Rat u Ukrajini gurnuo u drugi plan sve domaće teme i događaje (CRO Demoskop za RTL, ožujak 2022.)
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
** CRO Demoskop za RTL
▪ Pad izborne podrške četiri vodeće stranke, DP jedini u plusu; najveći međumjesečni pad zabilježio HDZ, a slijedi SDP, Most i Možem
▪ Predsjednik Milanović i dalje najpozitivniji domaći političar, a na ljestvici slijede premijer Plenković i zagrebački gradonačelnik Tomašević
▪ Andrej Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi; ministar Darko Horvat i dalje na trećem mjestu
▪ Blagi pad ocjene doživljaja rada predsjednika Republike, uz mali rast ocjena rada Vlade RH i Hrvatskog sabora
▪ Rat u Ukrajini uvjerljivo najvažniji događaj mjeseca, daleko ispred domaćih tema i događaja
Da su izbori provedeni početkom ožujka HDZ bi bio relativni izborni pobjednik, i dalje s izraženom prednosti ispred političke konkurencije. U mjerenju provedenom u prvim danima ožujka HDZ je na vrhu ljestvice rejtinga stranaka s izborom od 25,2 posto (26,2 posto prije mjesec dana), što je ujedno i najniži rezultat ove stranke od posljednjih parlamentarnih izbora. SDP je na drugom mjestu sa 17 posto (prema 17,9 posto u veljači). Platforma Možemo! peti mjesec zaredom gubi izbornu potporu, ali je i dalje na trećem mjestu s izbornom potporom od 12,5 posto (u veljači 12,9 posto). Most i u ožujku lagano gubi "nagomilanu" podršku iz vala referendumske incijative te je njihova sadašnja potpora skoro za dva postotna boda niža od prosinačko-referendumske razine (sada 10,6 prema 12,4 posto u prosincu). Među prvom petorkom Domovinski pokret je jedini dobitnik mjeseca s potporom od 6,3 posto (prema 4,3 posto iz veljače). Ukupno gledajući, skoro tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći udio odlazi HDZ-u. Kod vodeće petorke četiri su međumjesečna gubitnika (HDZ -1,0 postotni bod; SDP -0,8; Most -0,5; Možemo! -0,3) i već spomenuti dobitnik (Domovinski pokret +2,0).
U ostatku biračkog tijela grupirale su se dvije skupine stranaka, četiri stranke iznad jedan posto izborne podrške, te osam stranaka ispod te granice. U prvoj su skupini sljedeće stranke: HSS (1,6 posto), Centar (1,4 posto), Fokus (1,3 posto) i IDS (1,0 posto). Ispod jedan posto su: HNS (0,9 posto), Reformisti (0,8 posto), Radnička fronta, Hrvatski suverenisti, Živi zid (sve tri po 0,6 posto), HSLS i HSU (po 0,5 posto) i BM 365 (0,4 posto). Ostale stranke bilježe izbor od 1,7 posto. I dalje se bilježi visok udio neodlučnih birača (16,4 posto prema prošlomjesečnih 15,8 posto).
Čelni ljudi države na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih politička osoba u zemlji
Predsjednik Milanović je i u ovomjesečnom izboru za najpozitivnijeg domaćeg političara na vrhu ljestvice s izborom od 23 posto (prema prošlomjesečnih 22,9 posto). Na drugom je mjestu premijer Plenković s izborom od 16,1 posto (u veljači 11,5 posto). Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević zadržao se na trećem mjestu s izborom od 4,9 posto (u odnosu na 8,2 posto u veljači), što je njegov najslabiji rezultat još od izborne pobjede u Zagrebu. Ministar Zdravko Marić je četvrti s izborom od 2,5 posto (prije mjesec dana 2,6 posto), a slijedi ga Sandra Benčić s 1,9 posto (u veljači 1,8 posto). Predsjednik SDP-a Peđa Grbin i njegova stranačka kolegica i europarlamentarka Biljana Borzan dijele šesto mjesto s izborom od 1,3 posto, dok su među deset političara još Ivan Penava, Marin Miletić i Tonino Picula (svi po 1,2 posto).
