Predsjedniku Milanoviću naštetio posljednji sukob s premijerom Plenkovićem (CRODEMOSKOP za RTL, svibanj, 2022.)
▪ Dvije vodeće stranke s blagim porastom podrške, Most i dalje u negativnoj tendenciji još od kampanje za prikupljanja potpisa za referendum
▪ Predsjednik Milanović i dalje najpozitivniji domaći političar, ali sa smanjenom prednosti ispred premijera Plenkovića; zagrebački gradonačelnik Tomašević i dalje treći izbor
▪ Andrej Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih političara, predsjedniku Milanoviću znatno poskočio negativni izbor; Milorad Pupovac na trećem mjestu
▪ Najniža ocjena doživljaja rada predsjednika Republike od početka mandata; blagi rast ocjena rada Vlade RH i blagi pad za rad Hrvatskog sabora
▪ Rat u Ukrajini i dalje najvažniji događaj mjeseca, poskupljenja na drugom mjestu, a prema vrhu se ponovo probila stara tema (žestoki sukob predsjednika i premijera)
Da su izbori provedeni početkom svibnja HDZ bi bio relativni izborni pobjednik, i dalje s izraženom prednosti ispred političke konkurencije. U mjerenju provedenom između 2. i 5. svibnja HDZ je na vrhu ljestvice rejtinga stranaka s izborom od 26,1 posto (25,4 posto prije mjesec dana). SDP je na drugom mjestu sa 17,5 posto (prema 17,1 posto u travnju). Platforma Možemo! je zadržala svoje treće mjesto s izbornom potporom od 12,6 posto (prije mjesec dana 12,8 posto). Most i u svibnju lagano gubi "nagomilanu" podršku iz vala referendumske incijative te je njihova sadašnja potpora za tri postotna boda niža od referendumske razine (sada 9,2 prema referendumskih 12,4 posto). Domovinski pokret zatvara niz pet vodećih stranaka s nešto izraženijom izbornom podrškom koji ovaj mjesec bilježi potporu od 4,8 posto (prema 4,7 posto iz travnja). Ukupno gledajući, skoro tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći udio odlazi HDZ-u. Kod vodeće petorke tri su međumjesečna dobitnika (HDZ 0,7 postotnih bodova; SDP 0,4 postotnih bodova; DP 0,1 bod), dok su Most (-1,12 bodova) i Možemo! (-0,12 bodova) međumjesečni gubitnici. U odnosu na prošlogodišnji svibanj "u plusu" su Možemo! (+3,5 postotnih bodova) i Most (+2,2 postotna boda), dok su "u minusu" DP (-3,4 postotna boda), SDP (-2,1 postotna boda) i HDZ (-0,6 postotnih bodaova).
U ostatku biračkog tijela grupirale su se dvije skupine stranaka, pet stranaka iznad jedan posto izborne podrške, te sedam ispod te granice. U prvoj su skupini sljedeće stranke: Centar (1,9 posto), HSS (1,6 posto), Fokus (1,2 posto), HNS (1,1 posto) i IDS (1,0 posto). Ispod jedan posto su: Reformisti (0,9 posto), Radnička fronta (0,8 posto), Živi zid (0,7 posto), Hrvatski suverenisti (0,6 posto), HSU (0,5 posto), HSLS i BM 365 (po 0,4 posto). Ostale stranke bilježe izbor od 1,6 posto. I dalje se bilježi visok udio neodlučnih birača (17,1 posto prema prošlomjesečnih 17,3 posto).
Čelni ljudi države na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih politička osoba u zemlji
Predsjednik Milanović je u izboru za najpozitivnijeg domaćeg političara još od ožujka prošle godine neprekidno na vrhu ove ljestvice, sada s izborom od 20,6 posto (prema prošlomjesečnih 22 posto). Ovomjesečni pad izbora predsjednika Milanovića za najpozitivnijeg domaćeg političara uz istovremeni rast izbora premijera Plenkovića smanjio je njihovu međusobnu razliku na vrhu ove ljestvice na svega 2,7 postotnih bodova (u odnosu na rekordnih 11,4 postotnih bodova prije samo tri mjeseca). Tako je početkom svibnja premijer Plenković zabilježio izbor od 18,0 posto (u travnju 15,5 posto). Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević zadržao se na trećem mjestu s izborom od 4,8 posto (u odnosu na 5,5 posto u travnju). Ministar Zdravko Marić je četvrti s izborom od 3,5 posto (prije mjesec dana 2,8 posto), a slijedi ga Sandra Benčić s 1,9 posto (u travnju 2 posto). Slijedi predsjednik DP Ivan Penava (1,9 posto prema travanjskih 0,8 posto), te dvoje SDP-ovaca (Peđa Grbin s 1,5 i Biljana Borzan s 1,4 posto izbora). U ovomjesečnom je mjerenju samo jedna Mostova zastavica na ljestvici deset vodećih političara, a to je ovaj put Marija Selak Raspudić (s 1,25 posto izbora). Listu prvih deset političara zatvara ministar Oleg Butković (1,2 posto).
