SDP s najvećim međumjesečnim padom izborne podrške
▪ HDZ uz mali pad izborne podrške i dalje nedodirljiv na vrhu ljestvice rejtinga stranaka, SDP zabilježio veliki međumjesečni pad izborne podrške; Možemo!, Most i Domovinski pokret rasli
▪ Predsjednik Milanović zadržao vrh ljestvice najpozitivnijih domaćih političara ispred premijera Plenkovića, Tomislav Tomašević treći
▪ Andrej Plenković na vrhu ljestvice najnegativnijih političara, predsjednik Milanović drugi izbor; Hrvoje Zekanović i dalje drži treće mjesto
▪ Blagi pad ocjene za rad predsjednika Republike, Hrvatskog sabora i Vlade RH
▪ Veliko nevrijeme u zemlji, plinska afera u HEP-u i najdulji štrajk u hrvatskoj povijesti najvažnije teme proteklog mjeseca
Plinska afera i najdulji štrajk u zemlji samo su blago okrznule izbornu podršku stožerne stranke vladajuće koalicije. HDZ je i dalje uvjerljivo vodeća stranka s izborom od 25,2 posto (25,5 posto prije mjesec dana). Na drugom mjestu je SDP koji u posljednjih mjesec dana zabilježio izrazitiji međumjesečni pad izborne podrške koja sada iznosi 14,7 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 16,7 posto). Možemo! je najveći međumjesečni dobitnik koji čvrsto drži treće mjesto s 11,2 posto (u odnosu na 9,7 posto iz srpnja). Rast je zabilježio i Most koji je ovaj mjesec dosegnuo potporu od 8,8 posto (prema prošlomjesečnih 8,5 posto). Domovinski pokret je na petom mjestu sa 7,7 posto (u srpnju 7,5 posto). Ukupno gledajući, više od dvije trećine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći dio „uzima“ HDZ. Od pet vodećih stranaka u ovomjesečnom mjerenju njih su tri zabilježele rast, dok su dvije u međumjesečnom minusu. Najvaći rast zabilježila je platforma Možemo (+1,5 postotnih bodova), te Most (+0,3 postotna boda) i Domovinski pokret (+0,2 postotna boda). S druge strane HDZ je u međumjesečnom padu od 0,3 postotna boda, dok je SDP zabilježio minus na svom izbornom kontu od 2 postotna boda. Na međugodišnjoj razini u odnosu na prošlogodišnji kolovoz od vodeće petorke ista je trojka zabilježila međugodišnji rast (Domovinski pokert +1,9 postotnih bodova, Možemo +0,5 i Most +0,4 postotna boda). U međugodišnjem minusu su SDP (-1,4 postotna boda) i HDZ (-2 postotna boda).
U ostatku političke scene izdvojile su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto). U prvoj su skupini iznad 1 posto sljedećih sedam stranaka: Centar (2,5 posto), HSS i Radnička fronta (obje stranke po 1,4 posto), Socijaldemokrati (1,2 posto), Odlučnost i pravednost (1,1 posto), Akacija za promjene (1,1 posto), te IDS i Fokus (obje po 1 posto). Ispod jedan posto su ovih pet stranaka: Hrvatski suverenisti i Ključ Hrvatske (obje po 0,9 posto), HNS i HSU (po 0,8 posto) i HSLS (0,4 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 1,4 posto. I dalje se mjeri visok udio neodlučnih birača (16,2 posto prema prošlomjesečnih 16,6 posto).
Čelni ljudi države na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji
Predsjednik Milanović je u izboru za najpozitivnijeg domaćeg političara i dalje na vrhu ove ljestvice (gdje se neprekidno nalazi još od ožujka 2021. godine). Zoran Milanović je najpozitivniji aktualni hrvatski političar za 16 posto ispitanika (u odnosu na prošlomjesečnih 17,4 posto). Na drugom mjestu ove ljestvice nalazi se premijer Plenković s izborom od 14,4 posto (prema 17 posto iz srpnja). Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević je na trećem mjestu najpozitivnijih hrvatskih političara s izborom od 4,7 posto (u prethodnom mjesecu 5,4 posto), a slijedi njegova stranačka kolegica Sandra Benčić s 3,9 posto izbora (u srpnju 2,9 posto). Gradonačelnik Vukovara i predsjednik Domovinskog pokreta, Ivan Penava je peti s 2,8 posto (u odnosu na 3,1 posto iz srpnja). Na šestom je mjestu s 2,1 posto izbora predsjednik SDP-a Peđa Grbin (prema prošlomjesečnih 2,3 posto). Među deset najpozitivnijih političara su još Karolina Vidović Krišto (1,2 posto izbora), dva mostovca (Božo Petrov s 1,2 posto i Nikola Grmoja s 1 posto izbora), te Dalija Orešković s 0,8 posto. Među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara šest je predsjednika stranaka - HDZ, SDP, Možemo, DP, Most i Odlučnost i pravednost (dok je predsjednik stranke Centar ovaj mjesec ispao iz vodeće desetorke).
