Trebate informaciju ili ponudu?

Raspored snaga u političkoj areni bez značajnijih promjena (CRO Demoskop za RTL, veljača 2021.)

ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
** CRO Demoskop za RTL

Raspored snaga u političkoj areni bez značajnijih promjena
 

▪ HDZ na vrhu, slijedi SDP s blagim rastom podrške; u troboju za treće mjesto Možemo! se zadržao na trećem mjestu, slijede Most i Domovinski pokret
▪ Premijer Plenković na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara, slijedi predsjednik Milanović, Peđa Grbin na trećem mjestu

▪ Andrej Plenković i na čelu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi, a zagrebački gradonačelnik Bandić i dalje na trećem mjestu
▪ Rast ocjene doživljaja rada predsjednika Republike, blagi pad ocjena rada Vlade i Hrvatskog sabora
▪ Događanja nakon potresa na Baniji najvažnija tema mjeseca


Da su izbori provedeni početkom ove godine HDZ bi bio relativni izborni pobjednik sa znatnom prednošću u odnosu na političku konkurenciju predvođenu SDP-om. Tako je početkom veljače HDZ na vrhu ljestvice rejtinga stranaka s izborom od 27,7 posto (28 posto prije mjesec dana). SDP je na drugom mjestu s 19,9 posto (u odnosu na 19,6 posto u siječnju). I dalje traje prilična "gužva" za treću poziciju. U ovomjesečnom istraživanju Možemo! je zadržao treće mjesto i to s izborom od 8,3 posto (prema siječanjskih 8,4 posto). Slijedi Most s podrškom od 7,3 posto (prema prošlomjesečnih 7,4 posto), dok je Domovinski pokret peti s izborom od 7,2 posto (u odnosu na 6,2 posto iz siječnja). Sedam od deset birača svoj glas daje jednoj od pet vodećih lista.

U ostatku biračkog tijela najveći je udio zabilježio Centar s podrškom od 2,1 posto (u siječnju 2,9 posto). Slijede IDS (1,6 posto), HSS (1,5 posto), BM 365 (1,3 posto) i Živi zid (1 posto). Šest stranaka bilježi podršku manju od 1 posto i to: Hrvatski suverenisti i Reformisti (obje po 0,8 posto), HNS i HSLS (po 0,7 posto), te Fokus i HSU (po 0,5 posto). Sve ostale stranke koje bilježe izbor manji od 0,5 posto, imaju povjerenje od 2,6 posto birača. Udio neodlučnih birača je 15,6 posto (prema 15,5 posto koliko je zabilježeno u istraživanju iz siječnja). Uočljiv je veliki rast neodlučnih birača, a najveći se njihov udio nalazi u političkom centru.

Premijer Plenković i predsjednik Milanović na vrhu najpozitivnijih ali i najnegativnijih politička osoba u zemlji

Premijer Plenković je najpozitivniji hrvatski političar s izborom od 19,8 posto (prema 20,9 posto iz prethodnog mjerenja u siječnju). Na drugom je mjestu predsjednik Milanović s izborom od 17,1 posto (u siječnju 17,3 posto). Daleko iza vodećeg dvojca i čelnih ljudi dva kraka izvršne vlasti je predsjednik vodeće oporbene stranke Peđa Grbin s izborom od 3,4 posto (u siječnju 2,4 posto), a slijedi kandidat za gradonačelnika Zagreba i jedan od čelnika platforme Možemo!, Tomislav Tomašević s izborom od 2,6 posto (prema 3,2 iz prethodnog mjeseca). Ministar Zdravko Marić je na petom mjestu s 2,3 posto (u odnosu na 2,6 posto iz siječnja). Čelnik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro je šesti s izborom od 1,7 posto (prema siječanjskih 1,6 posto). Slijede Nikola Grmoja i Vili Beroš s izborom od 1,6 posto. Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Karolina Vidović Krišto (1,3 posto) i Alemka Mirković (po 1,2 posto).

