Trebate informaciju ili ponudu?

SDP na valu Milanovićeve pobjede ispred HDZ-a nakon pune četiri godine

ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
**CRO Demoskop za RTL: mjesečno istraživanje političkih preferencija u Hrvatskoj

▪ Prvi put od siječnja 2016. godine SDP je ispred HDZ-a; Most i Hrvatski suverenisti preskočili Kolakušićevu listu
▪ Novoizabrani predsjednik Republike Milanović na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara, slijedi premijer Plenković, Miroslav Škoro na trećem mjestu
▪ Premijer Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih h domaćih političara, veliki skok Milana Bandića na drugom mjestu, Zoran Milanović treći
▪ Blagi rast ocjene rada Vlade Andreja Plenkovića i potpore vladinoj politici
▪ Izbori za predsjednika Republike najvažnija tema iz protekog mjeseca

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom siječnja, odmah nakon predsjedničkih izbora (po principu cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), nakon pune četiri godine SDP bi bio relativni izborni pobjednik. Tako je pobjeda Zorana Milanovića u izborima za predsjednika Republike pogurala ovu stranku na ljestvici rejtinga stranaka i vrh ljestvice pripada SDP-u s izborom od 27,8 posto (prema 25,2 posto iz prosinca). HDZ je sada na drugom mjestu s izborom od 26,9 posto (u prosincu 27,3 posto). Pri tom je važno podvući kako je zabilježena prednost SDP-a unutar dozvoljene statističke greške uzorka. Zanimljiv je trend izborne podrške ovih dviju stranaka u posljednjih četiri godine. Naime, SDP je na vrhu ljestvice stranaka bio u siječnju 2016. godine, odnosno prije punih četiri godine. U promatranom je razdoblju prednost HDZ-a bila i 13 postotnih bodova (a tolika je bila točno prije godinu dana, odnosno u siječnju 2019. godine). Na međugodišnjoj razini (usporedba ovogodišnjeg u odnosu na lanjski siječanj) SDP je zabilježio rast od 11,7 postotnih bodova (u lanjskom siječnju 16,1 posto, prema sadašnjih 27,8), dok je HDZ zabilježio pad od 2,2 postotna boda (lani 29,1 posto u odnosu na sadašnjih 26,9 posto). Najveći međugodišnji gubitnik je Živi zid s padom od 11,6 postotnih bodova (s lanjskih 13,7 posto na sadašnjih 2,1 posto).

Zanimljiv je i podatak o rejtingu ove dvije stranke u istom mjesecu mandata dviju vlada (koje su vodile, odnosno vodi jedna od ove dvije stranke). U istom, 38. mjesecu mandata dviju vlada, u oba slučaja je na vrhu rejtinga stranaka bila oporbena stranka. Tako je u ožujku 2015. godine tada oporbeni HDZ bio na prvom mjestu s prednošću od 6,4 postotna boda (HDZ s 31,1 posto, u odnosu na tada vladajući SDP s 24,7 posto). Drugim riječima, tadašnja je prednost oporbene stranke (HDZ-a) bila znatno veća od sadašnje prednosti oporbenog SDP-a (0,9 postotnih bodova).

Na međumjesečnoj razini (siječanj u odnosu na prosinac) zabilježen je rast potpore SDP-a za 2,7 postotnih bodova, dok je HDZ zabilježio pad izborne podrške za 0,4 postotna boda. Na ovoj međumjesečnoj razini najveći je pad zabilježila lista Mislava Kolakušića (-3,6 postotnih bodova), dok je najveći rast uz već spomenuti SDP zabilježila lista Hrvatskih suverenista (+0,72 postotna boda). Na ljestvici stranaka, a nakon ovog vodećeg dvojca, na treće se mjesto vratio Most s izborom od 5,6 posto (u odnosu na prosinačkih 6,2 posto). Četvrto mjesto drže Hrvatski suverenisti s 3,9 posto (u prosincu 3,2 posto). HSS i lista Mislava Kolakušića dijele peto s izborom od 3 posto (u prosincu je HSS bilježio izbor od 3,1 posto, dok je lista M. Kolakušića bila na 6,6 posto).

Slijede dvije stranke istog korijena, Živi zid (2,1 posto) i Stranka Ivana Pernara (2 posto), te HNS (1,7 posto), stranka BM 365 Stranke rada i solidarnosti (1,4 posto), IDS i Pametno po 1,3 posto. Pet je stranaka zabilježilo potporu između 0,5 i 1 posto: HSLS (0,8 posto), HSU, NHR i Start (po 0,7 posto) i Glas (0,5 posto). Sve preostale stranke imaju rejting manji od 0,5 posto (a među kojima su i neke parlamentarne stranke: HDSSB, HDS, Reformisti, Demokrati) zabilježile su skupni izbor od 3,7 posto. U ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 12,9 posto (prema prošlomjesečnih 12,5 posto).

