalo Hrvoju Zekanoviću s izborom od 3,3 posto (prema 2 posto prije mjesec dana), a slijedi predsjednik Sabora Gordan Jandroković s izborom od 3,2 posto (prema prošlomjesečnih 1,9 posto). Peto mjesto pripalo je Miloradu Pupovcu s izborom od 2 posto (u listopadu 3,1 posto). Dalje slijede ministar Mario Banožić (1,5 posto), Nikola Grmoja (1,3 posto), Peđa Grbin (1,0 posto). Ovu nepopularnu listu Top-10 političara zatvaraju zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i ministar zdravstva Vili Beroš (obojica s po 0,9 posto izbora).

Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom studenog podupire 15,1 posto građana (u odnosu na 14,9 posto iz listopada). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 75,7 posto (prema 75,5 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 9,2 posto građana (prema 9,6 posto u listopadu). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 49,6 posto, dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Domovinski pokret 11,6 posto; Možemo! 7,4 posto; SDP 7,2 posto i  Most 4,2 posto).

U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,85 (prema 2,79 iz listopada). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,56), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,23).

Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,14 (prema 2,16 iz listopada). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,86 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (SDP 2,05; Domovinski pokret 2,02; Most 1,92; Možemo 1,70).

Vlada RH je početkom studenog za svoj rad dobila ocjenu 2,23 (u odnosu na 2,18 u listopadu). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,47), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (SDP 1,96; Most 1,89; Možemo 1,68; Domovinski pokret 1,58). Politiku Vlade RH u dvadeset i osmom mjesecu mandata podržava 28,8 posto birača (prema 26,9 posto u listopadu). U usporedbi s istim, 28. mjesecom mandata, razina podrška politici Vlade RH niža je od one koju je zabilježila prethodna Vlada A. Plenkovića u istoj fazi prvog mandata: u veljači 2019. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 31,8 posto (sada 28,8 posto). Ona je nešto viša od one koju je u travnju 2014. bilježila koalicijska Vlada SDP-a i premijera Zorana Milanovića kada je iznosila 25,1 posto.        

Rekordna stopa inflacije najvažnija tema proteklog mjeseca

U ovomjesečnom se istraživanju stara i dobro poznata tema, rast stope inflacije i poskupljenja, ponovo vratila na vrh izbora mjesečnih tema i događaja, te s vrha nakon dva mjeseca smjenila događaj koji je „uzdrmao“ društvenu i političku scenu u zemlji (velika pljačka u INA-i). Rekordna inflacija u Hrvatskoj je najvažnija tema za 27,3 posto hrvatskih građana, a slijedi dobro poznata i tragična tema – rat u Ukrajini što je najvažnija tema za 11,8 posto građana. Pripreme za uvođenje EUR-a i za ulazak u režim šengenskih granica je izbor za temu mjeseca za svakog desetog hrvatskog građanina (10 posto). Zasjedanje Antikorupcijskog vijeća u Saboru o slučaju INA je izbor 8,1 posto građana, dok je najsvježija tema koja se otvorila tijekom provođenja istraživanja, a radi se o navodnoj kupovini udjela u Fortenovi od arapskog šeika, najvažnija tema za 5,6 posto građana. Među ostalim temama ističu se Uskokovo podizanje optužnice protiv 4 bivša člana Vlade RH (3 ministra i potpredsjednik Vlade) što je izbor za 5,5 posto ispitanika, nastavak pandemije zaraze virusom COVID 19 (3,6 posto), najava reforme zdravstva (3,4 posto), te velika pljačka INA-e (1,9 posto). Iznad 2 posto su još tri događaja (novi model zbrinjavanja otpada u Zagrebu s 2,4 posto; smanjenje kazne za silovanje zbog olakotne okolnosti, statusa branitelja 2,2 posto; dogovor sindikata iz javnog sektora i Vlade o povećanju plaća 2,0 posto). Sve su ostale teme zaslužile izbor manji od 2 posto (pa i neke već dobro znane, poput sukoba na državnom vrhu).

 

 

*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.