Poskupljenja i inflacija važniji od pandemije i sukoba Milanovića i Plenkovića (Cro Demoskop za RTL, veljača 2022.)
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
** CRO Demoskop za RTL
▪ HDZ-a zadržao izbornu potporu, SDP blago raste treći mjesec u nizu; nastavak pada podrške platformi Možemo!, "umorio" se Mostov prošlomjesečni referendumski poguranac
▪ Predsjednik Milanović i dalje najpozitivniji domaći političar, a na ljestvici slijede premijer Plenković i zagrebački gradonačelnik Tomašević
▪ Andrej Plenković povećao prednost na čelu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi; ministar Darko Horvat zadržao treće mjesto
▪ Blagi rast ocjene doživljaja rada predsjednika Republike, uz mali pad ocjena rada Vlade RH i Hrvatskog sabora
▪ Poskupljenja po prvi put na vrhu mjesečnih tema i događaja
Da su izbori provedeni početkom veljače HDZ bi bio relativni izborni pobjednik s izraženom prednosti ispred političke konkurencije. U mjerenju provedenom u prvim danima veljače HDZ je na vrhu ljestvice rejtinga stranaka s izborom od 26,2 posto (26,1 posto prije mjesec dana). SDP je na drugom mjestu s povećanjem izborne podrške treći mjesec u nizu (sada sada 17,9 posto prema siječanjskih 16,9 odnosno prosinačkih 16,1 posto). Platforma Možemo! četvrti mjesec zaredom gubi izbornu potporu, ali je i dalje na trećem mjestu s izbornom potporom od 12,9 posto (u siječnju 13,3 posto, u prosincu 14,2 posto, u studenom 15,9 posto). Most nije uspio do kraja zadržati nalet podrške na valu referendumske incijative te je s prošlomjesečnih 12,4 posto njihova potpora ovaj mjesec blago otklizala na 11,1 posto. Domovinski pokret izbor je 4,3 posto birača (prema 3,7 posto iz siječnja). Ukupno gledajući, skoro tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći udio odlazi HDZ-u. Kod vodeće petorke tri su međumjesečna dobitnika (SDP +1,01; DP +0,61; HDZ +0,01) i dva gubitnika (Most -1,24; Možemo -0,38).
U ostatku biračkog tijela grupirale su se dvije skupine stranaka, četiri stranke iznad jedan posto izborne podrške, te osam stranaka ispod te granice. U prvoj su skupini sljedeće stranke: Fokus (1,5 posto), Centar (1,3 posto), HSS (1,2 posto) i IDS (1 posto). Ispod jedan posto su: HNS (0,9 posto), Radnička fronta (0,8 posto), Hrvatski suverenisti i Živi zid (po 0,7 posto), Reformisti i BM 365 (po 0,6 posto), HSU i HSLS (po 0,5 posto). Ostale stranke bilježe izbor od 1,6 posto. I dalje se bilježi visok udio neodlučnih birača (15,8 posto prema prošlomjesečnih 15,2 posto).
Čelni ljudi države na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih politička osoba u zemlji
Predsjednik Milanović je i u ovomjesečnom izboru za najpozitivnijeg domaćeg političara na vrhu ljestvice s izborom od 22,9 posto (prema prošlomjesečnih 20,2 posto). Na drugom je mjestu premijer Plenković s izborom od 11,5 posto (u siječnju 14,7 posto). Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević zadržao se na trećem mjestu s izborom od 8,2 posto (u odnosu na 7,2 posto u siječnju). Ministar Zdravko Marić je četvrti s izborom od 2,6 posto (prije mjesec dana 2,4 posto), a slijedi ga predsjednik SDP-a Peđa Grbin s izborom od 2 posto (u siječnju 1,7 posto). Sandra Benčić s izborom od 1,8 posto drži šesto mjesto, a među deset političara su još Nikola Grmoja (1,3 posto), Marija Selak Raspudić (1,2 posto), Miro Bulj i Božo Petrov (po 1,1 posto).
