Pripreme za uvođenje EUR-a i ulazak u schengenski prostor najvažnija tema mjeseca (CRO Demoskop za RTL, siječanj 2023.)
▪ HDZ zadržao veliku prednost pred političkom konkurencijom; SDP treći mjesec zaredom u negativnoj tendenciji; Možemo! i dalje treći ispred Mosta i Domovinskog pokreta
▪ Predsjednik Milanović na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara ispred premijera Plenkovića, Tomislav Tomašević treći, a Ivan Penava na četvrtom mjestu
▪ Andrej Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi izbor; Hrvoje Zeklanović treći mjesec zaredom na trećem mjestu
▪ Blagi rast ocjene doživljaja rada predsjednika Republike, Hrvatskom saboru malo niža ocjena od prošlomjesečne, blagi rast ocjene za rad Vlade RH
▪ Pripreme za uvođenje EUR-a i ulazak u schengenski prostor najvažnija tema mjeseca, važnija od nogometnog uspjeha na SP u Kataru ali i rekordnog rasta inflacije
Da su izbori provedeni prvih dana ove godine HDZ bi i ovaj mjesec, kao uostalom otpočetka tekućeg mandata, bio relativni izborni pobjednik sa značajnom prednosti ispred političke konkurencije, SDP-a ali i ostalih političkih stranaka. U mjerenju provedenom između 2. i 5. siječnja HDZ je zabilježio izbor od 26,4 posto (26,9 posto prije mjesec dana). Na drugom mjestu je SDP s izborom od 14,8 posto (prema prošlomjesečnih 15,4 posto). Platforma Možemo! je zadržala treće mjesto s izbornom potporom od 10,1 posto (u odnosu na 10,2 posto iz prosinca). Mostova je izborna podrška u ovomjesečnom istraživanju blago porasla na 9,1 posto (s 9,0 posto), dok je Domovinski pokret na petom mjestu s izborom od 6,1 posto (u prosincu 5,9 posto). Ukupno gledajući, dvije trećine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći udio odlazi HDZ-u. Kod vodeće petorke tri su stranke zabilježile pad izborne podrške na međumjesečnoj razini (SDP i HDZ po -0,6 postotnih bodova, te Možemo! za -0,1 bod), dok su dvije stranke u izbornom „plusu“ (Domovinski pokret +0,2 postotna boda i Most +0,1 bod). Zanimljiva je i usporedba s rezultatima zabilježenim prije godinu dana. U ovoj svojevrsnoj političkoj inventuri na početku godine od vodeće petorke dvije su stranke zabilježile međugodišnju rast (HDZ +0,3 boda; Domovinski pokret +2,5 bodova), dok su ostale tri u negativnom međugodišnjem izbornom saldu (Most -3,2 boda, Možemo -3,1 bod, i SDP -2,1 bod).
U ostatku političke scene u odnosu na posljednje prošlogodišnje mjerenje u prosincu izdvojile su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto izborne podrške). U prvoj su skupini iznad 1 posto sljedećih osam stranaka: Centar (3 posto), Socijaldemokrati (1,7 posto), Fokus (1,4 posto), Radnička fronta (1,3 posto), Ključ Hrvatske i HSS (obje po 1,2 posto), te Hrvatski suverenisti i IDS (obje po 1 posto). Ispod jedan posto su ovih pet stranaka: HNS i HSU (po 0,7 posto), HSLS (0,6 posto), Reformisti (0,5 posto) i BM 365 (0,4 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 2,7 posto. I dalje se mjeri visok udio neodlučnih birača (16,3 posto prema prošlomjesečnih 15,4 posto).
Čelni ljudi države na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji
Predsjednik Milanović je u izboru za najpozitivnijeg domaćeg političara i dalje na vrhu ove ljestvice (gdje se neprekidno nalazi još od ožujka 2021. godine). Zoran Milanović je najpozitivniji aktualni hrvatski političar za 16,4 posto ispitanika (prema prošlomjesečnih 15,8 posto). Na drugom mjestu ove ljestvice nalazi se premijer Plenković s izborom od 15 posto (prema 14,9 posto iz prosinca). Zagrebački gradonačelnik Tomašević je na trećem mjestu najpozitivnijih hrvatskih političara s izborom od 4,9 posto (u prethodom mjesecu 4,2 posto), a slijedi ga gradonačelnik Vukovara i predsjednik DP-a, Ivan Penava s 3,6 posto (prema prošlomjesečnih 3,5 posto). Bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović se nakon duljeg izbivanja s liste top-10 hrvatskih političara, uz „poguranac“ nogometnog navijanja u Kataru, vratila među vodeće domaće političare s izborom od 2,3 posto. Sandra Benčić je sada na šestom mjestu s izborom od 1,9 posto (u prosincu 2,3 posto). Peđa Grbin je sedmi sa 1,6 posto, a među deset vodećih političara još su Karolina Vidović Krišto (1,4 posto), Ivica Puljak (1,3 posto) i Dalija Orešković (1,1 posto). Zanimljivo je da je među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara pet predsjednika stranaka - HDZ, SDP, Možemo, DP i Centar, dok je jedino „izostao“ predsjednik Mosta, ali je na listi po prvi put predsjednica najmlađe političke stranke u Saboru, Odlučnost i pravednost (Karolina Vidović Krišto).
