Referendumska inicijativa i prikupljanje potpisa pogurale podršku Mosta (CRO Demoskop za RTL, siječanj 2022.)
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
** CRO Demoskop za RTL
Referendumska inicijativa i prikupljanje potpisa pogurale podršku Mosta
▪ Blagi pad HDZ-a i rast SDP-a; treći mjesec u nizu pada podrška platformi Možemo!, uz istovremeni tromjesečni rast Mosta koji sada puše za vrat platformi Možemo!
▪ Predsjednik Milanović i dalje najpozitivniji domaći političar, a na ljestvici slijede premijer Plenković i zagrebački gradonačelnik Tomašević
▪ Andrej Plenković i dalje na čelu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi; ministar Darko Horvat po prvi put na trećem mjestu
▪ Blagi rast ocjene doživljaja rada predsjednika Republike, uz mali pad ocjena rada Vlade RH i Hrvatskog sabora
▪ Usložnjavanje zdravstvene situacije zbog pandemije i prateće okolnosti s potvrdama i prosvjedima najznačajnija tema mjeseca
Da su izbori provedeni početkom ove godine HDZ bi bio relativni izborni pobjednik, koji premda bilježi međumjesečni pad, i dalje ima veliku prednost ispred političke konkurencije. U mjerenju provedenom u prvim danima siječnja HDZ je na vrhu ljestvice rejtinga stranaka s izborom od 26,1 posto (27,1 posto prije mjesec dana). SDP je na drugom mjestu s povećanjem izborne podrške drugi mjesec u nizu (sada 16,9 posto prema prosinačkih 16,1 posto). Platforma Možemo! i treći mjesec zaredom gubi izbornu potporu, ali je i dalje na trećem mjestu s izbornom potporom od 13,3 posto (u prosincu 14,2 posto, u studenom 15,9 posto). Referendumska incijativa protiv COVID-potvrda Mostu je značajno povećala izbornu podršku i približilo ovu stranku trećoj poziciji na ljestvici rejtinga stranaka. Sada Most bilježi potporu od 12,4 posto (u prosincu 8,5 posto, u studenom 8 posto). Tako se čini da je "političko parazitiziranje", kako su njihovo ponašanje u pandemijskoj krizi nazvali neki od političkih konkurenata, imalo učinka na rejting stranke. Domovinski pokret izbor je 3,7 posto birača (prema 4,9 posto iz prosinca). Ukupno gledajući, skoro tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći udio odlazi HDZ-u. Kod vodeće petorke dva su međumjesečna dobitnika (Most +3,87; SDP +0,73) i tri gubitnika (DP-1,25; HDZ -1,02; Možemo -0,97).
U ostatku biračkog tijela grupirale su se dvije skupine stranaka, šest stranaka iznad 1 posto izborne podrške, te pet stranaka ispod te granice. U prvoj su skupini sljedećih šest stranaka: Centar i Fokus (obje stranke po 1,4 posto), Hrvatski suverenisti (1,3 posto), HSS (1,2 posto), IDS (1,1 posto) i Radnička fronta (1 posto). Ispod jedan posto su: HNS (0,8 posto), HSU (0,7 posto), Reformisti (0,6 posto), BM 365, HSLS i Živi zid (sve tri po 0,5 posto). Ostale stranke bilježe izbor od 1,6 posto. I dalje se bilježi visok udio neodlučnih birača (15,2 posto prema prošlomjesečnih 16,7 posto).
Čelni ljudi države na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih politička osoba u zemlji
Predsjednik Milanović je i u ovomjesečnom izboru za najpozitivnijeg domaćeg političara na vrhu ljestvice s izborom od 20,2 posto (prema prošlomjesečnih 19,8 posto). Na drugom je mjestu premijer Plenković s izborom od 14,7 posto (u prosincu 15,2 posto). Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević zadržao se na trećem mjestu s izborom od 7,2 posto (u odnosu na 6,1 posto u prosincu). Ministar Zdravko Marić je četvrti s izborom od 2,4 posto (prije mjesec dana 3,2 posto), a slijedi ga predsjednik SDP-a Peđa Grbin s izborom od 1,7 posto (u prosincu 1,0 posto). Marija Selak Raspudić s izborom od 1,6 posto drži šesto mjesto, a među deset političara su još Božo Petrov (1,3 posto), Sandra Benčić i Marin Miletić (oboje po 1,2 posto) i Mislav Kolakušić (1 posto).
