Rat u Ukrajini i poskupljenja gurnuli u drugi plan sve druge domaće teme (Cro Demoskop za RTL, travanj 2022.)
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
** CRO Demoskop za RTL
Rat u Ukrajini i poskupljenja gurnuli u drugi plan sve druge domaće teme
▪ Vodeće stranke sa sličnim prošlomjesečnim izbornim podrškama, s izuzetkom Domovinskog mosta koji je zabilježio vidljiviji međumjesečni pad izbora
▪ Predsjednik Milanović i dalje najpozitivniji domaći političar, a na ljestvici slijede premijer Plenković i zagrebački gradonačelnik Tomašević
▪ Andrej Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi; Milorad Pupovac na trećem mjestu
▪ Blagi pad ocjene doživljaja rada predsjednika Republike, ali i rada Vlade RH i Hrvatskog sabora
▪ Rat u Ukrajini i dalje uvjerljivo najvažniji događaj mjeseca, poskupljenja na drugom mjestu
Da su izbori provedeni proteklog tjedna HDZ bi bio relativni izborni pobjednik, i dalje s izraženom prednosti ispred političke konkurencije. U mjerenju provedenom između 5. i 8. travnja HDZ je na vrhu ljestvice rejtinga stranaka s izborom od 25,4 posto (25,2 posto prije mjesec dana). SDP je na drugom mjestu sa 17,1 posto (prema 17 posto u ožujku). Platforma Možemo! je nakon pet mjeseci uzastopnog pada izborne potpore, ovaj mjesec bila u blagom plusu na kontu izborne podrče, te i dalje drži treće mjesto sada s izbornom potporom od 12,8 posto (u ožujku 12,5 posto). Most i u travnju lagano gubi "nagomilanu" podršku iz vala referendumske incijative te je njihova sadašnja potpora za dva postotna boda niža od referendumske razine (sada 10,4 prema referendumskih 12,4 posto). Domovinski pokret zatvara niz pet vodećih stranaka s nešto izraženijom izbornom podrškom koji ovaj mjesec bilježi potporu od 4,7 posto (prema 6,3 posto iz ožujka). Ukupno gledajući, skoro tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći udio odlazi HDZ-u. Kod vodeće petorke tri su međumjesečna dobitnika (HDZ 0,14 postotnih bodova; SDP 0,1 postotni bod; Možemo! 0,27 bodova), dok su Most (-0,25 bodova) i Domovinski pokret (-1,58 bodova) međumjesečni gubitnici.
U ostatku biračkog tijela grupirale su se dvije skupine stranaka, četiri stranke iznad jedan posto izborne podrške, te osam stranaka ispod te granice. U prvoj su skupini sljedeće stranke: HSS (1,7 posto), Centar (1,6 posto), Fokus (1,2 posto) i IDS (1,0 posto). Ispod jedan posto su: Radnička fronta (0,9 posto), Hrvatski suverenisti i HNS (po 0,8 posto), Reformisti (0,6 posto), Živi zid (0,5 posto), HSLS, BM 365 i HSU (sve tri po 0,4 posto). Ostale stranke bilježe izbor od 2 posto. I dalje se bilježi visok udio neodlučnih birača (17,3 posto prema prošlomjesečnih 16,4 posto).
Čelni ljudi države na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih politička osoba u zemlji
Predsjednik Milanović je u izboru za najpozitivnijeg domaćeg političara još od ožujka prošle godine na vrhu ove ljestvice, sada s izborom od 22 posto (prema prošlomjesečnih 23 posto; najveći rezultat zabilježen je u listopadu 2021. godine kada je izbor iznosio 23,7 posto, a najniži u kolovozu 2020. godine s 11,3 posto). Na drugom je mjestu premijer Plenković s izborom od 15,5 posto (u ožujku 16,1 posto). Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević zadržao se na trećem mjestu s izborom od 5,5 posto (u odnosu na 4,9 posto u ožujku). Ministar Zdravko Marić je četvrti s izborom od 2,8 posto (prije mjesec dana 2,5 posto), a slijedi ga Sandra Benčić s 2 posto (u ožujku 1,9 posto). Slijede dvoje mostovaca, Marija Selak Raspudić (1,4 posto) i Božo Petrov (1,3 posto), a listu prvih deset političara zatvaraju Ivica Puljak (1,1 posto), Arsen Bauk i Peđa Grbin (po 1 posto).
