Politički prijepori na vrhu nisu naškodili rejtingu HDZ-a, ali jest glavnim akterima (CRO Demoskop za RTL, travanj 2021.)
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
** CRO Demoskop za RTL
Politički prijepori na vrhu nisu naškodili rejtingu HDZ-a, ali jest glavnim akterima
▪ HDZ i SDP s blagim padom podrške; u troboju za treće mjesto Možemo! se zadržao na trećem mjestu, Domovinski pokret ispred Mosta
▪ Predsjednik Milanović na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara, slijedi premijer Plenković, Peđa Grbin na trećem mjestu
▪ Andrej Plenković na čelu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi, dok je na trećem mjestu Gordan Jandroković
▪ Pad ocjene doživljaja rada predsjednika Republike, ali i Vlade i Hrvatskog sabora
▪ Korona i prijepori između državnog vrha najvažnije teme mjeseca
Da su izbori provedeni početkom travnja HDZ bi bio relativni izborni pobjednik s vidljivijom prednošću ispred ostale političke konkurencije. HDZ je na vrhu ljestvice rejtinga stranaka s izborom od 26,8 posto (27,0 posto prije mjesec dana). U posljednja četiri mjeseca mjerenja, odnosno od potresa na Baniji, HDZ u negativnoj tendenciji (početkom prosinca HDZ bilježio izbornu podršku od 29,2 posto, a onda početkom siječnja 28 posto, u veljači 27,7, u ožujku 27 posto do aktualno izmjerenih 26,8 posto). SDP se i dalje "pretplatio" na drugo mjesto, sada s izborom od 19,3 posto (u odnosu na 19,5 posto u ožujku). Slično kao i glavni politički protivnik i SDP je u promatranom razdoblju zabilježio negatvinu tendenciju, iako s nešto manjim padom (s 20,5 početkom prosinca do sadašnjih 19,3 posto). Nastavlja se "gužva" za treću poziciju. U ovomjesečnom istraživanju Možemo! je zadržao treće mjesto i to s izborom od 8,2 posto (u odnosu na 8,3 posto u ožujku). Domovinski pokret je na četvrtom mjestu s podrškom od 7,9 posto (prema prošlomjesečnih 7,5 posto), dok je Most peti s izborom od 7,6 posto (u odnosu na 7,2 posto iz ožujka). Sedam od deset birača svoj glas daje jednoj od pet vodećih lista.
U ostatku biračkog tijela najveći je udio zabilježio HSS i Živi zid (po 1,5 posto), Centar i Fokus (po 1,3 posto), a iznad jedan posto su još IDS i Stranka rada i solidarnosti (obje po 1,2 posto). Jedan posto izborne podrške su zabilježile četiri stranke (Radnička fronta, NS Reformisti, HNS i HSU) dok su HSLS i Hrvatski suverenisti zabiljžile po 0,8 posto. Sve ostale stranke koje bilježe manji izbor od toga, a njihov ukupni preostali zbroj udjela iznosi 2,1 posto. Udio neodlučnih birača je 14,3 posto (prema 15,8 posto koliko je zabilježeno u istraživanju iz ožujka).
Premijer Plenković i predsjednik Milanović na vrhu najpozitivnijih ali i najnegativnijih politička osoba u zemlji
Predsjednik Milanović je na vrhu najpozitivnijih hrvatskih političara s izborom od 22,7 posto (prema 18 posto iz prethodnog mjerenja u ožujku). Slijedi premijer Plenković na drugom mjestu s izborom od 16,9 posto (u ožujku 15,8 posto). Daleko iza vodećeg dvojca i čelnih ljudi dva kraka izvršne vlasti je predsjednik vodeće oporbene stranke Peđa Grbin s izborom od 4,1 posto (u odnosu na 3,8 posto iz ožujka). Kandidat za zagrebačkog gradonačelnika Tomislav Tomašević je sada četvrti s izborom od 3,8 posto (u ožujku 3,9 posto), a slijedi ga ministar Zdravko Marić s izborom od 3,2 posto (prema 1,5 posto). Još jedan kandidat za gradonačelnika i predsjednik oporbene stranke, Miroslav Škoro, je na petom mjestu s izborom od 2,8 posto (prema prošlomjesečnih 2,5 posto). Slijede Vili Beroš (1,6 posto), a među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Alemka Markotić i Božo Petrov (po 1 posto) i Nikola Grmoja (0,8 posto).
