SDP na vrhu ljestvice pretekao HDZ
▪ SDP nakon pet godina na vrhu ljestvice rejtinga stranaka s minimalnom predosti ispred HDZ-a, Možemo ispred Mosta, DP i Domino gotovo izjednačeni
▪ Predsjednik Milanović na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara ispred Andreja Plenkovića na drugom i Tomislava Tomaševića na trećem mjestu
▪ Andrej Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi izbor; Josip Dabro na trećem mjestu
▪ Pad ocjena za rad Hrvatskog sabora i Vlade RH, pad potpore Vladi za njezin rad, rast ocjene predsjednika Milanovića
▪ Bojkot trgovina i događaji usmjereni na pokušaj okončanja rata u Ukrajini najznačajniji događaji u proteklom mjesecu
Da su izbori provedeni početkom ožujka SDP bi bio relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja i trenutno vladajuće stranke, HDZ-a. Ovaj je raspored na vrhu ljestvice rejtinga stranaka posljednji put zabilježen prije točno pet godina, odnosno neposredno prije „zatvaranja“ uslijed COVID pandemije u ožujku 2020. godine. U ovomjesečnom mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 4. i 6. ožujka SDP je zabilježio izbor od 26,3 posto (u veljači 23,5 posto). HDZ na drugom mjestu minimalno zaostaje s izborom od 26,1 posto (prema 26,0 posto iz veljače). Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 10,2 posto (prošli mjesec 9,9 posto). Četvrto mjesto čvrsto drži Most koji u ovomjesečnom mjerenju bilježi podršku od 6,8 posto (prema 6,5 posto iz veljače). Na petom je mjestu DP s 2,2 posto izbora (u veljači 2,4 posto). Domino na šestom mjestu bilježi izbor od 1,8 posto (u veljači 2,1 posto). Ukupno gledajući, skoro tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka od čega najveći dio „uzimaju“ SDP i HDZ. Od vodećih stranaka četiri su zabilježile pozitivan prinos na svom izbornom „kontu“ (SDP +2,7; Možemo +0,3; Most +0,2; HDZ +0,1 postotnih bodova), dok su dvije stranke u negativnom saldu (Domino -0,3; DP -0,2 postotna boda). Na međugodišnjoj razini u odnosu na prošlogodišnji ožujak od vodećih stranaka dvije su stranke zabilježile međugodišnji rast (SDP +8,4 postotnih bodova; Možemo +2,4). U međugodišnjem minusu je HDZ (-0,4 postona boda), Most (-1,2 postotna boda) i DP (-5,4 postotnih bodova).
Ostatak političkih stranaka grupirane su u dvije skupine s pragom od 1 posto. Četiri su stranke iznad 1 posto (IDS 1,5 posto, Nezavisna platforma Sjever 1,4 posto, HSS 1,4 posto, HNS 1,0 posto). Ispod jedan posto su sljedeće stranke: Centar (0,9 posto), HSLS i Radnička fronta (po 0,6 posto), Odlučnost i pravednost i Pravo i pravda (po 0,5 posto), HSU, Fokus i Hrvatski suverenistI (po 0,4 posto). Manje od 0,4 posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 1,7 posto). U ovomjesečnom je mjerenju smanjen i broj neodlučnih na 15,2 posto (sa 17,1 posto iz veljače).
Najutjecajniji hrvatski politički dvojac na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 31,2 posto ispitanika (u odnosu na 28,8 posto iz veljače). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 11,6 posto (prema 13,3 posto iz prošlog mjerenja u veljači). Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 2,6 posto (prema prošlomjesečnih 2,8 posto). Četvrto mjesto s izborom od 2,2 posto drži predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić (u veljači 2,1 posto). S jednakim izborom od 2,1 posto slijede Marija Selak Raspudić (u veljači 1,7 posto) i Božo Petrov (u veljači 2,4 posto). Među 10 top političara još su: Ivana Kekin (1,9 posto), Sandra Benčić (1,7 posto), Ivan Penava (1,2 posto) i Biljana Borzan (1,0 posto).
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 37,8 posto (u odnosu na 34,4 posto iz veljače). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 10,3 posto (u veljači 13,9 posto). Na treće se mjesto popeo Josip Dabro s izborom od 4,3 posto (u veljači 1,4 posto). Slijedi ga njegov stranački šef Ivan Penava s izborom od 3,3 posto (prema 2,2 posto iz veljače). Milorad Pupovac je sada peti izbor s 3,2 posto (prema 2,3 posto u veljači). Slijedi Tomislav Tomašević s izborom od 2,3 posto (prema prošlomjesečnih 1,7 posto). U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Hrvoje Zekanović (1,7 posto), Vili Beroš (1,5 posto), Siniša Hajdaš Dončić (1,4 posto) i Gordan Jandroković (1,2 posto).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada Predsjednika, Sabora i Vlade
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom ožujka podupire 15,4 posto građana (preme 16 posto iz veljače). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 78,1 posto (prema 76,3 posto u veljači). Kakav je smjer zemlje ne zna 6,5 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 44,6 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina višestruko niža i iznosi 12 posto. Glasači oporbenih stranaka su još i kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (SDP 8,2 posto; Most 4,8 posto; Možemo! 3,7 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,38 (prema 2,97 iz posljednjeg mjerenja ocjene njegova rada iz prosinca prošle godine). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (4,14), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! i Mosta (obje po 3,32), Domovinskog pokreta (2,91), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,78). Ocjena prvog mjerenja u novom mandatu niža je od one koju je predjednik Milanović zabilježio u prvom mjerenju prvog mandata (u travnju 2020. godine je iznosila 3,59).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,11 (u siječnju ta je ocjena iznosila 2,12). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,92 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima Mosta i iznosi 1,72.
Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju doživljaja njezina rada za svoj rad dobila ocjenu 2,12 (prema prošlomjesečnih 2,16). Ovomjesečna ocjena rada Vlade je ujedno i najniža ocjena koja je izmjerena od početka mandata Andreja Plenkovića (od kasne jeseni 2016. godine). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,48), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (DP 2,11; SDP 1,71; Most 1,68; Možemo 1,60). Dožviljaj rada Vlade RH utvrđivan je i kroz razinu podrške politici Vlade Andreja Plenkovića koju u desetom mjesecu trećeg mandata podržava 22,2 posto ispitanika (u odnosu na prošlomjesečno mjerenje kad je iznosila 22,8 posto). Ovomjesečna razina potpore radu Vlade Andreja Plenkovića je druga najniža od početka prvog mandata premijera Plenkovića još od studenog 2016. godine.
Bojkot trgovina i pokušaji pregovora o prekidu rata u Ukrajini najvažnije teme proteklog mjeseca
Bojkot trgovina najvažnija je tema drugi mjesec u nizu, sada s izborom od 24,9 posto. Susret Trump-Zelenski i drugi događaji oko pokušaja pregovora o završetku rata u Ukrajini je na drugom mjestu sa 17,7 posto. Inauguracija predsjednika Republike Zorana Milanovića izbor je 12,4 posto građana, dok je za 10,8 posto to slučaj bivšeg mnistra Dabre. Za 7,5 posto građana prva tema mjeseca je informacija prema kojoj je Hrvatska rekorder u inflaciji u eurozoni. Još je jedan događaj prikupio veći izbor ispitanika: doček rukometaša nakon uspjeha na Svjetskom prvenstvu (6,3 posto). Pronalazak 30 djece u Brčkom (dio i s hrvatskim putovnicama) je događaj za 3,0 ispitanika, dok je pogoršanje zdravstvenog stanja pape Franje za 2,3 posto. Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 2 posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
