SDP-ovo treće mjesto: prvi put u 18 godina (CRO Demoskop za RTL, listopad 2021.)
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA ** CRO Demoskop za RTL
▪ Platforma Možemo! na drugom mjestu ispred SDP-a; HDZ zadržao veliku prednost pred političkom konkurencijom; Most ispred Domovinskog pokreta;
▪ Predsjednik Milanović na vrhu ljestvice najpozitivnijih domaćih političara, slijedi premijer Plenković, Tomislav Tomašević na trećem mjestu
▪ Andrej Plenković na čelu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi, dok je na trećem mjestu Peđa Grbin
▪ Rast ocjene doživljaja rada predsjednika Republike, Vlade RH i Hrvatskog sabora
▪ Novi val korone uz zastoj u cijepljenju te uvođenje COVID potvrda u zdravstvu i socijelnoj skrbi najvažnije teme prethodnog mjeseca
Da su izbori provedeni početkom listopada HDZ bi bio relativni izborni pobjednik s velikom prednošću ispred političke konkurencije. U mjerenju provedenom početkom listopada HDZ je na vrhu ljestvice rejtinga stranaka s izborom od 27,6 posto (27,3 posto prije mjesec dana). Platforma Možemo! je pretekla SDP na drugom mjestu s izborom od 17,1 posto (prema rujanskih 17,2 posto). SDP u listopadu ove godine, po prvi put od početka mjerenja CRO Demoskop (još od siječnja 2004. godine), nije na drugom ili prvom mjestu ljestvice stranaka. Ova je stranka u proteklih skoro osamnaest godina mjerenja izdržala "napade" Oraha, Laburista i Živog zida na drugu poziciju, ali zbog unutarnjih sukoba i stanja u stranci, ovaj put to nisu uspjeli. Sada SDP s izborom od 16,1 posto (prije mjesec dana 17,9 posto) drži treće mjesto, iza platforme Možemo!
Most se zadržao na četvrtom mjestu s kojega je još prošli mjesec potisnuo konkurentski Domovinski pokret koji je prepolovio izbornu podršku u posljednjih tri mjeseca, odnosno od početka sukoba u stranci. Tako je Most početkom listopada zabilježio izbornu podršku od 6,7 posto (u rujnu 7,7 posto), dok je Domovinski pokret izbor njih 3,7 posto (prema rujanskih 3,8 posto, odnosno 8,2 posto iz lipnja). Ukupno gledajući, skoro tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći dio odlazi HDZ-u.
U ostatku biračkog tijela grupirale su se dvije skupine stranaka: iznad i ispod 1 posto izborne podrške. Iznad 1 posto su sljedećih sedam stranaka: HSS (1,2 posto), Centar, Fokus i Živi zid (sve tri po 1,2 posto), IDS i HNS (1,1 posto) i Hrvatski suverenisti (1 posto). Ispod jedan posto su: HSU (0,8 posto), Reformisti, Radnička fronta, BM 365 i HSLS (sve četiri stranke po 0,5 posto). Ukupni zbroj podrške preostalih stranaka iznosi 1,7 posto. Uočen je i veliki porast udjela neodlučnih birača, pojava koja je redovni pratitelj poremećaja na jednom od političkih polova političkog spektra (poput 2012. ili 2016. godine s desnim političkim spektrom). Sadašnji su događaji na hrvatskoj ljevici povećali udio neodlučnih birača koji su uglavnom generirani upravo među glasačima koji se svjetonazorski nalaze na lijevom centru i lijevo. Sukobi u SDP-u su tako smanjili udio podrške ovoj stranci ali su povećali udio neodlučnoih birača, koji se nisu prelili u drugu stranku ljevice ili centra već među neodlučne. Tako je u mjerenju početkom listopada udio neodlučnih birača iznosio je 16,2 posto (prema 13,7 posto iz rujna ili 12 posto iz listopada prošle godine).