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je premijer Plenković s izborom 31,2 posto (u odnosu na 28,6 posto iz siječnja) što je ujedno i najviši zabilježeni rezultat premijera Plenkovića na ovoj ljestvici od njegove izborne pobjede u stranci i državi u ljeto 2016. godine. Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 19,9 posto (u siječnju 18,7 posto). Treće je mjesto i ovaj mjesec pripalo ministru Darku Horvatu sada s izborom od 6 posto (u siječnju 5,3 posto). Na četvrtom je mjestu Gordan Jandroković s izborom od 4,5 posto (prije mjesec dana 3,7 posto), a slijedi ministar Mario Banožić s 2 posto (u siječnju 0,9 posto). Među prvih deset političara još su Nikola Grmoja (1,5 posto), Milorad Pupovac (1,4 posto), Tomislav Tomašević, Ivan Penava i Zlatko Hasanbegović (sva trojica po 1,2 posto izbora).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom veljače podupire 16,7 posto građana (u odnosu na 17,8 posto iz siječnja). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 75,2 posto (prema 74 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 8,0 posto građana (prema 8,2 posto u siječnju). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 61,3 posto, dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Domovinski pokret 16,8 posto; SDP 8,5 posto; Most 6,3 posto; Možemo! 4,2 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,05 (prema 3,01 iz siječnja). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović bilježi među glasačima SDP-a i to 3,69 (u siječnju 3,56). Među glasačima Mosta je zabilježen rast ocjene na 3,64 (u siječnju 3,45). S druge strane, među glasačima platforme Možemo! nastavljena je negativna tendencija u ocjeni rada predsjednika Milanovića (sada 2,92 prema 2,96 iz ciječnja, te 3,18 u prosincu, odnosno 3,31 u studenom).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,09 (prema 2,10 iz siječnja). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,96 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (Domovinski pokret 2,07; SDP 2,00; Most 1,94; Možemo 1,90).
Vlada RH je za svoj rad dobila ocjenu 2,28 (u odnosu na 2,30 u siječnju). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,51), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (Domovinski pokret 2,10; SDP 2,03; Možemo 1,91; Most 1,90). Politiku Vlade RH u devetnaestom mjesecu mandata podržava 26,8 posto birača (prema 29,6 posto u siječnju). Ovomjesečna razina podrška politici Vlade RH niža je od one koju je zabilježila prethodna Vlada A. Plenkovića u istom mjesecu prvog mandata: u svibnju 2018. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 31,3 posto. Jednako tako, ovomjesečna je potpora Vladi niža i od one koju je u devetnaestom mjesecu mandata (srpanj 2013.) bilježila koalicijska Vlada SDP-a i premijera Zorana Milanovića kad je iznosila 38,9 posto.
Poskupljenja i inflacija s vrha najvažnijih događaja pogurali peti val pandemije
Poskupljenja proizvoda široke potrošnje, rast cijena energenata i inflacija nakon mjeseci dominacije dviju tema (pandemija i sukob na državnom vrhu) postali su najvažnija tema za hrvatske građane. Aktualnost ovih problema i njihov utjecaj na živote ljudi s jedne strane, te svojevrsni zamor s temama pandemije i sukoba u državnom vrhu s druge strane, vinuli su na vrh temu koja se sramežljivo počela pojavljivati nakon ljeta prošle godine da bi sada postala najvažnija tema za 23,8 posto građana, dok je do sada najčešća mjesečna tema (pandemija korona virusom) zabilježila izbor 20,8 posto. Smanjenje broja stanovnika koje je pokazao popis stanovništva najvažnija je tema za 7,4 posto građana, dok je sukob na državnom vrhu sada najvažnija tema u svega 6,8 posto slučajeva. Tri su teme s izborom većim od 4 posto (Potraga za nestalim Splićaninom u Beogradu s 4,9 posto; zaoštravanje na rusko-ukrajinskoj granici i izjave predsjednika Milanovića o Ukrajini s 4,4 posto; sporost u obnovi koja prijeti "gubitkom" milijardi kuna iz EU fonda solidarnosti s 4,0 posto). Iznad tri posto su četiri teme (pripreme za uvođenje EUR-a s 3,8 posto; smrt Akija Rahimovskog 3,8 posto; afera "državna imovina" 3,2 posto; slučaj sa stanom Zvonimira Frke Petešića s 3,1 posto). S dva posto je predaja prikupljenih potpisa za referendum, dok su iznad jedan posto ove teme: slučaj HNB (1,6 posto), neuspjeh hrvatskih rukometaša na EP (1,5 posto), rast broja branitelja (1,5 posto), najava otkaza u Zagrebačkom holdingu (1,2 posto), policijsko privođenje u Zadru zbog navodnih prijetnji premijeru Plenkoviću (1,1 posto), inicijativa opozicije za opozivom ministra Horvata (1,0 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od jedan posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
