Razlika između HDZ-a i SDP-a unutar statističke greške (CRO Demoskop za RTL, prosinac 2019.)
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
**CRO Demoskop za RTL: mjesečno istraživanje političkih preferencija u Hrvatskoj
▪ HDZ i SDP zadržali slične razine izborne potpore, Most se približio Kolakušićevoj listi
▪ Premijer Plenković na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara, slijedi predsjednica Grabar Kitarović , Zoran Milanović na trećem mjestu, veliki rast izbora Miroslava Škore
▪ Premijer Plenković i na vrhu ljestvice najnegativnijih domaćih političara, Zoran Milanović na drugom mjestu, Kolinda Grabar Kitarović treća
▪ Blagi rast ocjene rada Vlade Andreja Plenkovića i potpore vladinoj politici
▪ Štrajk prosvjetara i njegov završetak najvažnija tema iz protekog mjeseca
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom prosinca (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 27,3 posto (prema 27,9 posto iz studenog). Ovo je, nakon četiti mjeseca rasta, prvi međumjesečni pad izborne podrške stožerne stranke vladajuće koalicije. HDZ je zabilježio negativni rezultat i na međugodišnjoj razini (s prošlogodišnje potpore iz prosinca od 28,1 posto na ovogodišnjih 27,3 posto).
S druge strane i SDP je u ovomjesečnom istraživanju zabilježio blagi rast te je početkom prosinca vodeća oporbena stranka zabilježila izbor od 25,2 posto (prema 24,8 iz studenog). U odnosu na prošlogodišnje rezultate iz prosinca (17 posto) ova je stranka zabilježila rast potpore od 8,2 postotna boda, što je ujedno i najveći međugodišnji rast neke stranke u ovomjesečnom mjerenju.
Usporedba rezultata potpore dvjema vodećim strankama pokazuje smanjenje prednosti HDZ-a u odnosu na prvog pratitelja (sada ta prednost HDZ ispred SDP-a iznosi 2,1 postotnih bodova, prije mjesec dana ona je iznosila 3,1 postotna boda, dok je najveća bila u siječanju ove godine 13 postotnih bodova). Zanimljiv je i podatak o rejtingu ove dvije stranke u istom mjesecu mandata SDP-ove Vlade. Za razliku od sadašnjeg stanja kad je vladajuća stranka i dalje na vrhu ljestvice rejtinga stranaka (s prednošću od 2,1 postotnih bodova), u 37. mjesecu mandata tada vladajući SDP je bio na drugom mjestu sa zaostatkom od 4,7 postotnih bodova za vodećim HDZ-om (u veljači 2015. godine HDZ je bio prvi s izborom od 29,5 posto, s SDP drugi s 24,8 posto). Ova usporedba može biti pokazatelj stabilnosti biračke podrške glasača HDZ-a, ali i doživljaja uspješnosti dviju vlada u istom periodu mandata (a što se vidi i iz nekih pokazatelja u daljem tekstu).
Lista Mislava Kolakušića je zadržala treće mjesto s izborom od 6,6 posto (prema 6,2 posto početkom studenog). Most je na četvrtom mjestu zabilježio rast izborne potpore (s prošlomjesečnih 5,7 posto na sadašnjih 6,2 posto). Slijedi nova stranačka platforma Hrvatski suverenisti s 3,2 posto. HSS je na šestom mjestu s izborom od 3,1 posto (prema 3,4 posto u studenom). HNS bilježi izbor od 2 posto, lista BM 365 Stranke rada i solidarnosti 1,7 posto, dok Stranka Ivana Pernara i Živi zid bilježe isti izbor od 1,5 posto. Više od 1 posto izborne podrške bilježe tri stranke: IDS (1,4 posto), Pametno (1,1 posto) i HSU (1 posto). Pet je stranaka zabilježilo potporu između 0,5 i 1 posto: NHR i HSLS (0,7 posto), Blok za Hrvatsku, Start i Glas (po 0,6 posto). Sve preostale stranke imaju rejting manji od 0,5 posto (a među kojima su i neke parlamentarne stranke: HDSSB, HDS, Reformisti, Demokrati) zabilježile su skupni izbor od 2,5 posto. U ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 12,5 posto (prema prošlomjesečnih 11,5 posto).