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je premijer Plenković s izborom 27,8 posto (u odnosu na 28,6 posto iz prosinca). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 15,5 posto (u prosincu 13,9 posto). Treće je mjesto zadržao Hrvoje Zekanović s izborom od 3,6 posto (prema 3,5 posto prije mjesec dana), a slijedi Milorad Pupovac s izborom od 2,8 posto (prema prošlomjesečnih 2,1 posto). Peto mjesto pripalo je Gordanu Jandrokoviću s izborom od 2,5 posto (u prosincu 2,9 posto). Dalje slijede ministar Goran Grlić Radman (1,7 posto) i bivša ministrica Gabrijela Žalac (1,6 posto). Ovu nepopularnu listu Top-10 političara zatvaraju Nikola Grmoja i Mario Banožić (s izborom od 1,5 posto), te Peđa Grbin (1 posto).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom ove godine podupire 20,6 posto građana (u odnosu na 16,6 posto iz prosincu, ali i 17,8 posto početkom prošle godine). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 67,9 posto (prema 73 posto prije mjesec dana, odnosno 74 posto prije godinu dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 11,5 posto građana (prema 10,5 posto u prosincu, odnosno 8,2 u siječnju prošle godine). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 63,1 posto, dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Domovinski pokret 11,1 posto; SDP 11 posto; Možemo! 10,1 posto; Most 8,1 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,89 (prema 2,78 iz prosinca dok je prije godini dana ona iznosila 3,01). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,68), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,18).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,12 (u prosincu 2,14, a prije godinu dana 2,10). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,98 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima platforme Možemo! i iznosi 1,61.
Vlada RH je početkom siječnja za svoj rad dobila ocjenu 2,28 (u odnosu na 2,27 u prosincu, kao i 2,30 početkom prošle godine). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,54), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (Most 1,99; SDP 1,96; Možemo 1,78; Domovinski pokret 1,75). Politiku Vlade RH u tridesetom mjesecu mandata podržava 30,6 posto ispitanika (u odnosu na 28,8 posto iz prosinca, ali i 29,6 posto iz prošlogodišnjeg siječnja). U usporedbi s istim, 30. mjesecom mandata, razina podrška politici Vlade RH viša je od one koju je zabilježila prethodna Vlada A. Plenkovića u istoj fazi prvog mandata: u travnju 2019. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 30 posto (sada 30,6 posto). Ona je viša i od one koju je u lipnju 2014. bilježila koalicijska Vlada SDP-a i premijera Zorana Milanovića kada je iznosila 21,6 posto.
Pripreme za uvođenje EUR-a i ulazak u schengensko područje najvažnija tema mjeseca
Rast inflacije je prepustio tron najvažnijih mjesečnih tema dvjema novopridošlima. Tako je ovomjesečna tema broj jedan pripremama za uvođenje EUR-a i ulazak u schengenski prostor s izborom od 41,8 posto. Na drugom je mjestu uspjeh hrvatskih nogometaša na SP u Kataru i doček što je najvažnija prošlomjesečna tema za 20,4 posto ispitanika (radi usporedbe, prije četiri i pol godine, nogometni uspjeh na SP u Rusiji i doček nogometaša bila je najvažnija mjesečna tema za 77,2 posto ispitanika). Tek na trećem mjestu nalazi se stara i dobro poznata tema, rast stope inflacije i poskupljenja s izborom od 17,5 posto, a slijedi sporost u obnovi Banovine i Zagreba (5 posto). Smrt Massima Savića je izbor 2,3 posto ispitanika, dok je presuda Vrhovnog suda u vezi švicarskog franka najvažnija tema za njih 1,3 posto. Isti postotak je zabilježila još jedna stara i tragična tema (ruska agresija na Ukrajinu). Sve su ostale teme zabilježile izbor ispod 1 posto (pa i neke već dobro znane, poput pandemije COVID-a ili sukoba predsjednika Republike i predsjednika Vlade RH).
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
