Trebate informaciju ili ponudu?

Predsjednik Republike na pola mandata: najniža ocjena rada, pad izbora za najpozitivnijeg političara (CRO Demoskop za RTL, srpanj 2022.)

▪ HDZ uvjerljiv na vrhu ljestvice stranaka ispred SDP-a i ostatka oporbe; Mostu se ispuhao balon podrške iz vremena prikupljanja potpisa za referendum, DP u pozitivnom trendu

▪ Predsjednik Milanović na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara sa sve manjom prednosti ispred premijera Plenkovića; bivši ministar Marić nakon ostavke probio se na treće mjesto ljestvice najpozitivnijih

▪ Andrej Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi izbor a slijedi Milorad Pupovac

▪ Na polovici mandata najniža ocjena doživljaja rada predsjednika Republike; i Vlada zabilježila blagi pad ocjene na pola mandata, a u istom trendu i ocjena za rad Hrvatskog sabora

▪ Inflacija i problemi s cijenama energenata najvažnija tema prethodnog mjeseca, ruska agresija na Ukrajinu na drugom mjestu, a slijedi toplinski udar i nevrijeme  

Da su izbori provedeni početkom srpnja HDZ bi bio relativni izborni pobjednik, s velikom prednosti ispred glavnog konkurenta, SDP-a ali i ostatka političke konkurencije. U mjerenju provedenom između 4. i 7. srpnja HDZ je na vrhu ljestvice rejtinga stranaka s izborom od 27,3 posto (26,7 posto prije mjesec dana). SDP je na drugom mjestu sa 17,5 posto (prema 16,6 posto u lipnju). Platforma Možemo! je zadržala treće mjesto s izbornom potporom od 11,6 posto (prije mjesec dana 12,3 posto). Mostova je izborna podrška nakon više od pola godine od kampanje za referendum i početka prikupljanja potpisa na razini kakvu je ova stranka bilježila i prije referendumske inicijative. Domovinski pokret, nakon splitskog uspjeha i ulaska u Gradsko vijeće povećava svoju izbornu podršku i na nacionalnoj razini, godinu dana nakon svađe na vrhu te stranke i razilaženja s utemeljiteljem stranke koja je u nazivu imala i njegovo ime. Sada DP bilježi potporu od 5,5 posto (prema 5,1 posto iz lipnja). Ukupno gledajući, skoro tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći udio odlazi HDZ-u. Kod vodeće petorke tri su međumjesečna dobitnika u odnosu na lipanj (HDZ 0,6 postotnih bodova, SDP 0,9 bodova i DP 0,4 boda), dok su dva u negativnom „izbornom saldu“ (Most -0,75 postotnih bodova i Možemo! -0,73 boda).  

U ostatku biračkog tijela grupirale su se dvije skupine stranaka, tri stranke iznad jedan posto izborne podrške, te devet ispod te granice. U prvoj su skupini sljedeće stranke: Centar (2,6 posto), HSS (1,1 posto), IDS (1 posto). Ispod jedan posto su: HNS i Radnička fronta (po 0,9 posto), Fokus (0,7 posto), Reformisti (0,6 posto), tri su stranke s 0,5 posto podrške (Ključ Hrvatske/Živi zid; HSU i Hrvatski suverenisti), dok HSLS i BM 365 bijlježe po 0,4 posto. Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 1,1 posto. I dalje se mjeri visok udio neodlučnih birača (18,4 posto prema prošlomjesečnih 17,7 posto).

Čelni ljudi države na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih politička osoba u zemlji

Predsjednik Milanović na pola mandata je u izboru za najpozitivnijeg domaćeg političara na vrhu ove ljestvice (još od ožujka prošle godine neprekidno), ali s vidljivim smanjenjem razlike ispred prvog pratitelja. Predsjednik Milanović najpozitivniji je aktualni hrvatski političar za 16,9 posto hrvatskih punoljetnih građana (prema prošlomjesečnih 19,1 posto ili rekordnih 23,7 posto iz studenog prošle godine). Na drugom mjestu ove ljestvice nalazi se premijer Plenković s izborom od 15,8 posto (prema lipanjskih 17,2 posto ili rekordnih 24,6 posto iz kolovoza 2020. godine). Ovomjesečna se razlika u izboru za najpoztiivnijeg grvatskog političara smanjila na 1,1 postotnih bodova što je najmanja razlika još od srpnja prošle godine. Bivši ministar financija, Zdravko Mamić nakon ostavke na poziciju plasirao se na treće mjesto ljestvice s izborom od 10,2 posto (prema 3,4 posto iz lipnja). Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević je sada četvrti s izborom od 4,1 posto (prema 4,8 posto iz lipnja), a slijedi ga Sandra Benčić s 1,7 posto (prema lipanjskih 1,9 posto). Predsjednik SDP-a Peđa Grbin je šesti izbor s 1,4 posto, dok je prvi čovjek Mosta Božo Petrov s 1,3 posto na sedmom mjestu. Među deset najpozitivnijih aktualnih domaćih političara još su Ivica Puljak, Biljana Borzan i Ivan Penava (svo troje po 1,1 posto). Zanimljivo je da je među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara šest predsjednika stranaka (HDZ, SDP, Možemo, Most, DP, Centar), koje su ujedno i šest vodećih stranaka na ljestvici stranačkog rejtinga.

Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je premijer Plenković s izborom 27,0 posto (u odnosu na 27,6 posto iz lipnja). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 23,2 posto (u lipnju 22,5 posto). Treće je mjesto pripalo Miloradu Pupovcu s izborom od 2,5 posto (prema 3,4 posto prije mjesec dana), a slijedi ga koalicijski partner iz HDZ-a i predsjednik Sabora, Gordan Jandroković s izborom od 2,4 posto (prema prošlomjesečnih 2,3 posto). Slijede dva aktualna ministra: Vili Beroš (2,1 posto) i Gordan Grlić Radman (1,9 posto). Ljestvicu prvih deset "najnegativnijih" domaćih političara zatvaraju Tomislav Tomašević (1,7 posto), Peđa Grbin i Mario Banožić (po 1,4 posto) te Željko Kerum (1,2 posto).

Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom srpnja podupire 16,5 posto građana (u odnosu na 17,9 posto iz lipnja), što je ujedno drugi najlošiji rezultat u dvije godine mandata aktualne vlasti odnosno u pola njezinog redovnog mandata. Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 74,5 posto (prema 69,4 posto prije mjesec dana), što je najveći udio građana u posljednje dvije godine. Kakav je smjer zemlje ne zna 9,1 posto građana (prema 12,7 posto u lipnju). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 52,3 posto, dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Domovinski pokret 11,6 posto; Most 10 posto; SDP 9,2 posto; Možemo! 5,3 posto).

Izborni kalendar je htio da se u ovom mjesecu poklope dvije polovice redovnog mandata, onog predsjednika Republike i Vlade RH. Na pola mandata, odnosno dvije i pol godina od izborne pobjede, u ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,79 (prema 2,81 iz lipnja), što je najniža ocjena za doživljaj rada predsjednika Reptublike od početka njegova mandata. Radi usporedbe, bivša je predsjednica na pola mandata bilježila ocjenu 3,22 dok je Ivo Josipović na polovici mandata bilježio najvišu ocjenu (3,75). U ovomjesečnom je mjerenju najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio među glasačima SDP-a (3,57) i Mosta (3,09). Najniža je ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,24).

Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,20 (prema 2,24 iz lipnja). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,99 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (SDP 2,16; Most 1,93; Domovinski pokret 1,80; Možemo 1,73).

Vlada RH je na polovici mandata za svoj rad dobila ocjenu 2,32 (u odnosu na 2,33 u lipnju). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,49), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (SDP 2,09; Domovinski pokret 1,96; Možemo 1,89; Most 1,88). Politiku Vlade RH u dvadeset i četvrtom mjesecu mandata podržava 29,0 posto birača (prema 30,2 posto u lipnju). Ovomjesečna razina podrška politici Vlade RH niža je od one koju je zabilježila prethodna Vlada A. Plenkovića u istoj fazi prvog mandata: u listopadu 2018. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 31,6 posto. Ona je nešto niža i od one koju je na pola mandata (prosinac 2013.) bilježila koalicijska Vlada SDP-a i premijera Zorana Milanovića kad je iznosila 34,4 posto.        

Rekordna inflacija i neizvjesnot oko cijena energenata najvažnija tema proteklog mjeseca

Rekordna inflacija, posklupljenja proizvoda široke potrošnje i situacija oko cijena energenata najvažnija je tema mjeseca za 52,4 posto (u lipnju 22,7 posto, u svibnju 20 posto, a u travnju 19,6 posto). Ruska agresija na Ukrajinu i kandidatski status ove zemlje za članstvo u EU najvažnija je tema za 18,3 posto građana (te je tako nakon četiri mjeseca ova tema prestala biti najvažnija za hrvatske građane; u lipnju je to bila s 27,1 posto, u svibnju s 40,2 posto, u travnju 56 posto, a u ožujku 64,5 posto). Sedam od deset hrvatskih građana bira jednu od ove dvije teme kao najvažnije događaje/teme prethodnih mjesec dana. Na trećem je mjestu toplinski val i nevrijeme u više hrvatskih općina i gradova (4,9 posto izbora). Pripreme za uvođenje EUR-a i najava ulaska u shengenski prostor najzanimljivija je tema za 3,6 posto građana, dok je povratak COVID-a s porastom broja zaraženih tema za 3 posto građana. Promjene u obiteljskim mirovinama je najvažnija tema za 2,1 posto građana. Tek je za 2 posto građana najvažnija nešto starija i poznatija tema – sukob predsjednika Milanovića i premijera Plenkovića. Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od dva posto.

*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.