Trebate informaciju ili ponudu?

Porezne izmjene i uvođenje poreza na nekretnine najvažnija tema mjeseca

▪ HDZ na vrhu ljestvice rejtinga stranaka, SDP zadržao svoju drugu poziciju, Možemo treći, Most ispred Domovinskog pokreta; DOMiNO u prvom mjerenju na 6. mjestu

▪ Predsjednik Milanović na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatsih političara ispred Andreja Plenkovića na drugom i Marije Selak Raspudić na trećem mjestu

▪ Andrej Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi izbor; Ivan Penava čvrsto drži treće mjesto

▪ Minimalan rast ocjene za rad predsjednika Republike, te pad ocjene za doživljaj rada Vlade i Hrvatskog sabora

▪ Prijedlog poreznih izmjena i uvođenje poreza na nekretnine najvažnija tema proteklog mjeseca

Da su izbori provedeni početkom listopada HDZ bi bio relativni izborni pobjednik sa zadržanom prednosti ispred prvog pratitelja, SDP-a ali i ostatka političke konkurencije. Tako je u mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 1. i 4. listopada HDZ zabilježio izbor od 26,9 posto (u rujnu 27,3 posto). Na drugom mjestu je SDP s 21,6 posto (prema rujanskih 21,2 posto). Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 8,6 posto (prošli mjesec 8,4 posto). Na četvrtom je mjestu i dalje Most koji u ovomjesečnom mjerenju bilježi podršku od 6,1 posto (u rujnu 7 posto). Rascjep u Domovinskom pokretu još je prošli mjesec smanjiio potporu ove stranke na najprije na 4,6 posto, a na sličnoj se razini zadržala stranačka podrška i u ovomjesečnom mjerenju (4,5 posto). Novonastala stranka DOM i Nacionalno okupljanje (DOMiNO) u prvom je mjerenju nakon osnutka zabilježila izbornu podršku od 1,9 posto (što je nešto iznad prvih mjesečnih mjerenja za novonastale stranke zabilježenih u posljednjih četiri godine). Ukupno gledajući, dvije trećine birača svoj glas daje jednoj od pet vodećih lista od čega najveći dio „uzima“ HDZ. Od pet vodećih stranaka tri su u mjesečnom negativnom „izbornom saldu“ (Most -0,9 postotnih bodova; HDZ -0,4; DP -0,1). S druge strane SDP i Možemo! su zabilježili pozitivan „prinos“ na svom izbornom „kontu“ (0,4 i 0,3 postotna boda). Na međugodišnjoj razini u odnosu na prošlogodišnji listopad od vodeće petorke dvije su stranke zabilježile međugodišnji rast (SDP +6 postotnih bodova; HDZ +1,4). U međugodišnjem minusu su Domovinski pokret (-3,0 postotna boda), Možemo (-2,7 postotnih bodova) i Most (-2,1 postotna boda). 

U ostatku političke scene, uz već spomenutu novonastalu stranku, izdvojile su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto). U prvoj su skupini sljedećih pet stranaka: IDS (1,7 posto), Radnička fronta (1,6 posto), HSU, Centar i Fokus (sve tri po 1,1 posto). Ispod jedan posto su sljedeće stranke: HNS (0,9 posto), Nezavisna platforma Sjever, Hrvatski suverenisti, Pravo i pravda i HSS (sve četiri stranke po 0,8 posto), HSLS (0,6 posto) i Odlučnost i pravedbost (0,4 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 1,2 posto, uz 17,4 posto neodlučnih.

 

Isti dvojac na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji, treća mjesta na dvije ljestvice pripala Mariji Selak Raspudić i Ivanu Penavi

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 21,2 posto ispitanika (u odnosu na 19,9 posto iz rujna). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugi na ljestvici najpozitivnijih hrvatskih političara i to s izborom od 14,8 posto (prema 15,7 posto iz prošlog mjerenja u rujnu). Na treće se mjesto ponovo vratila Marija Selak Raspudić s izborom od 2,9 posto (prema prošlomjesečnih 2,6 posto). Četvrto mjesto s izborom od 2,5 posto drži predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković (u rujnu 0,8 posto). Božo Petrov je peti izbor s 2,2 posto (prije mjesec dana 2,5 posto). Među 10 top političara još su: Ivan Penava (1,7 posto), Biljana Borzan (1,6 posto), Branko Bačić (1,5 posto), Siniša Hajdaš Dončić (1,4 posto) i Tomislav Tomašević (1,3 posto). Među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara pet je predsjednika stranaka (HDZ, SDP, Možemo, Domovinski pokret i Most), dva člana Vlade, predsjednik Republike i predsjednik Sabora, te jedna eurozastupnica.

Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 33,8 posto (u odnosu na 33,2 posto iz rujna). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 15,5 posto (u rujnu 16,3 posto). Treće mjesto i dalje drži predsjednik DP-a Ivan Penava s izborom od 5,3 posto (prema 5,2 posto u rujna). Na četvrtom mjestu slijedi Nikola Grmoja s izborom od 1,8 posto (u rujnu 0,2 posto). Milorad Pupovac je peti s izborom od 1,5 posto (prema 2,9 posto iz prethodnog mjerenja), a jednak izbor ovaj mjesec bilježi i Gordan Jandroković (1,5 posto u rujni i u listopadu). U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Hrvoje Zekanović i Željka Markić (oboje po 1,4 posto), Tomislav Tomašević (1,1 posto) i Ivan Anušić            (1,0 posto). Među 10 najnegativnijih hrvatskih političara tri su predsjednika stranaka (HDZ, Možemo, Domovinski pokret), premijer, predsjednik Republike i predsjednik Sabora, dva člana Vlade, istaknuti predstavnik najbrojnije nacionalne manjine u zemlji, te zaštitino lice najprisutnije konzervativne udruge.

 

Smjer kretanja zemlje i ocjena rada predsjednika Milanovića, Sabora i Vlade

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom listopada podupire 19,8 posto građana (slično kao i u rujnu kad je izmjereno 19,9 posto). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 67,9 posto (prema 66,2 posto u rujnu). Kakav je smjer zemlje ne zna 12,3 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 54,2 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina skoro upola niža i iznosi 23,7 posto. Glasači oporbenih stranaka su još i kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (Most 17,9 posto; SDP 9,5 posto; Možemo! 7,8 posto).

U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,95 (prema 2,93 iz rujna). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,95), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,13), Mosta (2,89), Domovinskog pokreta (2,46), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,23). Zanimljivi su rezultati koje su u istom mjesecu mandata zabilježeni za prethodnike aktualnog predsjednika. U 58. mjesecu mandata bivša predsjednica Grabar-Kitarović za svoj je rad zabilježila ocjenu od 2,88, dok je bivši predsjednik Josipović u istom mjesecu mandata zabilježio znatno višu ocjenu (3,31).

Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad u četvrtom mjerenju u novom mandatu zabilježio ocjenu 2,16 (u rujnu ta je ocjena iznosila 2,22). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,94 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima SDP i iznosi 1,78.

Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju doživljaja njezina rada za svoj rad dobila ocjenu 2,30 (prema prošlomjesečnih 2,33). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,38), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (DP 2,78; Most 2,07; SDP 1,80; Možemo! 1,79). Politiku Vlade RH u petom mjesecu trećeg mandata podržava 25,6 posto ispitanika (u odnosu na prošlomjesečno mjerenje kad je iznosila 28,6 posto).       

Prijedlog poreznih izmjena kojim s uvodi porez na nekretnine najvažnije tema proteklog mjeseca

Prijedlog poreznih izmjena kojim se uvodi porez na nekretnine najvažnija je tema mjeseca za 19,3 posto građana. Intenziviranje ratnog sukoba u Ukrajini, rat u Gazi i Libanonu je drugi izbor za temu mjeseca s izborom u 14 posto slučajeva. Najave povećanja cijena struje i plina je najvažnija tema za 10,4 posto građana. Dvije teme dijele četvrto mjesto s izborom od 6,5 posto: visoke cijene hrane i drugih važnih proizvoda u hrvatskim trgovinama, te problemi s vodnim valom Dunava u Baranji i Istočnoj Slavoniji. Vrlo česti izbor je bila i rasprava o mogućoj odgodi uvođenja obveznog vojnog roka (6,2 posto). Slučajevi ginekologa u Osijeku i Vukovaru najvažnija je tema za 4,8 posto građana, dok je odluka Vatikana o Međugorju kojom se priznaje "obilne duhovne plodove" najvažnija tema za 4 posto ispitanika. Četiri teme su zabilježile izbor između 3 i 4 posto: rascjep u Domovinskom pokretu i osnivanje stranke DOM i Nacionalno okupljanje (3,6 posto), uhićenja HDZ-ovog zastupnika i gradonačelnika Otoka, i bivšeg predsjednika Uprave Hrvatskih cesta (3,4 posto), povijesno najveći kreditni rejting Hrvatske (3,2 posto), intenziviranje kampanje za izbor predsjednika Republike (3,2 posto). Dvije su teme zabilježile izbor iznad 2 posto: otvaranje druge cijevi tunela Učka i zahtjev za besplatnim prijevozom kroz tunel (2,7 posto), pisma predsjednika Milanovića premijeru Plenkoviću u vezi sastanka o vanjskoj politici i nacionalnoj sigurnosti (2,1 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 2 posto.

 

*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.