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je premijer Plenković s izborom 27,7 posto (u odnosu na 28,5 posto iz ožujka). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 17,9 posto (u ožujku 19,5 posto). Treće je mjesto pripalo Miloradu Popovcu s izborom od 3,3 posto (u ožujku 3,7 posto). Na četvrto se mjesto "probio" ministar Vili Beroš s 2,9 posto izbora (u ožujku 0,4 posto), a slijedi ga kolega iz Vlade RH Mario Banožić s izborom od 2,8 posto (prema prošlomjesečnih 1,2 posto). Zagrebački gradonačelnik je šesti s izborom od 2,4 posto (prije mjesec dana 0,5 posto), a slijedi Zlatko Hasanbegović s 1,8 posto izbora. Ljestvicu prvih deset "najnegativnijih" domaćih političara zatvaraju Tomislav Ćotić (1,6 posto), Gordan Jandroković i Nikola Grmoja (obojica po 1,5 posto izbora).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom travnja podupire 18,6 posto građana (u odnosu na 22,1 posto iz ožujka). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 67,6 posto (prema 67,1 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 13,8 posto građana (prema 10,9 posto u ožujku). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 52,5 posto, dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Domovinski pokret 18,1 posto; SDP 11,6 posto; Možemo! 6,9 posto; Most 5,6 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,00 (prema 3,03 iz ožujka). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović bilježi među glasačima SDP-a (3,60) i Mosta (3,34). Iznadprosječna je ocjena i među biračima Domovinskog pokreta (3,04). S druge strane, među glasačima platforme Možemo! i dalje je ispodprosječna ocjena (2,89), a najniža među biračima HDZ-a (2,47).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,23 (prema 2,26 iz ožujka). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,86 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (Domovinski pokret 2,24; SDP 2,19; Most 2,03; Možemo 2,00).
Vlada RH je za svoj rad dobila ocjenu 2,31 (u odnosu na 2,34 u ožujku). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,35), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (Domovinski pokret 2,25; SDP 2,11; Most 1,88; Možemo 1,83). Politiku Vlade RH u dvadeset i prvom mjesecu mandata podržava 29,3 posto birača (prema 31,6 posto u ožujku). Ovomjesečna razina podrška politici Vlade RH niža je od one koju je zabilježila prethodna Vlada A. Plenkovića u istoj fazi prvog mandata: u srpnju 2018. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 30,5 posto. S druge strane, ovomjesečna je potpora Vladi niža je i od one koju je u dvadeset i prvom mjesecu mandata (rujan 2013.) bilježila koalicijska Vlada SDP-a i premijera Zorana Milanovića kad je iznosila 37,3 posto.
Agresija Rusije na Ukrajinu s vrha najvažnijih događaja pogurali sve domaće teme i probleme
Ruska agresija na Ukrajinu i svi prateći događaji koji su šokirali veliki dio slobodnoga svijeta najvažnija je za hrvatske građane i u ovom mjesecu (sada 56 posto, u ožujku 64,5 posto). Ova je tema s vrha ljestvice pogurala sve aktualne domaće događaje koji su vladali političkom i društvenom scenom u proteklim tjednima i mjesecima (pandemija COVID-19, inflacija, sukob predsjednika i Vlade RH, ostavke ministra ili istrage protiv ministara što bi u neko drugo, normano vrijeme bile na vrhu i sa znatno višim udjelom odabira). Na drugom se mjestu nalazi još jedna nešto novija tema, rast cijena goriva i roba široke potrošnje koja je najvažnija tema mjeseca za 19,6 posto hrvatskih građana, odnosno znatno niže od razine koja bi se mogla očekivati u "mirnodopsko vrijeme". Troje od četvero hrvatskih građana biraju jednu od ove dvije teme kao najvažnije događaje prethodnih mjesec dana. Na trećem je mjestu još jedna novo-normalna tema, pad bespilotne letjelice u Zagrebu i prepirke oko njezinog karaktera i opreme, s izborom od 6,9 posto. Tek četvrto mjesto drži jedna nešto starija i poznatija tema – COVID 19 i popuštanje mjera – s izborom od svega 3,2 posto. Prva normalna politička tema nalazi se tek na petom mjestu s izborom od svega 3 posto (događaji oko Vlade RH: najava rekonstrukcije, novi ministar graditeljstva, istraga protiv ministara, prijetnje ministrici Tramišak). Iznad 1 posto su još samo četiri teme: rasprave o zabrani uvoza nafte i plina iz Rusije u EU (1,4 posto), događanja oko ostavki u Splitu (1,4 posto), dvogodišnjica potresa u Zagrebu, bez većih promjena i zahvata u obnovi (1 posto) i nova epizoda u seriji sukoba predsjednika Milanovića i Vlade RH (1 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od jedan posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