Izabrani predsjednik Milanović na vrhu ljestvica najpozitivnijih, a premijer Plenković najnegativnijih politička osoba u zemlji

Izabrani predsjednik Republike Zoran Milanović najpozitivniji hrvatski političar s izborom od 16,7 posto (prema 8,3 posto iz prosinca). Na drugom je mjestu premijer Plenković s izborom od 14,3 posto (prema 11,2 posto u prosincu). Miroslav Škoro je treći s izborom od 6,7 posto (7,4 posto u prosincu). Sadašnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je na četvrtom mjestu s 3,6 posto izbora (prema prosinačkih 8,7 posto), a slijedi Dario Juričan na petom mjestu s izborom od 2,7 posto. Mislav Kolakušić je sada šesti s 2,4 posto izbora (u prosincu 4,8 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Božo Petrov (2,2 posto), Ruža Tomašić (2 posto), Zdravko Marić (1,3 posto), Dalija Orešković i Davor Bernardić (po 1,2 posto).

Premijer Plenković je na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara s izborom od 21,6 posto (u odnosu na 21,1 posto u prosincu). Na drugom je mjestu Milan Bandić koji je udvostručio svoj izbor na ovoj ljestvici (sada 10,1 posto prema prosinačkih 5 posto). Zoran Milanović s 10 posto izbora je na trećem mjestu (prema 14,5 posto u prosincu), a slijedi predsjednik njegove stranke Davor Bernardić s izborom od 4,2 posto (prema 3 posto iz prosinca). Peto mjesto drži Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 3,5 posto (u prosincu 9,6 posto), dok je "pojačanje iz drugog kruga" u njezinom stožeru Milijan Brkić šesti s 2,9 posto (prije mjesec dana 0,3 posto). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Gordan Jandroković (2,4 posto), Ivo Sanader (2,3 posto), Gordan Maras (1,8 posto) i Milorad Pupovac (1,5 posto).

Smjer kretanja zemlje i ocjene izvršne i predstavničke vlasti

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 25,6 posto građanki/građana (prema 22,4 posto iz prosinca). U ovomjesečnom istraživanju 63,7 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 69,2 posto iz prosinca. Kakav je smjer zemlje ne zna 10,7 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 52,3 posto (u prosincu 57,5 posto), dok je među glasačima SDP-a porastao udio društvenih optimista u posljednjih mjesec dana (s prosinačkih 7,6 posto na sadašnjih 20 posto).

Razina potpore politici Vlade RH u trideset i osmom mjesecu njezina mandata iznosi 33,7 posto (prema 32,7 posto iz prethodnog mjerenja u prosincu). Radi usporedbe, u istom je mjesecu mandata koalicijske vlade Z. Milanovića razina podrške iznosila 28,4 posto. Kad je riječ o nepodršci politike Vlade Andreja Plenkovića u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 48,9 posto (u prosincu 50,9 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,26 (prije mjesec dana je bila 2,23).

Radi usporedbe, ocjena rada Vlade Zorana Milanovića je u istom periodu mandata iznosila 2,19. Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada Andreja Plenkovića bilježi među glasačima HDZ-a (3,42), dok je među glasačima SDP-a ona znatno niža (1,80). Hrvatski sabor u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 2,03 (u prosincu 1,93).

Izbori za predsjednika Republike najvažnija tema mjeseca

Izbori za predsjednika Republike je najvažnija tema u posljednjih mjesec dana za 73,4 posto hrvatskih građana. To je drugi najveći rezultat koji je neka tema zabilježila od početka mjerenja, odnosno od siječnja 2004. godine (do sada je najveći izbor zabilježilo osvajanje srebra na Svjetskom nogometnom prvenstvu sa 77,2 posto, dok je štrajk prosvjetara u prošlomjesečnom istraživanju zabilježilo drugi najeći rezultata s 72,7 posto, a slijedi afera Agrokor iz travnja 2017. godine kao treći najveći rezultat sa 71,6 posto). Uz izbore, druga ovomjesečna najčešća izabrana tema je smjena ravnatelja Dječje bolnice Srebrnjak (5,9 posto). Rasprave o slobodnoj nedjelji je najvažnija tema 4,4 posto hrvatskih građana, dok je presuda Ivi Sanaderu u slučaju INA-MOL najvažnija tema za 3,1 posto građana. Loši rezultati hrvatskih učenika na "Pisa" testovima bilježe izbor od 3 posto, dok su prosvjedi građana protiv politike Milana Bandića s izborom od 2,3 posto. Problemi s organizacijom nastave nakon štrajka nastavnika je tema za 2,1 posto građana. Svi ostali događaji bilježe izbor manji od 2 posto.

*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.

Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu sociodemografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.

** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom
objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.