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je premijer Plenković s izborom 31,2 posto (u odnosu na 29,3 posto iz srpnja). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 16,5 posto (u srpnju 14,3 posto). Treće mjesto drži saborski zastupnik Hrvoje Zekanović s izborom od 3,2 posto (prije mjesec dana 2,8 posto), dok mu za vrat puše ministar obrane Mario Banožić s izborom od 3 psoto (prema prošlomjesečnih 1,8 posto). Dalje slijede poznata politička imena: Milorad Pupovac s 1,8 posto (u srpnju 2,2 posto), Gordan Jandroković s 1,3 posto (u srpnju 1,7 posto), Božo Petrov (0,8 posto), Ivan Pernar (0,7 posto), Ivan Penava (0,7 posto) i Tomislav Tomašević (0,6 posto).
Smjer kretanja zemlje i ocjena rada izvršne i zakonodavne vlasti
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom kolovoza podupire 14,8 posto građana (u odnosu na 16,9 posto iz srpnja). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 75 posto (prema 70,1 posto prije mjesec dana). Kakav je smjer zemlje ne zna 10,9 posto građana (prema 13 posto iz prethodnog mjeseca). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 49 posto, dok je među glasačima glavnih oporbenih stranaka taj udio znatno niži (Most 6,2; Možemo! 4,5 posto; SDP 4,3 posto; Domovinski pokret 4,1 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,79 (prema 2,84 iz srpnja). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,79), a slijedi ocjena birača Možemo (3,04), Mosta (2,88) i Domovinskog pokreta (2,77), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,22). Radi usporedbe zanimljivi su rezultati koje su u istom mjesecu mandata zabilježeni za prethodnike aktualnog predsjednika. U 42. mjesecu mandata bivša predsjednica Grabar-Kitarović za svoj je rad zabilježila ocjenu od 3,20, dok je bivši predsjednik Josipović u istom mjesecu mandata zabilježio još i veću ocjenu (3,83). U oba slučaja i više ocjene nisu bile dovoljne za obranu mandata.
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,05 (u srpnju 2,17). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,95 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima platforme Možemo i iznosi 1,76.
Vlada RH je početkom kolovoza za svoj rad dobila ocjenu 2,16 (prema 2,29 iz prethodnog mjeseca). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,50), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (Most 1,98; Domovinski pokret 1,93; SDP 1,80; Možemo 1,62). Politiku Vlade RH u trideset i sedmom mjesecu mandata podržava 21,6 posto ispitanika (u odnosu na 26,9 posto iz srpnja). U usporedbi s istim, 37. mjesecom mandata, razina podrška politici Vlade RH niža je od one koju je zabilježila prethodna Vlada A. Plenkovića u istoj fazi prvog mandata: u studenom 2019. godine razina podrške Vladi premijera Plenkovića iznosila je 30,5 posto (sada 21,6 posto). Međutim, ona je viša od one koju je u siječnju 2015. bilježila koalicijska Vlada SDP-a i premijera Zorana Milanovića kada je iznosila 20,4 posto.
Visoka inflacija u zemlji više nije među tri najvažnije teme mjeseca
Visoka inflacija u Hrvatskoj koja je među najvišima u eurozoni, pa i uz blago usporavanje trenda rasta, nakon više od godine dana nije jedna od tri najvažnije mjesečne teme u zemlji. Nju su ovaj mjesec potisnule sljedeće teme i događaji: veliko nevrijeme u dijelovima zemlje i požari u Dalmaciji s izborom od 31,6 posto; velika plinska afera u HEP-u sa 17,8 posto; najdulji štrajk u našoj zemlji, u organizaciji sindikata sudskih službenika i namještenika s izborom od 13 posto. Spomenuta top tema – inflacija – je na četvrtom mjestu zabilježila izbor od 12,4 posto. Dalje slijede rasprave o Banožićevom izboru u nastavno zvanje izvanrednog profesora i o njegovim radovima s 3,8 posto, političke svađe u državnom vrhu vezano uz izbor čelne osobe VSOA s 3,5 posto, rat u Ukrajini 3,2 posto, svinjska kuga u slavonskim selima 2,4 posto, uvoz stranih radnika i nedostatak radne snage 2,1 posto, izvanredna sjednica Sabora na inicijativu predsjednika Milanovića 1,9 posto, podaci o uspješnosti turističke sezone 1,3 posto, Dodikova posjeta Milanoviću na Hvaru 1,1 posto i uhićenja u MUP-u i bivšeg obavještajca 1 posto. Sve su ostale teme zabilježile manji izbor od 1 posto.
*Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. g.
