Potres na Baniji s rekordnim izborom za događaj mjeseca u 17 godina CRO Demoskopa (CRO Demoskop za RTL, siječanj 2021.)
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
**CRO Demoskop za RTL
Potres na Baniji s rekordnim izborom za događaj mjeseca u 17 godina CRO Demoskopa
▪ HDZ i SDP zabilježili pad izborne podrške; u troboju za treće mjesto Možemo! se nakon tri mjeseca vratio na treće mjesto, slijedi Most i Domovinski pokret
▪ Premijer Plenković na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara, slijedi predsjednik Milanović, Tomašević na trećem mjestu
▪ Andrej Plenković i na čelu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi, a zagrebački gradonačelnik Bandić i dalje na trećem mjestu
▪ Rast ocjene doživljaja rada predsjednika Republike, blagi pad ocjena rada Vlade i Hrvatskog sabora
▪ Katastrofalni potres na Baniji, dijelovima Pokuplja i Pounja najvažnija tema mjeseca
Da su izbori provedeni početkom ove godine HDZ bi bio relativni izborni pobjednik sa znatnom prednošću u odnosu na političku konkurenciju predvođenu SDP-om. Tako je početkom siječnja HDZ na vrhu ljestvice rejtinga stranaka s izborom od 28 posto (29,2 prije mjesec dana). SDP je na drugom mjestu s 19,6 posto (u odnosu na 20,5 posto u prosincu). I dalje traje prilična "gužva" za treću poziciju. U ovomjesečnom istraživanju Možemo! se nakon tri mjeseca vratio na treće mjesto i to s izborom od 8,4 posto (prema prosinačkih 6,4 posto). Slijedi Most s podrškom od s izborom od 7,4 posto (prema prošlomjesečnih 8,7 posto), dok je Domovinski pokret peti s izborom od 6,2 posto (u odnosu na 7,9 posto iz prosinca). Sedam od deset birača svoj glas daje jednoj od pet vodećih lista.
U ostatku biračkog tijela najveći je udio zabilježio Centar s podrškom od 2,9 posto (u prosincu 2,2 posto). Slijede IDS (1,6 posto), HSS (1,3 posto) i BM 365 (1,2 posto). Iznad 1 posto zabilježile su još dvije stranke i to s izborom od 1,1 posto (Hrvatski suverenisti i Živi zid). Pet stranaka bilježi podršku manju od 1 posto i to: HSU (0,8 posto), Reformisti (0,7 Posto), Fokus, HNS i HSLS (po 0,5 posto). Sve ostale stranke koje bilježe izbor manji od 0,5 posto, imaju povjerenje od 2,9 posto birača. Udio neodlučnih birača je 15,5 posto (prema 13,4 posto koliko je zabilježeno u istraživanju iz prosinca). Uočljiv je veliki rast neodlučnih birača, a najveći se njihov udio nalazi u političkom centru.
Premijer Plenković i predsjednik Milanović na vrhu najpozitivnijih ali i najnegativnijih politička osoba u zemlji
Premijer Plenković je najpozitivniji hrvatski političar s izborom od 20,9 posto (prema 21,5 posto iz prethodnog mjerenja u prosincu). Na drugom je mjestu predsjednik Milanović s izborom od 17,3 posto (u prosincu 15,8 posto). Daleko iza vodećeg dvojca i čelnih ljudi dva kraka izvršne vlasti je kandidat za gradonačelnika Zagreba i jedan od čelnika platforme Možemo!, Tomislav Tomašević s izborom od 3,2 posto (isto kao i prethodni mjesec), dok je ministar Zdravko Marić na četvrtom mjestu s 2,6 posto (u odnosu na 3 posto iz prosinca). Predsjednik SDP-a Peđa Grbin na petom je mjestu s izborom od 2,4 posto (3,3 posto u prosincu). Ministar Beroš je šesti s 2 posto izbora (prije mjesec dana 3 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Miroslav Škoro (1,6 posto), Karolina Vidović Krišto (1,3 posto), Miro Bulj i Tomo Medved (po 1,2 posto).
