Pregovori i dogovor o novoj saborskoj većini nije značajnije naškodio rejtingu HDZ-a i DP-a
▪ HDZ na vrhu ljestvice rejtinga stranaka, SDP-u zadržao visoku izbornu podršku, Možemo u prednosti ispred DP-a, Most trenutno povećao zaostatak
▪ Andrej Plenković nakon tri godine potisnuo predsjednika Milanovića s vrha ljestvice najpozitivnijih domaćih političara, Sandri Benčić treće mjesto
▪ Andrej Plenković i na vrhu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi izbor; Ivan Penava na trećem mjestu
▪ Pad ocjene za rad predsjednika Republike
▪ Izbori za Hrvatski sabor i razgovori o postizanju nove saborske većine najvažnija tema proteklog mjeseca
Da su izbori provedeni početkom svibnja HDZ bi bio relativni izborni pobjednik sa zadržanom prednosti ispred prvog pratitelja, SDP-a ali i ostalih političkih stranaka. Tako je u mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 6. i 8. svibnja HDZ zabilježio izbor od 29,5 posto. Na drugom mjestu je SDP s 23,2 posto. Treće mjesto, uz malu prednost u odnosu na konkurenciju, drži Možemo! s izbornom podrškom od 9,3 posto. Sa zaostatkom od jedan postotni bod slijedi Domovinski pokret s 8,3 posto podrške. Na petom je mjestu Most koji je u ovomjesečnom mjerenju zabilježio nešto vidljiviji zaostatak za dvojcem u borbi za treću poziciju. Sada Most mjeri izbornu potporu od 5,6 posto. Ukupno gledajući, tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći dio „uzima“ HDZ. Na međugodišnjoj razini u odnosu na prošlogodišnji svibanj od vodeće petorke četiri su stranke zabilježile međugodišnji rast (SDP +7,0; HDZ +3,7; Domovinski pokret +1,7; Možemo 0,14 postotnih bodova). U međugodišnjem minusu je Most (-3,2 postotna boda).
U ostatku političke scene izdvojile su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto). U prvoj su skupini sljedećih osam stranaka: HSS (1,4 posto), Fokus (1,3 posto), Pravo i pravda, te HSU (po 1,2 posto), Centar i IDS (po 1,1 posto), te Radnička fronta i Nezavisna platforma Sjever (po 1,0 posto) Ispod jedan posto su ovih šest stranaka: HNS (0,8 posto), Hrvatski suverenisti (0,7 posto), HSLS (0,6 posto), te Odlučnost i pravednost, Socijaldemokrati i Republika (sve tri po 0,5 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 1,7 posto, uz 9,5 posto neodlučnih.
Isti dvojac na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji
Tehnički premijer i vjerojatni budući predsjednik Vlade u trećem mandatu Andrej Plenković je nakon tri godine zasjeo na vrh ljestvice najpozitivnijih aktualnih hrvatskih političara i to s izborom od 17,1 posto (prema 16,1 posto iz posljednjeg mjerenja u ožujku ove godine). Na drugom je mjestu predsjednik Milanović s izborom od 16,9 posto ispitanika (u odnosu na 17,8 posto iz ožujka). Treće mjesto i dalje drži Sandra Benčić s izborom od 3,3 posto (prema prošlih 3,6 posto). Ivan Penava je na četvrtom mjestu s 3,1 posto izbora (jednako kao i u prethodnom mjerenju). Peto mjesto s izborom od 2,4 posto dijele Tomislav Tomašević (prema 2,3 iz ožujka) i Ivan Anušić (u ožujku 0,9 posto). Slijedi dvoje aktualnih eurozastupnika: Mislav Kolakušić s izborom od 1,9 posto i Biljana Borzan s 1,8 posto. Nesuđeni čelnici anti-korupcijske vlade, Nikola Grmoja i Peđa Grbin, s izborom po 1,7 posto zatvaraju listu Top-10 najpozitivnijih domaćih političara. Među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara pet je predsjednika stranaka - HDZ, SDP, Možemo, Domovinski pokret, Pravo i pravda.
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, tehnički premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 31,0 posto (u odnosu na 31,6 posto iz ožujka). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 16,3 posto (u ožujku 12,5 posto). Treće mjesto u ovomjesečnom istraživanju drži predsjednik DP-a Ivan Penava s izborom od 5,7 posto (prema 1 posto u ožujku). Na četvrtom mjestu slijedi Milorad Pupovac s izborom od 4,1 posto (prema 2,3 iz prethodnog mjerenja), a Peđa Grbin je peti s 2,9 posto izbora (u odnosu na prošlih 3,8 posto). Šesto mjesto dijele Hrvoje Zekanović i Sandra Benčić s izborom od 1,9 posto. Među 10 najnegativnijih političara još su: Tomislav Tomašević (1,6 posto), Ivan Pernar i Gordan Grlić Radman (obojica po 1,1 posto).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada predsjednika Milanovića
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom svibnja podupire 27,9 posto građana (u odnosu na 23,4 posto iz ožujka). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 60,9 posto (prema 68 posto u ožujku). Kakav je smjer zemlje ne zna 11,2 posto građana (prema 8,6 posto iz prethodnog mjeseca). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 67 posto, dok je među glasačima novog koalicijskog partnera – DP – ta razina znatno niža i iznosi svega 18,1 posto. Glasači oporbenih stranaka su još i kritičniji u odnosu na doživljaj smjera kretanja države (SDP 13 posto; Most 12,6 posto; Možemo! 9 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,79 (prema 2,95 iz ožujka). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,75), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,12), Mosta (3,06), Domovinskog pokreta (2,87), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,42). Radi usporedbe zanimljivi su rezultati koje su u istom mjesecu mandata zabilježeni za prethodnike aktualnog predsjednika. U 51. mjesecu mandata bivša predsjednica Grabar-Kitarović za svoj je rad zabilježila ocjenu od 3,14, dok je bivši predsjednik Josipović u istom mjesecu mandata zabilježio znatno višu ocjenu (3,59) što u konačnici nije bilo dovoljno za ostanak na Pantovčaku.
Izbori za Hrvatski sabor i pregovori o novoj većini najvažnijih tema mjeseca
Izbori za Hrvatski sabor i pregovori o novoj većini najvažnijih tema mjeseca najvažnija je tema prethodnog mjeseca za 46,5 posto građana. Tri su teme zabilježile identičan udio (8,2 posto izbora): sukob Milanovića s čelnim ljudima HDZ-a i Vlade, uključivanje predsjednika Milanovića u izborni proces i odluke Ustavnog suda, isporuka prvih vojnih aviona Rafale. Problemi s cijenama i inflacija koja je unatoč usporavanju i dalje među najvećima u EU su najvažija tema za 6,5 posto građana. Slijede dvije globalne teme: intenziviranje ratnog sukoba u Ukrajini, rat u Palestini, sukob Izraela i Irana (4,0 posto) i najtopliji ožujak u povijesti mjerenja visina temperature na Zemlji (3,9 posto). Pripreme za Europske izbore su izbor 3 posto građana. Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 2 posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
