Rekonstrukcija Vlade pomogla HDZ-u, premijeru Plenkoviću i Vladi RH (CRO Demoskop za RTL, kolovoz 2019.)
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
**CRO Demoskop za RTL: mjesečno istraživanje političkih preferencija u Hrvatskoj
Rekonstrukcija Vlade pomogla HDZ-u, premijeru Plenkoviću i Vladi RH
▪ HDZ zaustavio negativni trend, SDP bilježi rast podrške, Kolakušićeva lista uz pad potpore zadržala treće mjesto
▪ Smjena na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara: nakon 24 mjeseca premijer Plenković ispred predsjednice Grabar Kitarović; Zoran Milanović na trećem mjestu
▪ Premijer Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih domaćih političara, ministar Kujundžić na drugom mjestu, Zoran Milanović treći
▪ Blagi rast ocjene rada Vlade Andreja Plenkovića, pad ocjene rada predsjednice Grabar Kitarović
▪ Pogibija hrvatskog vojnika u Afganistanu najvažnija tema protekog mjeseca
Redovno mjesečno istraživanje političkih preferencija pokazuju nekoliko zanimljivih trendova. Ako su Europarlamentarni izbor bili prekretnica za nekoliko lista, čini se da bi rekonstrukcija Vlade mogla biti točka preokreta za HDZ i Vladu. Od tri pobjedničke liste na EU-izborima jedna je i dalje u pozitivnom trendu, jednoj je trend rasta zaustavljen, dok nema pokazatelja za treću listu – Suverenisti – koja još nije jedinstvena platforma koja bi se mogla mjeriti u redovnim mjesečnim istraživanjima stranačkog rejtinga.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom kolovoza (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 26,4 posto (prema 25,5 posto iz srpnja). Stožerna je stranka vladajuće koalicije zaustavila šestomjesečni negativni trend, a za pretpostaviti je kako je tome doprinijela rekonstrukcija Vlade, odnosno "zamjena" jedne trećine njezinog sastava (od kojih je dio ministara bio predmetom javnih prozivki za različite "nepodopštine"). Na međugodišnjoj razini ova je stranka u blagom plusu od 0,5 postotnih bodova.
S druge strane SDP je nastavio pozitivni trend izborne podrške i to četvrti mjesec u nizu. Tako je vodeća opozicijska stranka ovaj mjesec zabilježila izbor od 22,6 posto (prema 21,5 posto iz srpnja). U odnosu na prošlogodišnje rezultate iz kolovoza (18,0 posto) ova je stranka zabilježila rast potpore od 4,5 postotnih bodova. Usporedba rezultata potpore dvjema vodećim strankama pokazuje smanjenje prednosti HDZ-a sedmi mjesec zaredom, te sada iznosi 3,9 postotnih bodova (u odnosu na rekordnih siječanjskih 13 postotnih bodova).
Lista Mislava Kolakušića je zadržala treće mjesto s izborom od 5,6 posto (prema 7,2 posto početkom srpnja). Most je u ovomjesečnom istraživanju na četvrtom mjestu zadržao istu razinu izborne potpore (4,7 posto). Slijede dvije liste s istom razinom potpore HSS i Neovisni za Hrvatsku (3,2 posto). Živi zid i novonastala Stranka Ivana Pernara bilježe istu potporu (2,5 posto). Iznad dva posto potpore bilježi još samo HNS (sada 2,2 posto u odnosu na 3,2 posto iz srpnja).
Šest je stranaka s potporom između 1 i 2 posto: BM 365 (1,9 posto), Glas i IDS (po 1,4 posto), Hrast i Pametno (po 1,2 posto) i HKS (1,1 posto). Tri su stranke zabilježile izbor između 0,5 i 1 posto (HSU 0,8 posto, Start 0,6 posto i HSLS 0,5 posto). Sve preostale stranke koje imaju rejting manji od 0,5 posto (a među kojima su i neke parlamentarne stranke, HDSSB, HDS, Reformisti, Demokrati) zabilježile su skupni izbor od 3,4 posto. U ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 13,2 posto (prema prošlomjesečnih 11,9 posto).
U analizi međumjesečnih dobitnika i gubitnika izdvaja se nekoliko liste na oba pola: SDP je najveći međumjesečni dobitnik (+1,1 postotni bod), a slijedi HDZ (+0,9 postotnih bodova). S druge strane Živi zid je najveći međumjesečni gubitnik (-1,8 postotni bod), a slijede NL Mislava Kolakušića (-1,6 postotni bod), HNS (-1 postotni bod) i Neovisni za Hrvatsku (-0,9 postotnih bodova).