Čelni ljudi države na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih politička osoba u zemlji
Predsjednik Milanović je povećao prednost na vrhu najpozitivnijih hrvatskih političara. U ovomjesečnom istraživanju zabilježio je izbor od 21,9 posto (prema 18,7 posto iz prošlomjesečnog mjerenja). Slijedi premijer Plenković na drugom mjestu s izborom od 17,5 posto (u rujnu 16,4 posto). Na trećem se mjestu zadržao novoizabrani zagrebački gradonačenik Tomislav Tomašević, ali i ovaj put s padom izbora: sada s izborom od 9,9 posto (u odnosu na 12,8 posto iz rujna ili 14,9 posto iz srpnja). Ministar Zdravko Marić je četvrti s izborom od 2,1 posto (u rujnu 2,5 posto), a slijedi ga Božo Petrov s 1,3 posto (prema rujanskih 0,9 posto). Ministar Beroš je šesti s 1 posto izbora, a slijedi ga Karolina Vidović Krišto s 0,8 posto. Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Ivan Penava, Peđa Grbin i Sandra Benčić (svi po 0,7 posto).
Na vrhu ljestvice najnegativnijih hrvatskih političara je hrvatski premijer Plenković s izborom 23,6 posto (u odnosu na 24,2 posto iz rujna). Predsjednik Zoran Milanović je na drugom mjestu s 11,9 posto izbora (u rujnu 14,1 posto). Na trećem se mjestu ove ljestvice nalazi Peđa Grbin s 4,8 posto izbora (prema 2,1 posto prije mjesec dana), a slijede Gordan Jandroković (4,6 posto izbora) i Miroslav Škoro (4,3 posto). Ministar Beroš je na šestom mjestu i ove ljestvice, s izborom od 2,8 posto, a slijedi ga Milorad Pupovac s 2,5 posto. Među prvih deset političara još su Zlatko Hasanbegović i Hrvoje Zekanović (obojica po 1,6 posto izbora) te Ivo Sanader (1,5 posto).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom listopada podupire 23,3 posto građana (u odnosu na 23 posto iz rujna). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 62,5 posto (prema 61,6 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 14,2 posto građana (prema 15,4 posto u rujnu). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 62,6 posto (u rujnu 59,7 posto), dok među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Domovinski pokret 23,5 posto; SDP 17,9 posto; Most 15,8 posto; Možemo! 9 posto;).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,21 (prema 3,09 iz rujna). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović bilježi među glasačima SDP-a (3,75), dok je među glasačima četiri stranke s većim udjelom među biračima ona niža (Možemo 3,33; Domovinski pokret 3,30; Most 3,23; HDZ 3,02).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,20 (prema 2,15 iz rujna). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 3,06 dok je ocjena nešto niža među glasačima ostale četiri zastupljenije stranke (Domovinski pokret 2,13; Most 1,99; SDP 1,94; Možemo 1,82).
Vlada RH je za svoj rad dobila ocjenu 2,51 (u odnosu na 2,44 u rujnu). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,82), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (SDP 2,20; Možemo 2,04; Most 2,01; Domovinski pokret 1,75). Politiku Vlade RH u petnaestom mjesecu mandata podržava 39,2 posto birača (prema 37,5 posto u rujnu). Ovomjesečna podrška je viša od one koju je zabilježila prethodna vlada A. Plenkovića u petnaestom mjesecu prvog mandata: u siječnju 2018. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 34,6 posto. Ovomjesečna je potpora Vladi viša i od one koju je u ožujku 2013. godine bilježila koalicijska Vlada SDP-a i premijera Zorana Milanovića kad je iznosila 35,3 posto.
Novi val korone uz zastoj u cijepljenju te uvođenje COVID potvrda u zdravstvu i socijelnoj skrbi najvažnije teme mjeseca
Novi val korone uz zastoj u cijepljenju te uvođenje COVID potvrda u zdravstvu i socijelnoj skrbi tema je mjeseca za 30,6 posto građana. Na drugom je mjestu tragedija u zagrebačkoj obitelji s 19,2 posto izbora, dok je za 10,2 posto građana to poskupljenja i rast inflacije. Uspješna turistička sezona u COVID-okolnostima bilježi izbor od 7,2 posto, dok je vrlo blizu i izbor teme s popisom stanovništva (6,5 posto). Zastoj u obnovi nakon potresa u Zagrebu i na Baniji, najava izmjene Zakona bilježi izbor od 3,1 posto, dok je uplata europskih 818 mil. EUR-a u Hrvatski proračun najvažniji događaj za 2,5 posto građana. Iznad 2 posto izbora su još samo dvije teme: pripreme za uvođenje EUR-a i najava prikupljanja potpisa za organizaciju referenduma (2,3 posto) i Festival slobode - prosvjed u Zagrebu protiv maski i mjera ograničenja (2,1 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od dva posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
** Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima eksluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.