Na vrhu ljestvice najnegativnijih hrvatskih političara je hrvatski premijer Plenković s izborom 19 posto (u odnosu na 21,4 posto iz prosinca). Predsjednik Zoran Milanović je na drugom mjestu s 11,6 posto izbora (u prosincu 17,7 posto). Zagrebački je gradonačelnik Bandić zadržao svoje prošlomjesečno treće mjesto s izborom od 8 posto (u prosincu 8,4 posto), a slijedi Miroslav Škoro s 4,4 posto izbora (u prosincu 4 posto). Peto mjesto drži Milorad Pupovac s 2,7 posto (prije mjesec dana 2,2 posto). Ministar Ćorić je s 2,5 posto šesti (1,8 posto u prosincu), a slijedi ga predsjednik Sabora Gordan Jandroković s 1,9 posto izbora (prema 2,6 posto iz prosinca). Listu prvih deset najnegativnijih političara zatvaraju Damir Trut (1,3 posto), Anka Mrak taritaš (1,2 posto) i Krunoslav Capak (1,1 posto).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
I dok je proljetna ugroza izazvala veliku podršku aktivnostima izvršne vlasti i politike općenito, barem mjereno u podršci smjera naše zemlje, način reakcije državne vlasti na ugrozu izazvanu katastrofalnim potresom na Baniji, dijelovima Pokuplja i Pounja, nije potaknuo isti učinak. Tako smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom siječnja podupire 20,7 posto građana (u odnosu na 21,3 posto iz studenog, ali i rekordnih 51,2 posto u prvom mjerenju nakon prvog "zatvaranja" u proljeće ove godine). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 69,3 posto (prema 67,4 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 10 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 62,3 posto (u prosincu 62,7 posto), dok među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Možemo 14 posto; SDP 12 posto; Domovinski pokret Miroslava Škore 11,8 posto; Most 9,7 posto).
U ovomjesečnom mjerenju doživljaja rada predsjednika Republike Zoran Milanović je za svoj rad dobio ocjenu 3,13 (prema 2,90 iz prosinca). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović bilježi među glasačima SDP-a (3,64), dok je među glasačima četiri stranke s većim udjelom među biračima ona niža (Možemo 3,20; Most 3,09; HDZ 3,03; Domovinski pokret Miroslava Škore 2,32).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,29 (prema 2,31 iz prosinca). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 3,11 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (SDP 2,08; Domovinski pokret 1,97; Most 1,91; Možemo 1,89).
Vlada RH je za svoj rad dobila ocjenu 2,54 (u odnosu na 2,56 u prosincu). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,67), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje darežljivi (SDP 2,21; Možemo 2,03; Most 2,0; Domovinski pokret 1,88). Politiku Vlade RH u šestom mjesecu mandata podržava 42,6 posto birača (prema 43 posto u prosincu). Ovomjesečna podrška je za 3,6 postotnih bodova niža od izmjerene podrške u šestom mjesecu prethodnog mandata Vlade premijera Plenkovića koja je u tom razdoblju bila još uvijek koalicijska s Mostom (u travnju 2017. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 46,2 posto).
Katastrofalni potres na Baniji, Pounju i Pokuplju najvažija tema u zemlji
Katastrofalni potres na Baniji, dijelovima Pokuplja i Pounja najvažniji je događaj prethodnog mjeseca za 83,7 posto građana. To je ujedno i najveći izbor neke mjesečne teme od početka mjerenja još u siječnju 2004. godine. Samo je još jedna tema u ovih sedamnaest godina CRO Demoskopa zabilježila izbor za događaj mjeseca veći od 80 posto (u travnju 2020. korona kriza i zatvaranje države i ekonomije zabilježila je izbor od 82,1 posto). U ovomjesečnom istraživanju pogoršanje situacija s koronom, novo djelomično zaključavanje najvažnija je tema mjeseca za 9,9 posto građana (u odnosu na 53,1 posto izbora koliko je ova tema zabilježila prije mjesec dana). Još je samo jedna tema zabilježila nešto veću frekvenciju odgovora: početak cijepljenja protiv virusa COVID-19 s izborom od 3,1 posto. Sve ostale teme su bilježile izbor manji od pola posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