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je premijer Plenković s izborom 28,6 posto (u odnosu na 26,1 posto iz prosinca), dok je predsjednik Milanović na drugom mjestu s 18,7 posto izbora (u prosincu 22,4 posto). Na treće se mjesto s izborom od 5,3 posto (u prosincu 0,5 posto), popeo ministar graditeljstva Darko Horvat. Ovom je velikom skoku vjerojatno "pomoglo" obilježavanje prve godišnjice potresa na Baniji, kao i negodovanja arhitekata procesom obnove i odabira rješenja zamjenskih kuća. Na četvrtom je mjestu Gordan Jandroković s izborom od 3,7 posto (prije mjesec dana 2,3 posto), a slijedi Miro Bulj s 3,2 posto (u prosincu 2,2 posto). Među prvih deset političara još su Milorad Pupovac (2,1 posto), Vili Beroš (1,9 posto), Zlatko Hasanbegović (1,6 posto), Tomislav Tomašević (1,5 posto) i Peđa Grbin (1,3 posto izbora).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom siječnja podupire 17,8 posto građana (u odnosu na 16,2 posto iz prosinca). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 74,0 posto (prema 73,4 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 8,2 posto građana (prema 10,4 posto u prosincu). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 61,3 posto (u prosincu 51,2 posto), dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Domovinski pokret 13,7 posto; Most 10,3 posto; Možemo! 9,7 posto; SDP 9,1 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,01 (prema 2,95 iz prosinca). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović bilježi po prvi put među glasačima Hrvatskih suverenista (3,58), dok je među glasačima SDP-a zabilježio ocjenu 3,56 (u prosincu (3,48). Među glasačima Domovinskog pokreta je zabilježen rast ocjene na 3,46 (u prosincu 2,59). S druge strane, među glasačima platforme Možemo! nastavljena je negativna tendencija u ocjeni rada predsjednika Milanovića (sada 2,96 prema 3,18 u prosincu, odnosno 3,31 u studenom).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,10 (prema 2,12 iz prosinca). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,95 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (SDP 1,96; Most 1,84; Možemo 1,82; Domovinski pokret 1,78).
Vlada RH je za svoj rad dobila ocjenu 2,30 (u odnosu na 2,32 u prosincu). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,51), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (SDP 2,07; Domovinski pokret 2,00; Možemo 1,98; Most 1,96). Politiku Vlade RH u osamnaestom mjesecu mandata podržava 29,6 posto birača (prema 34,1 posto u prosincu). Ovomjesečna razina podrška politici Vlade RH niža je od one koju je zabilježila prethodna Vlada A. Plenkovića u istom mjesecu prvog mandata: u travnju 2018. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 30,7 posto. Jednako tako, ovomjesečna je potpora Vladi niža i od one koju je u osamnaestom mjesecu mandata (lipanj 2013.) bilježila koalicijska Vlada SDP-a i premijera Zorana Milanovića kad je iznosila 34,4 posto.
Eskalacija četvrtog vala pandemije i prosvjedi najvažnije teme mjeseca
Eskalacija COVID pandemije s povećanjem broja zaraženih i umrlih, proširenje korištenja COVID-potvrda uz prosvjede protivnika potvrda (i cijepljenja) najvažnija je tema mjeseca za 36,7 posto građana (prije mjesec dana 40,3 posto). Na drugom je mjestu godišnjica potresa na Baniji, prosvjed građana zbog neučinkovite obnove s izborom od 15,1 posto. Poskupljenja proizvoda široke potrošnje i rast inflacije treći je izbor za temu mjeseca s 10,7 posto. Mostovo prikupljanje potpisa za referendum za ukidanje COVID potvrda je na četvrtom mjestu s izborom od 7,3 posto (prema 5,9 posto u prošlomjesečnom mjerenju). Svađe u Hrvatskom saboru najvažnija su tema za 5,9 građana, dok je nastavak sukoba na državnom vrhu ovaj je mjesec "tek" na šestom mjestu sada s izborom od 4,9 posto (prije mjesec dana 9,2 posto izbora, a u studenom 23,9 posto). Vladini novčani poticaji za iseljene da se vrate u zemlju (do 200.000 kn) privuklo je pozornost i postale izbor za temu mjeseca u 2,4 posto slučajeva, a isti je postotak građana odabralo i najave/razmišljanja u Europskoj komisiji o obveznom cijepljenju građana. Iznad jedan posto izbora je ovih sedam tema: izjave predsjednika Milanovića o genocidu u Srebrenici i tragediji obitelji Zec (1,7 posto), presuda Nadanu Vidoševiću na 8 godina zatvora (1,7 posto), odustajnje Vlade od kupovine INE, ide se na arbitražu s MOL-om (1,2 posto), prosvjedi u Srbiji (1,1 posto), potvrda Europskog vijeća o hrvatskoj spremnosti za ulazak u Schengen (1,1 posto), zahtjevi sindikata za isplatom trinaeste plaće i povećanje osnovice (1,0 posto) i pripreme za uvođenja EUR-a (1 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od jedan posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
**Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