Na vrhu ljestvice najnegativnijih hrvatskih političara je hrvatski premijer Plenković s izborom 22,3 posto (u odnosu na 19 posto iz siječnja). Predsjednik Zoran Milanović je na drugom mjestu s 8,9  posto izbora (u siječnju 11,6 posto). Zagrebački je gradonačelnik Bandić zadržao svoje prošlomjesečno treće mjesto s izborom od 7,3 posto (u siječnju 8 posto), a slijedi Miroslav Škoro s 3,6 posto izbora (prema siječanjskih 4,4 posto). Peto mjesto drži Milorad Pupovac s 3 posto (prije mjesec dana 2,7 posto). Predsjednik Sabora Jandroković i ministar Tomislav Ćorić bilježe izbor od 2,4 posto. Listu prvih deset najnegativnijih političara zatvaraju Peđa Grbin (1,8 posto), Vladimir Šeks (1,4 posto) i Nikola Grmoja (1,3 posto).

Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom veljače podupire 20,1 posto građana (u odnosu na 20,7 posto iz siječnja). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 67,4 posto (prema 69,3 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 12,5 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 59,3 posto (u siječnju 62,3 posto), dok među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Domovinski pokret 12 posto; Most 11,8 posto; SDP 9,4 posto; Možemo 8,1 posto).

U ovomjesečnom mjerenju doživljaja rada, predsjednik Republike Zoran Milanović je za svoj rad dobio ocjenu 3,15 (prema 3,13 iz siječnja). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović bilježi među glasačima SDP-a (3,81), dok je među glasačima četiri stranke s većim udjelom među biračima ona niža (Možemo 3,23; Most 3,06; HDZ 2,93; Domovinski pokret 2,68).

Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,27 (prema 2,29 iz siječnja). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 3,12 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (SDP 2,07; Most 1,93; Domovinski pokret 1,92; Možemo 1,80).

Vlada RH je za svoj rad dobila ocjenu 2,47 (u odnosu na 2,54 u siječnju). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,67), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje darežljivi (SDP 2,15; Most 2,0; Možemo 1,83; Domovinski pokret 1,80). Politiku Vlade RH u šestom mjesecu mandata podržava 40,4 posto birača (prema 42,6 posto u siječnju). Ovomjesečna podrška je za 4,9 postotnih bodova viša od izmjerene podrške u sedmom mjesecu prethodnog mandata Vlade premijera Plenkovića koja je u tom razdoblju bila još uvijek koalicijska s Mostom (u svibnju 2017. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 35,5 posto).       

Posljedice katastrofalnog potresa i početak sanacije na Baniji, Pounju i Pokuplju najvažija tema u zemlji

Događanja nakon potresa na Baniji i početak saniranje posljedica potresa najvažniji je događaj prethodnog mjeseca za 44,8 posto građana. Stanje s koronom, lagano popuštanje mjera, nezadovoljstvo dinamikom popuštanja, problemi s isporukom cjepiva je tema mjeseca za 24 posto građana. Tri afere povezane s visokim HDZ-ovim dužnosnicima (Ivo Žinić, Darko Puljašić, Žarko Tušek) najvažnija su tema prethodnog mjeseca 4 psoto građana. Smrt 10-godišnjeg dječaka od post-COVID komplikacije je najvažniji siječanjski događaj za 3,6 posto ispitanika. Problemi oko usvajanja Zakona o obnovi Banije bilježi izbor od 3,0 posto. Milanovićevo odbijanje nazočenju obilježavanja godišnjice Maslenica zbog provokacije pripadnika HOS-a i povlačenje vojske su izbor 2,5 posto građana. Dvije teme bilježe izbor od po 2,1 posto (eskalacija nasilja u zemlji, te cijepljenje saborskih zastupnika prije građana). Sve ostale teme su bilježile izbor manji od dva posto.

 

* Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.

Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.

*** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.