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je premijer Plenković s izborom 28,3 posto (u odnosu na 27,7 posto iz travnja). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 23,5 posto (u travnju 17,9 posto), što je ujedno i njegov najveći izbor na ovoj "neslavnoj" ljestvici od početka mandata. Treće je mjesto pripalo Miloradu Popovcu s izborom od 3,3 posto (jedanko kao i u travnju). Na četvrto se mjesto "probio" ministar Mario Banožić s 3 posto izbora (u travnju 2,8 posto), a slijedi ga kolega iz HDZ-a i predsjednik Sabora, Gordan Jandroković s izborom od 2,6 posto (prema prošlomjesečnih 1,5 posto). Još su dva aktualna ministra među prvih deset najnegativnijih domaćih političara: Gordan Grlić Radman (1,8 posto) i Vili Beroš (1,6 posto). Ljestvicu prvih deset "najnegativnijih" domaćih političara zatvaraju Hrvoje Zekanović i Tomislav Tomašević (obojica po 1,1 posto izbora), te Tomislav Ćorić (0,8 posto).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom svibnja podupire 18,4 posto građana (u odnosu na 18,6 posto iz travnja). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 68,3 posto (prema 67,6 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 13,3 posto građana (prema 13,8 posto u travnja). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 52,5 posto, dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (SDP 10,7 posto; Domovinski pokret 10,4 posto; Most 7,7 posto; Možemo! 6,6 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,83 (prema 3,00 iz travnja), što je ujedno i najniža ocjena za doživljaj rada predsjednika Reptublike od početka njegova mandata. Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović bilježi među glasačima SDP-a (3,52) i Mosta (3,37). Najniža je ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,14).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,22 (prema 2,23 iz travnja). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,94 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (SDP 2,15; Domovinski pokret 2,07; Most 1,99; Možemo 1,96).
Vlada RH je za svoj rad dobila ocjenu 2,34 (u odnosu na 2,31 u travnju). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,40), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (SDP 2,10; Domovinski pokret 2,01; Most 1,98; Možemo 1,92). Politiku Vlade RH u dvadeset i drugom mjesecu mandata podržava 30,8 posto birača (prema 29,3 posto u travnju). Ovomjesečna razina podrška politici Vlade RH niža je od one koju je zabilježila prethodna Vlada A. Plenkovića u istoj fazi prvog mandata: u kolovozu 2018. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 34,2 posto. S druge strane, ovomjesečna je potpora Vladi viša od one koju je u dvadeset i drugom mjesecu mandata (lostopad 2013.) bilježila koalicijska Vlada SDP-a i premijera Zorana Milanovića kad je iznosila 30,3 posto.
Agresija Rusije na Ukrajinu s vrha najvažnijih događaja pogurali sve domaće teme i probleme
Ruska agresija na Ukrajinu i svi prateći događaji najvažnija je za hrvatske građane i treći mjesec zaredom (sada 40,2 posto, u travnju 56 posto, u ožujku 64,5 posto). Na drugom se mjestu i dalje nalazi još jedna nešto novija tema, rast cijena goriva i roba široke potrošnje koja je najvažnija tema mjeseca za 20 posto građana (prije mjesec dana 19,6 posto). Troje od petoro hrvatskih građana biraju jednu od ove dvije teme kao najvažnije događaje prethodnih mjesec dana. Na trećem je mjestu još jedna stara i poznata tema: sukob između čelnih ljudi u zemlji s izborom od 16,3 posto (prije mjesec dana 1 posto). Tek četvrto mjesto drži jedna nešto starija i poznatija tema – COVID 19 i popuštanje mjera – s izborom od svega 5,1 posto. Pismo generala za pomilovanje Perkovića i Mustača te reakcije i rasprave na ovu temu najvažnija je tema mjeseca za 3,4 posto hrvatskih građana, dok je rekonstrukcija Vlade RH to za njih 3,3 posto. Iznad 1 posto su još samo tri teme: izvještaj o padu bespilotne letjelice (drona) i nove nejasnoće (1,6 posto), najave Finske i Švedske mogućeg zahtjeva za članstvo u NATO (1,4 posto), politička situacija u Splitu (1,1 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od jedan posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