Premijer Plenković na vrhu ljestvica najpozitivnijih i najnegativnijih politička osoba u zemlji
Premijer Plenković je najpozitivniji hrvatski političar s izborom od 11,2 posto (prema 11,3 posto iz studenog). Na drugom je mjestu predsjednica Grabar Kitarović s izborom od 8,7 posto (prema 9,4 u studenom). Zoran Milanović je treći s izborom od 8,3 posto (7,6 posto u studenom). Najveći je međumjesečni skok izbora zabilježio Miroslav Škoro koji je s izborom od 7,4 posto sada na četvrtom mjestu (u studenom 2,8 posto), dok je Mislav Kolakušić sada peti s 4,8 posto izbora (u studenom 6,3 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Zdravko Marić (2,1 posto), Ivan Pernar (1,9 posto), Davor Bernardić (1,8 posto), Ruža Tomašić (1,4 posto) i Božo Petrov (1,3%).
Premijer Plenković je i na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara s izborom od 21,1 posto (u odnosu na 20,6 posto u studenom). Na drugom je mjestu Zoran Milanović s 14,5 posto izbora (prema 12,2 posto u studenom), a slijedi Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 9,6 (u studenom 8,5 posto). Milan Bandić s 5 posto izbora drži peto mjesto (prije mjesec dana 3,2 posto), a slijedi Davor Bernardić s izborom od 3,0 posto (prema prošlomjesečnih 4 posto), dok je Ivan Pernar najnegativniji za 2,9 posto ispitanika (u studenom 1,3 posto). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Gordan Jandroković (2,4 posto), Milorad Pupovac (2,4 posto), Anto Đapić (2,0 posto) i Gordan Maras (1,7 posto). Među prvih 10 najnegativnijih hrvatskih političara troje je iz HDZ-a, dva iz stranaka koje su koalicijski partneri na vlasti, te pet iz oporbe (od čega tri iz SDP-a).
Smjer kretanja zemlje i ocjene izvršne i predstavničke vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 22,4 posto građanki/građana (prema 20,5 posto iz studenog). U ovomjesečnom istraživanju 69,2 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 72,7 posto iz studenog. Kakav je smjer zemlje ne zna 8,4 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 57,5 posto (u studenom 56,5 posto), dok je među glasačima SDP-a udio društvenih optimista značajno niži i iznosi svega 7,6 posto.
Razina potpore politici Vlade RH u trideset i sedmom mjesecu njezina mandata iznosi 32,7 posto (prema 30,5 posto iz prethodnog mjerenja u studenom). Radi usporedbe, u istom je mjesecu mandata koalicijske vlade Z. Milanovića razina podrške iznosila 27,8 posto. Kad je riječ o nepodršci politike Vlade Andreja Plenkovića u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 50,9 posto (jednako kao i u prethodnom mjesecu). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,23 (prije mjesec dana je bila 2,20). Radi usporedbe, ocjena rada Vlade Zorana Milanovića je u istom periodu mandata iznosila 2,18. Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada Andreja Plenkovića bilježi među glasačima HDZ-a (3,33), dok je među glasačima SDP-a ona znatno niža (1,81).
Predsjednica Republike je za svoj rad dobila ocjenu 2,77 (u odnosu na 2,80 koliko je izmjereno početkom studenog), što je slabije u odnosu na ocjenu iz prošlogodišnjeg prosinca kad je iznosila 3,14. Kad je riječ o ovomjesečnoj ocjeni najveća je zabilježena među glasačima HDZ-a (3,89), dok je najniža među glasačima stranke Pametno (1,44).
Hrvatski sabor u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,93 (u studenom 1,89).
Štrajk prosvjetara najvažnija tema mjeseca
Štrajk prosvjetara i njegov završetak najvažnija je tema u posljednjih mjesec dana za 72,7 posto hrvatskih građana. To je drugi najveći rezultat koji je neka tema zabilježila od početka mjerenja, odnosno od siječnja 2004. godine (najveći izbor je zabilježilo osvajanje srebra na Svjetskom nogometnom prvenstvu sa 77,2 posto, dok je afera Agrokor iz travnja 2017. godine treći najveći rezultat sa 71,6 posto). Uz prosvjetni štrajk, druga ovomjesečna najčešća izabrana tema je kampanja za izbor predsjednika Republike s izborom od 8,2 posto. Plasman nogometne reprezentacije na Europsko prvenstvo je najvažnija tema 5,1 posto hrvatskih građana, dok je afera s vojnim pilotima i švercom vojne municije u Zemuniku najvažnija tema za 3 posto građana. Rasprave o slobodnoj nedjelji bilježe izbor od 1,9 posto, dok je zagrebački skup pučana (EPP) s izborom od 1,4 posto. Svi ostali događaji bilježe izbor manji od 1 posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