Premijer Plenković na vrhu obje liste: najpozitivniji i najnegativniji hrvatski političar
Nakon punih dvije godine došlo je do promjene na vrhu najpozitivnijih hrvatskih političara. Premijer Plenković je prvi s izborom od 12,1 posto (prema 11,1 posto iz srpnja), dok je predsjednica Grabar Kitarović sada na drugom mjestu s izborom od 11,8 posto (prema srpanjskih 12,2 posto). Predsjednica Republike na ljestvici pozitivnih političkih osoba sedmi mjesec zaredom bilježi negativnu tendenciju izbora za najpozitivniju političku osobu (od prosinca prošle godine kad je izbor bio 19,6 posto). Na trećem je mjestu Zoran Milanović s izborom od 6,3 posto izbora (prema 5,9 posto iz srpnja),a slijedi Zdravko Marić na četvrtom mjestu s izborom od 5,8 posto izbora (u srpnju 2,0 posto). Ivan Pernar je peti s 3,3 posto izbora (u srpnju 4 posto), a odmah iza njega slijedi Mislav Kolakušić s 3,2 posto (u odnosu na srpanjskih 3,7 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su D. Bernardić (2,4 posto), M. Škoro (2,0 posto), T. Picula i R. Tomašić (po 1,4 posto).
Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 21 posto (jednako kao i u srpnju). Na drugom je mjestu Zoran Milanović s izborom od 6,6 posto (prema srpanjskih 7,3 posto). Milan Kujundžić s 5,2 posto izbora je na četvrtom mjestu (u srpnju 0,8 posto), a slijedi Milan Bandić koji je najnegativniji hrvatski političar s izborom od 4,6 posto (u srpnju 4,5 posto). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su M. Pupovac (4,1 posto), L. Kuščević (3,6 posto), K. Grabar Kitarović (3,3 posto), D. Bernardić (3,1 posto), I. Pernar (3,1 posto) i Z. Hasanbegović (2,3 posto). Među prvih 10 najnegativnijih hrvatskih političara četiri su iz HDZ-a, dva iz koalicijskih partnera na vlasti, te četiri iz oporbe (od čega dva iz SDP-a).
Smjer kretanja zemlje i ocjene izvršne i predstavničke vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 20,8 posto građanki/građana (prema 18,3 posto iz srpnja). U ovomjesečnom istraživanju 70,4 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 72,8 posto iz srpnja. Kakav je smjer zemlje ne zna 8,7 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 65,8 posto (u srpnju 52,1 posto), dok je među glasačima SDP-a udio društvenih optimista značajno niži i iznosi svega 9,8 posto.
Razina potpore politici Vlade RH u trideset i trećem mjesecu njezina mandata iznosi 29,9 posto (prema 29,3 posto iz prethodnog mjerenja u srpnju). Radi usporedbe, u istom je mjesecu mandata koalicijske vlade Z. Milanovića razina podrške iznosila 21,1 posto. Kad je riječ o nepodršci politike Vlade Andreja Plenkovića u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 53,4 posto (u srpnju je iznosila 56,5 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,19 (prije mjesec dana je bila 2,17). Radi usporedbe, ocjena rada Vlade Zorana Milanovića je u istom periodu mandata iznosila 2,03. Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada Andreja Plenkovića bilježi među glasačima HDZ-a (3,38), dok je među glasačima SDP-a ona znatno niža (1,97).
Predsjednica republike je za svoj rad dobila ocjenu 2,99 (u odnosu na 3,05 koliko je izmjereno početkom srpnja). Ovomjesečna ocjena rada predsjednice Grabar Kitarović ujedno je i najniža od početka mandata. Kad je riječ o ovomjesečnoj ocjeni najveća je zabilježena među glasačima HDZ-a (4,03), dok je najniža među glasačima stranke Glas (2,0).
Hrvatski sabor u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,87 (u srpnju 1,89).
Pogibija hrvatskog vojnika u Afganistanu i rekonstrukcija Vlade najvažnije teme mjeseca
Pogibija hrvatskog vojnika najvažnija je tema u posljednjih mjesec dana za 33,9 posto hrvatskih građana, dok je rekonstrukcija Vlade druga najčešća tema s izborom od 25,7 posto. Loš početak udarnog dijela turističke sezone najvažnija je tema za 6,2 posto građana, dok su problemi u brodogradilištima s izborom od 4,8 posto. Sukob Ustavnog suda i gradonačelnika Vukovara Ivana Penave oko ćiriličnih natpisa u Vukovaru najvažniji je događaj mjeseca s izborom od 4 posto, a s izborom od 3,2 posto slijedi neslužbena kampanja za predsjednika Republike (uz dvije nove nominacije, D. Orešković i V. Orepić). Četiri su događaja s izborom od 2 i 3 posto: Zahtjev Mosta za smjenu ministra Kujundžića i izvanrednu sjednicu Sabora (2,7 posto), najave novih poreznih izmjena (2,6 posto), tragične smrti u Zagrebu i Đakovu (2,5 posto), Pismo namjere za uvođenje EUR-a (2,3 posto). Svi ostali događaji bilježe izbor manji od 2 posto.
* Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