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je premijer Plenković s izborom 28,5 posto (u odnosu na 31,2 posto iz veljače). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 19,5 posto (u veljači 19,9 posto). Treće je mjesto i ovaj mjesec pripalo bivšem ministru Darku Horvatu sada s izborom od 7 posto (u veljači 6 posto). Na četvrtom se mjesto vratio Milorad Pupovac s izborom od 3,7 posto (u veljači 1,4 posto), a slijedi ga Zlatko Hasanbegović s 2 posto izbora. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković je šesti s izborom od 1,9 posto (prije mjesec dana 4,5 posto), a slijedi Nikola Grmoja s 1,7 posto izbora. Ljestvicu prvih deset "najnegativnijih" domaćih političara zatvaraju tri aktualna ministra: Josip Aladrović (1,3 posto), Mario Banožić (1,2 posto) i Tomislav Ćorić (1,1 posto izbora).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
Velika europska sigurnosna kriza izazvana ruskom agresijom na Ukrajinu potaknula je društvenu svijest u smjeru političkog i društvenog zajedništva koje je demonstrirano i unificiranom političkom osudom agresora i suosjećanje sa žrtvom. Sve je to imalo učinka i na doživljaj smjera kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) kojeg početkom ožujka podupire 22,1 posto građana (u odnosu na 16,7 posto iz veljače). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 67,1 posto (prema 75,2 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 10,9 posto građana (prema 8 posto u veljači). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 58,5 posto, dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Domovinski pokret 17,6 posto; SDP 12,6 posto; Most 10,8 posto; Možemo! 7,1 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,03 (prema 3,05 iz veljače). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović bilježi među glasačima Mosta (3,60) i SDP-a (3,59). Iznadprosječna je ocjena i među biračima Domovinskog pokreta (3,09). S druge strane, među glasačima platforme Možemo! i dalje je ispodprosječna ocjena (2,90), a najniža među biračima HDZ-a (2,48).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,26 (prema 2,09 iz veljače). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 3,01 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (Most 2,15; SDP 2,08; Domovinski pokret 1,97; Možemo 1,94).
Vlada RH je za svoj rad dobila ocjenu 2,34 (u odnosu na 2,28 u veljači). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,58), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (Domovinski pokret 2,04; SDP 2,03; Most 1,98; Možemo 1,87). Politiku Vlade RH u dvadesetom mjesecu mandata podržava 31,6 posto birača (prema 26,8 posto u veljači). Ovomjesečna razina podrška politici Vlade RH viša je od one koju je zabilježila prethodna Vlada A. Plenkovića u istoj fazi prvog mandata: u lipnju 2018. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 30 posto. S druge strane, ovomjesečna je potpora Vladi niža od one koju je u dvadesetom mjesecu mandata (kolovoz 2013.) bilježila koalicijska Vlada SDP-a i premijera Zorana Milanovića kad je iznosila 40,2 posto.
Agresija Rusije na Ukrajinu s vrha najvažnijih događaja pogurali sve domaće teme i probleme
Agresija Rusije na Ukrajinu i svi prateći događaji koji su šokirali veliki dio slobodnoga svijeta najvažnija je ovomjesečna tema i za hrvatske građane (u 64,5 posto slučajeva, što je najveći izbor za temu mjeseca još od siječnja 2020. godine i pobjede Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima). Ova je tema s vrha ljestvice pogurala sve aktualne domaće događaje koji su vladali političkom i društvenom scenom u proteklim tjednima i mjesecima (pandemija COVID-19, inflacija, sukob predsjednika i Vlade RH, ostavke ministra ili istrage protiv ministara što bi u neko drugo, "normano" vrijeme bile na vrhu i sa znatno višim udjelom odabira). Stara "normalna" domaća tema, odnosno problemi s ministrima (uhićenje ministra Horvata, istraga protiv dva člana Vlade, potpredsjednika Miloševića, ministra Aladrovića) je na drugom mjestu s izborom od 10,6 posto, odnosno znatno niže od razine koja bi se mogla očekivati u "mirnodopsko vrijeme". Na trećem je mjestu rast cijena i mjere Vlade u suzbijanju poljedica na život grđana i poslovanje gospodarstva s izborom od 7 posto. Četvrto mjesto drži jedna stara i dobro poznata tema, koja je u posljednjih dvije godine bila najčešći izbor za temu mjeseca (pandemija korona virusom), bilježi izbor 6,5 posto. Još jedna "stara" tema je gotovo pala u zaborav - nastavak sukoba predsjednika Milanovića i Vlade RH s izborom od svega 1,3 posto. Rasprave o rekonstrukciji Vlade i prijevremenim izborima je tema za svega 1,1 građana, dok su razilaženja u vladajućoj koaliciji oko izbora novog ministra graditeljstva izbor njih 1,0 posto. Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od jedan posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