Na vrhu ljestvice najnegativnijih hrvatskih političara je hrvatski premijer Plenković s izborom 25,3 posto (u odnosu na 22,7 posto iz ožujka). Predsjednik Zoran Milanović je na drugom mjestu s 16,4 posto izbora (u ožujku 12,5 posto). Na trećem se mjestu ove ljestvice nalazi Gordan Jandroković s izborom od 4,8 posto (u ožujku 4,0 posto), a slijedi Milorad Pupovac s 3,7 posto izbora (prema 2,6 posto prije mjesec dana). Peto mjesto drži Vladimir Šeks s 2,4 posto izbora (prije mjesec dana 0,3 posto), dok je Hrvoje Zekanović šesti s izborom od 1 posto (u ožujku 1,6 posto). Među deset najnegativnije doživljenih hrvatskih političara su Miroslav Škoro s 1 posto, te Peđa Grbin, Tomislav Ćorić i Tomislav Karamarko (sva trojica po 0.7 posto).
Smjer kretanja zemlje, ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom travnja podupire 19,8 posto građana (u odnosu na 19 posto iz ožujka). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 73 posto (prema 67,2 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 7,2 posto građana (prema 13,8 posto u ožujku). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 55,2 posto (u ožujku 54 posto), dok među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Domovinski pokret 15,6 posto; Most 7 posto; Možemo 4,8 posto; SDP 3,6 posto).
U ovomjesečnom mjerenju doživljaja rada, predsjednik Republike Zoran Milanović je za svoj rad dobio ocjenu 3,00 (prema 3,11 iz ožujka). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović bilježi među glasačima SDP-a (3,87), dok je među glasačima četiri stranke s većim udjelom među biračima ona niža (Možemo 3,30; Most 3,05; Domovinski pokret 2,60; HDZ 2,37).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,21 (prema 2,22 iz ožujka). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 3,01 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (SDP 2,02; Domovinski pokret 2,00; Most 1,96; Možemo 1,82).
Vlada RH je za svoj rad dobila ocjenu 2,42 (u odnosu na 2,43 u ožujku). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,61), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (SDP 2,03; Most 1,92; Domovinski pokret 1,97; Možemo 1,84). Politiku Vlade RH u devetom mjesecu mandata podržava 35,4 posto birača (prema 34,9 posto u ožujku). Ovomjesečna podrška je niža od one koju je zabilježila prethodna vlada A. Plenkovića u devetom mjesecu prvog mandata koja je u tom razdoblju dobila novog koalicijskog parnera - HNS (u srpnju 2017. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 42,4 posto).
Nove okolnosti u vezi korone uključujući i problemi s procesom procjepljivanja najvažija tema u zemlji
Treći val pandemije prouzročene virusom COVID-19 najvažnija je tema mjeseca za 36,4 posto građana. Na drugom je mjestu politički sukob na vrhu države između predsjednika Milanovića i premijera Plenkovića što je najvažnija tema mjeseca za 26,9 posto građana. Obustava isporuke lijekova zbog duga bolnica je najvažnija tema za 6,2 posto građana, a odmah sa 6 posto slijedi afera s osječkim sucima nakon medijskih objava Zdravka Mamića. Sporost i problemi u obnovi Zagreba i Banije je najvažnija tema za 5,4 posto građama, dok je pravomoćna presuda braći Mamić u slučaju Dinamo s izborom od 2,5 posto. Smrt i pogrebi poznatijih građana je izbor 2,1 posto građana. Sve ostale teme su bilježile izbor manji od dva posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
